Deset godina nakon što su povorke ponosa Zagreb Pride protjecale u najboljem redu i bez incidenata, prije i nakon ovogodišnjeg Pridea zabilježena su četiri nasilna incidenta prema sudionicima povorke, ali i novinarima.
Oko podneva 3. srpnja pred dvadesetu po redu zagrebačku Povorku ponosa dvije mlade žene (30) verbalno su napadnute po osnovi seksualne orijentacije, izvrijeđane su i pljunute. Navečer, nakon povorke, djevojka(18) napadnuta je u Novom Zagrebu - četvorica mladića istrgnuli su joj zastavu duginih boja, udarili je, srušili na pod i pobjegli. Istog dana navečer u središtu Zagreba više osoba udarilo je mladića (20) u glavu, otelo mu zastavu duginih boja i zapalilo je.
Počinitelji su napali i novinarku koja je došla na lice mjesta i snimala.
Policija je privela ukupno pet osoba - četiri muškarca i jednu ženu - povezanih sa ova dva povezana događaja i kazneno ih prijavila za nasilničko ponašanje iz mržnje. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su u zakonskom roku predani pritvorskom nadzorniku dok je posebno izvješće dostavljeno nadležnom državnom odvjetništvu, priopćila je Policijska uprava zagrebačka.
„Za nasilje prije i nakon Zagreb Pridea svakako su odgovorni nasilni homofobi koji su ga fizički počinili, a klima je očito nepovoljnija nego ranijih godina“ kaže u ime organizatora član kolektiva Zagreb Pridea Franko Dota u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).
„Klima je nepovoljnija zato što u društvu postoje skupine i pojedinci koji verbalnim putem šire tu homofobiju, pa i razne druge netrepeljivosti. Često nakon riječi kreću djela. Ne moraju biti izravno povezana, ali svi smo svjesni da ima sve više i više netrepeljivosti, i to ne samo u Hrvatskoj. To svjedoče izvješća na europskoj razini, pogotovo u istočnoj i srednjoj Europi,“ podsjeća Dota.
Politički tajnik oporbenog kleropopulističkog Mosta Nikola je koji dan pred Zagreb Pridea, 30. lipnja u izjavi novinarima i objavi na Facebooku najavio izradu “antipedofilskog paketa” zakona u kojem će predložiti strože kazne za pedofile, a da će dio zakona biti i “zaštita djece od seksualnih sadržaja i LGBTQ propaganda”. Slične je izjave davao i predsjednik Mosta Božo Petrov.
Zagreb Pride: Širenje netrpeljivosti
Zagreb Pride je nakon ovih nasilnih incidenata objavio priopćenje u kojem kaže kako “udarcima, poniženjima i paležu, doprinijele su i nedavne izjave zastupnika Nikole Grmoje i Bože Petrova, koji su u svojim istupima širili netrpeljivost, homofobiju, poticali podjele i mržnju”.
Grmoja i Petrov zbog toga najavljuju tužbu.
Petrov kaže kako se oduvijek protivi pozivanju na nasilje, a Grmoja je na svom Facebook profilu ocijenio kako se radi o “očitom nastojanju uvođenja cenzure na način da se svaku kritiku LGBT politika i aktivističkih ciljeva izjednači s mržnjom i pozivom na nasilje”.
Dota je za RSE komentirao najavu tužbi.
“Dva saborska zastupnika zaštićena imunitetom najavljuju tužbu protiv jedne manjinske udruge”, komentirao je Dota.
Organizatori Zagreb Pridea očekuju da policija ove napade tretira kao zločine iz mržnje motivirane spolnom orijentacijom, a ne kao prekršaje za remećenje javnog reda i mira.
Prema Kaznenom zakonu, zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.
