Dostupni linkovi

Amnesty International: Pandemija urušila ljudska prava u BiH


Migrant u kampu Lipa kod Bihaća, 18. februar

Bosna i Hercegovina (BiH) nije uspjela pružiti efikasan pristup azilu i adekvatne uslove za prijem hiljada migranata i azilanata koji putuju kroz zemlju na putu ka Evropskoj uniji, ocjenila je nevladina organizacija Amnesty International (AI) u izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH tokom 2020. godine.

Uprkos smanjenom broju u martu i aprilu zbog ograničenja kretanja usljed pandemije COVID-19, blizu 10.000 ljudi ostalo zaglavljeno od kraja godine u BiH, većina u Unsko-sanskom kantonu (USK) na granici sa Hrvatskom.

Sistem azila uglavnom je ostao neučinkovit zbog stalnih institucionalnih šupljina, uključujući ograničene kapacitete Ministarstva sigurnost, što rezultira značajnim zaostatkom neriješenih slučajeva i ljudi koji čekaju registraciju, navodi se u izvještaju.

Amnesty International također navodi kako su politički nerad Vijeća ministara i nesklonost vlasti na svim nivoima da sarađuju, doveli su do neuspjeha u utvrđivanju dodatnih smještajnih kapaciteta i prenosa postojećih prihvatnih centara kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) vlastima u BiH.

U avgustu prošle godine, pozivajući se na nedostatak podrške od nacionalne vlade, vlasti USK zabranile su nove dolaske na njihove teritoriji i uvele stroge mjere prema migrantima i azilantima azilante koji žive izvan službenih centara za smještaj.

Ove su mjere uključivale ozbiljna ograničenja sloboda kretanja, zabranu okupljanja na javnim mestima i korišćenja javniog prevoza, kao i zabranu ustupanja privatnog smještaja migrantima, navodi AI.

Vlasti USK su u septembru prisilno iselile korisnike službenog prihvatnog centra kojim upravlja IOM u Bihaću, a oko 400 ljudi ostalo bez skloništa i pomoći usljed pogoršanih vremenskih prilika.

Posljednjih dana decembra, oko 900 migranata i tražitelja azila bilo je u neljudskim uvjetima i bez pristupa hrani, vodi ili struji u privremenom kampu Lipa na sjeverozapadu BiH, nakon što vlasti nisu pristale da se izmjeste u prikladnije objekte u drugim dijelovima zemlje.

Evropska komisija je najoštrije osudila takve postupke, rekavši da su "podrivali vladavinu prava i ugrozili živote".

Na kraju godine, oko 3.000 tražitelja azila i migranata sakrivali su se po napuštenima kućama i šumama USK.

Zbog mjera zaštite od COVID-19 uvedenih u martu, vlasti su nametnule zabranu kretanja za djecu i ljude preko 65 godina starosti.

Policijski sat je popustio nakon nekoliko sedmica, ali je više od 300 ljudi za koje je utvrđeno da su prekršili naredbu o zabrani kretanja dobilo novčane kazne u vrijednosti iznad prosjčne mjesečne penzije.

Ustavni sud je u aprilu presudio da su mjere bile nesrazmjerne i da je njima prekršeno pravo sloboda kretanja koje sadržano u Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, navodi se u izvještaju.

Udruženje novinara BiH zabilježilo je skoro 30 slučajeva ozbiljnih kršenja medijskih sloboda, uključujući fizički napad i prijetnje smrću novinarima i drugim medijskim radnicima.

Izvještaj kaže kako su se novinari i ostali koji su kritizirali odgovor vlada na COVID-19 suočili sa reakcijama i cenzurom. U nekoliko kantona, nezavisnim novinarima je uskraćen pristup konferencijama za novinare koje su organizovale vlade odgovoru na COVID-19 krizu.

U martu je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska izdala uredbu o zabrani "Izazivanje panike i nereda" i izrekla velike novčane kazne za prekršaje.

AI navodi kako je najmanje 18 ljudi optuženo prema ovoj uredbi pre nego što je ukinuta krajem aprila, uključujući i ljekara koji je izrazio zabrinutost putem društvenih mreža zbog nedostatka opreme i kapaciteta u lokalnim bolnicama.

Vlasti drugog bh. entiteta, Federacije BiH su aktivno pratile privatne naloge na društvenim mrežama i u martu izdale krivične prijave protiv najmanje pet osoba zbog "širenja lažnih informacija i panike".

AI navodi kako do kraja godine nije bilo vjerodostojne informacije o tome da li je ijedna prijava odbačena.

Izvještaj navodi da su u martu vlasti u nekoliko dijelova zemlje otkrile lične podatke pojedinaca u svrhu "zaštite javnog zdravlja", uključujući i podatke maloljetnike kojima je dijagnosticiran COVID-19 i onih kojima je naređeno da se samoizoliraju.

Agencija za zaštitu podataka BiH upozorila je da se na ovaj način krše zakoni o zaštiti podataka i zabranila vlastima da otkrivaju lične podatke.

Vijeće ministara BiH usvojilo je u septembru dugo odgađanu revidiranu Strategiju ratnih zločina, koja je postavila nove rokove za okončanje zaostalih predmeta.

Do kraja 2020. godine, pred raznim sudovima u BiH bilo je preko 600 slučajeva.

Sa procesuiranjem ratnih zločina se nastavilo zbog sistemskih nedostataka u Tužilaštvu, navodi izvještaj.

U martu je preživjela žrtva ratnog silovanja u Novom Travniku dobila naknada za ovaj zločin, što je prvi takav slučaj u krivičnom postupku u BiH.

Komitet UN-a za Otklanjanje diskriminacije nad ženama (CEDAW) u avgustu je presudio u slučaju ratnog silovanja da BiH nije uspjela osigurati nepristranu i efikasnu istraga i adekvatna reparacija za žrtvu ovog zločina, navodi se u izvještaju I dodaje kako je Komitet pozvao BiH da pruži neposrednu i sveobuhvatnu podršku preživjelim žrtvama seksualnog nasilja.

U julu je zemlja obilježila 25. godišnjicu genocida u Srebrenici tokom koje je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka islamske vjeroispovjesti; preživjeli su se nastavili suočavati sa nepremostivim preprekama u postizanju istine, pravde i pravnog lijeka.

Kao rezultat rata, preko 7.200 ljudi i dalje se vode kao nestali. Politički pritisak i nedostatak resursa i dalje ometa rad Instituta za nestale osobe BiH, AI kaže u izvještaju.

XS
SM
MD
LG