Dostupni linkovi

Prelaskom na Turski tok niže cijene gasa za BiH, tvrdi Energoinvest


Gasovod "Turski tok"

Direktorica kompanije Energoinvest, koja je ovlašteni dobavljač gasa za Federaciju Bosne i Hercegovine (BiH), Bisera Hadžialjević pokazala je 7.aprila u Sarajevu javnosti Aneks ugovora koji je ova kompanija sklopila sa ruskom državnom kompanijom Gasprom Eksport od koje se dobija sav gas u BiH kako bi odgovorila na optužbe upućene iz kompanije BH Gas.

Radi se o Aneksu ranijeg ugovora potpisanog 1997. godine, kojim se od 1. aprila ove godine isporuka gasa odvija novim gasovodom “Turski tok”.

Zbog kako su okarakterisali samovoljnog potpisivanja Aneksa, uprava BH-Gas kompanije, koja vrši transport gasa za potrebe Federacije BiH (FBiH), podnijela je 5.aprila krivične prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih ljudi u kompaniji Energoinvest.

„Nema sukoba dvije kompanije. Mi smo kompanije u vlasništvu Vlade Federacije BiH i samo moramo da radimo svoj posao, svako iz svoje nadležnosti, kako je već određeno“, rekla je Hadžialjević.

Prijava je podnesena zbog "samoinicijativne odluke Energoinvesta" o promjeni transportnog puta gasa putem "Turskog toka" i "nasilnog onemogućavanja BH-Gasa u izvršavanju radnih zadataka", navodi se u saopštenju za javnost BH Gasa.

Direktorica Hadžialjević je naglasila da su potpisivanju Aneksa prethodila dva pisma ruske kompanije Gasprom u kojem ih obavještavaju kako ne žele da promijene gasnu rutu.

Ruski gas je BiH do sada dobijala gasovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle se dalje transportovao u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom gasnom terminalu za BiH, u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Iz BH Gasa ističu da je Energoinvest jednostrano raskinuo važeći ugovor o transportu gasa sa mađarskim dobavljačem kompanijom FGSZ, koji je na snazi do 2023. godine, zbog čega će na ime ugovorne klauzule morati da se isplati odšteta od 23 miliona dolara mađarskom partneru.

U saopštenju se dodaje i da su tada tražili da se obavijesti Vlada FBiH o ovome, ali da Energoinvest to nije učinio i bez supotpisa BH-Gasa potpisao Aneks ugovora sa Gasprom Eksportom.

Direktorica Hadžialjević je 7. aprila izjavila kako ne stoje optužbe iz kompanije BH-Gas da se radi o ruskoj agresiji ili srpskoj. Ona je kazala kako je zbog kašnjenja u prelasku na gasovod Turski tok Federacija BiH platila plin skuplje za skoro 3 miliona dolara.

Međutim, iz BH Gasa navode da je direktorica Hadžialjević odgovorna za potpisivanje ovog ugovora, te shodno tome i za dodatne troškove.

„Hadžialjević i istim precizirala da za prva tri mjeseca primopredaja gasa će biti upravo na Mađarskoj ruti. Pa ako je to za nju poražavajući podatak onda možete misliti koje je ovo iznenađenje za BH-Gas", naveli su u saopštenju iz ove BH-Gasa i ponovo pozvali istražne organe da ispitaju ovaj ugovor.

„Svi koji učestvuju u ovom procesu…su dali punu podršku redovnom snabdijevanju gasom. Prema tome, ne radi se ni o kakvim agresijama, Energoinvest je taj koji nabavlja gas, nabavlja to od dobavljača koji je to radio sve ove godine, stoga, ništa se nije promijenilo“, rekla je Hadžialjević.

Postupak naručivanja i distribuiranja gasa

Njen kolega, zaposlenik Energoinvesta Samir Šikalo, na konferenciji za novinare objasnio je proces narudžbe i distribucije gasa. On kaže da su se narudžbe za potrebne količine gasa, po osnovu ugovora koji Energoinvest ima sa Gaspromom, slale u Rusiju i one su morale biti određene na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou.

„Taj proces je tekao tako što je BH-Gas skupljao od svojih kupaca, potrošača informacije, slao ih nama i mi smo ih slali u Rusiju,“ kaže Šikalo.

Šikalo navodi kako se moralo posebno pregovarati sa transporterima u Mađarskoj i Srbiji, te da se na cijenu gasa koju su Rusi dali na primopredajnoj stanici Beregovo, mjesto između Ukrajine i Mađarske, dodaju se silni troškovi da bi se dobila ulazna cijena gasa u BiH.

„Prelaskom na Zvornik od 1.aprila Energoinvest dobija gas na kvalitetu „Tap“, što znači da Energoinvestu daje Gasprom Export i on nam je jedini partner, nema transportera, i taj gas je 20 do 30 posto jeftiniji“, objasnio je Šikalo.

Balkanski tok je jedan krak gasovoda ‘Turski tok’, koji u Srbiju dolazi iz Bugarske, a iz Srbije u BiH. O toj novoj ruti javnost je obavijestio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 1. januara 2021. godine.

Entitetski projekti gasifikacije

U Republici Srpskoj 16. marta potpisan je i ugovor o gasifikaciji ovog entiteta "Nova istočna interkonekcija Republike Srpske/BiH i Republike Srbije" koji su potpisali predstavnici Srbijagasa i javnog preduzeća Gas-Res iz Republike Srpske.

U tom bh. entitetu, istovremeno, u toku je realizacija projekta ruskog Gasproma i preduzeće Gas Res, koji su u decembru 2017. godine potpisali Sporazum za izgradnju novog gasnog postrojenja u Zvorniku u istočnom dijelu BiH, u kojem bi se vršilo utečnjavanje komprimovanog gasa.

Sa druge strane, u bh. entitetu Federaciji BiH radi se na projektu „Južna interkonekcija“ u saradnji USAID-ovog projekta Asistencije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini i kompanije BH-Gas. Ukupna vrijednost projekta je 196 miliona KM (oko 100 miliona eura). Projekt predviđa izgradnju gasovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH.

Projekat bi trebao povezati trenutni transportni gasovod BiH sa hrvatskim sistemom gasovoda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar. Na ovaj projekt podsjetila i Ambasada SAD-a u BiH, uz opasku da zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji (EU) poput BiH moraju ‘da usklade svoje energetske politike sa politikama EU’.

BiH nema zakon o gasu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Energetska zajednica, zadužena za prenos normi energetike EU na zemlje koje teže da se pridruže ovom bloku, je 17. januara uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru gasa, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i gas.

Gasovod "Turski tok" dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport gasa kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.

Ruski projekat - gasovod “Turski tok” godišnje bi trebalo da transportuje 31,5 milijardi kubnih metara gasa iz Rusije koji proizvodi ruski energetski gigant Gasprom. Polovina od toga, 15,75 milijardi, rezervisana je za potrebe Turske, dok će druga polovina ići dalje ka južnoj i centralnoj Evropi, između ostalog kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

XS
SM
MD
LG