Dostupni linkovi

Ukrajina i Zapad: Rusija da prestane sa provokacijama


Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u posjeti prvoj liniji odbrane na kojoj se nalaze ukrajinski vojnici

Ukrajina kaže da su zatražili razgovore sa Rusijom kako bi raspravljali o eskalaciji napetosti na istoku Ukrajine, ali još uvijek nisu dobili odgovor, što Moskva negira.

Kijev i zapadne zemlje krive separatiste koje podržava Kremlj, a koji drže dijelove ukrajinskih istočnih regija Donjecka i Luhanska, za nedavni porast nasilja.

U izjavi 12. aprila, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da u skladu sa dogovorom sa Moskvom i međunarodnim partnerima, od ruske strane službeno zatraženo pojašnjenje o “značajnom povećanju” vojne prisutnosti ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom i u privremeno okupiranim teritorijama.

“Nažalost ruska strana je odbila pružiti značajne informacije u skladu sa zahtjevom, navodeći da ne provode takve aktivnosti”, navodi se u saopštenju i dodaje da je Kijev pozvao Rusiju “da povuče trupe sa granice sa Ukrajinom, da zaustave ratobornu retoriku i dezinformacije.”

Glasnogovornica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Yulija Mendel rekal je da je i ured predsjednika “naravno” podnio zahtjev za direktnim razgovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ali da “nisu dobili odgovor i da se jako nadaju da ovo nije odbijanje dijaloga”.

Rusija je skupila više od 40.000 vojnika na istočnoj granici Ukrajine i na okupiranom poluotoku Krimu, rekla je glasnogovornica ukrajinskog predsjednika.

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov kaže kako nije “upoznat ni sa jednim takvim zahtjevom podnesenim u posljednje vrijeme”.

Kremlj je odbacio pozive Zapada da povuku svoje vojnike iz graničnog područja, negirajući da su prijetnja i dodajući da su vojni pokreti unutar Rusije suvereno unutarnje pitanje.

Kremlj je ranije upozorio da "neće ostati ravnodušan" prema sudbina građana na istoku Ukrajine koji govore ruski.

Neki analitičari sugeriraju da bi nedavne akcije Rusije mogle imati za cilj testiranju nove administracije američkog predsjednika Joea Bidena i njezine predanosti Ukrajini.

Zapad osuđuje gomilanje ruskih trupa

Zapad je posljednjih tjedana izrazio zabrinutost zbog gomilanja ruskih trupa.

Američki State Department priopćio je 12. travnja da su državni tajnik Antony Blinken i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg razgovarali o "hitnoj potrebi da Rusija prestane sa agresivnim gomilanjem vojske".

Ministri vanjskih poslova iz skupine zemalja G7, uključujući Sjedinjene Države, Britaniju i Francusku, također su osudili povećanje broja ruskih trupa u blizini granice s Ukrajinom i na Krimu.

"Ova velika kretanja trupa, bez prethodne obavijesti, predstavljaju prijeteće i destabilizirajuće aktivnosti", navodi se u zajedničkoj izjavi koju je u ponedjeljak objavilo britansko Ministarstvo vanjskih poslova.

"Pozivamo Rusiju da prekine provokacije i da odmah deeskalira napetosti u skladu sa svojim međunarodnim obvezama", dodaje se u priopćenju.

Prethodno je američka misija pri OESS-u pozvala Moskvu da objasni svoje poteze na predstojećem sastanku OESS-ovog Foruma za sigurnosnu suradnju i Stalnog vijeća (FSC-PC) u Beču.

"U roku od 48 sati Rusija će imati još jednu priliku da objasni svoje postupke na posebnom sastanku @OSCE FSC-PC koji je zatražila Ukrajina", navela je misija na Twitteru.

"Rusija je odbila obavijestiti o svojim vojnim kretanjima ili osigura transparentnost prema dokumentu # Beč. Pozivamo Rusiju da se pridržava svojih obveza i objasni svoje postupke," navodi američka misija pri OESCE.

Rusija je aneksirala Krim u martu 2014. godine, uputivši trupe i održavajući referendum koji je najmanje 100 zemalja proglasilo nelegitimnim.

Od tada, ogromni dokazi sugerišu da je Rusija nastavila pružati diplomatsku i vojnu pomoć naoružanim separatistima koji se bore u ukrajinskoj regiji Donbas.

U sukobu je od aprila 2014. godine ubijeno više od 13.000 ljudi, a raseljeno više od milion.

Zelenski je rekao prošlog tjedna da je od početka godine ubijeno 26 ukrajinskih vojnika, u usporedbi s 50 u cijeloj 2020. godini, kada su borbe splasnule nakon što je novi sporazum o prekidu vatre stupio na snagu u srpnju.

Separatisti u regijama Donjeck i Lugansk rekli su da je do sada 2021. godine ubijeno više od 20 njihovih boraca.

XS
SM
MD
LG