Rijetke osude nasilja prema LGBTQ osobama
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u izjavi za RSE podsjetila je kako je u svom izvješću za prošlu godinu navela primjere netrepeljivosti prema rodnim i spolnim manjinama i upozorila na prisutnost homofobije u hrvatskom društvu:
“Takva događanja ukazuju da naše društvo još uvijek nije dovoljno inkluzivno u odnosu na spolne i rodne manjine niti se dovoljno osuđuje nasilje prema LGBTQ osobama, što je osnovni razlog zašto se ovakve stvari događaju,” ocjenjuje pravobraniteljica.
Do zaključenja ovog priloga nasilne incidente prije i poslije Zagreb Pridea osudio je jedino zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
"Očekujem da se odgovorni što prije pronađu, odnosno kazne te da se napadi tretiraju kao zločini iz mržnje. Zagreb jest i mora biti otvoren grad, grad u kojem ćemo se svi osjećati sigurno i ugodno, bez obzira na seksualnu orijentaciju, boju kože, vjeru, naciju ili neko drugo obilježje", priopćio je Tomašević koji je također bio sudionik subotnje Povorke ponosa.
Napadnuta i novinarka na zadatku
Iste večeri napadnuta je i novinarka zagrebačkog dnevnika 24sata Tea Paponja jer je slikala grupu mladih koji su napali jednog mladića i oteli mu i zapalili zastavu duginih boja, a koje je do dolaska policijskog kombija čuvala policija.
“I onda mi pristupa jedan od tih mladića u društvu djevojke i ja mu kažem da sam novinar. Znači, oboje su znali da sam novinar. Oni me nastavljaju vrijeđati, mladić mi kaže da nije njegova djevojka palila zastavu, a ona se u tom trenutku zaletava u mene i udara me šakom u glavu”, opisuje Tea Paponja za RSE događaje te večeri.
Napad na nju mogao bi se podvesti pod kazneno djelo prisile prema osobi koja obavlja posao od javnog interesa ili je u javnoj službi.
Ono je u Kazneni zakon uvedeno početkom 2020. godine. Njime je predviđena kazna do tri godine zatvora za onoga tko bude proglašen krivim za ovu prisilu, a ako je žrtva u napadu ozlijeđena, propisana je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Kazneno djelo uvršteno je u Zakon kako bi se moglo sankcionirati one koji nasrću na ljude dok rade svoj posao - poput vozača u javnom prijevozu, učitelja, socijalnih radnika, ali i novinara.
Prva takva prijava išla je protiv dvojice muškaraca koji su prošlog proljeća napali novinarku Dalmatinskog portala koja je pratila održavanje mise u crkvi u Splitu i nepridržavanja epidemioloških mjera koje je propisao Nacionalni stožer. Novinarka Živana Šušak Živković napadnuta je, iz ruke joj je izbijen mobitel, koji je razbijen, a istom prigodom napadnuta je i snimateljica N1 televizije.
Nisu samo aktivisti Zagreb Pridea povezali Grmojine poruke sa mržnjom, netolerancijom i nasiljem nad LGBT zajednicom.
Još prije samog Pridea bivša saborska zastupnica Mosta, riječka liječnica Ines Strenja osudila je u objavi na Facebooku Grmojine istupe.
"Nismo se za ovo borili. Borba protiv korupcije, uređena država, bolje pravosuđe i zdravstvo su jedna stvar a populizam i netolerancija prema drugim i drugačijima je nešto sasvim drugo. I ne, nema to veze s antipedofilskim zakonom i sličnim inicijativama o čemu sam toliko puta govorila i tražila izmjene Kaznenog zakona o nezastarijevanju seksualnih zločina nad djecom. Ovo je javni poziv na linč pripadnika LGBT zajednice i to ti na svu sreću neće proći”, poručila je Grmoji Ines Strenja.
U izjavi za RSE kazala je kako nema što dodati svojoj objavi na Facebooku, ali da se osjećala obaveznom reagirati na takav Grmojin istup. Od Grmojinih izjava ogradila se i riječka udruga Ruka, koja okuplja roditelje koji se bore protiv pedofilije.
Facebook Forum