Američki državni sekretar Antony Blinken izrazio je podršku američkim međunarodnim medijima dok traje zabrinutost zbog nastojanja Rusije da ugasi i zatvori Radio Slobodna Evropa (RSE) u skladu sa kntroverznim zakonom o "stranim agentima".
Blinken se sastao 6. aprila sa vršiocem dužnosti šefa američke Agencije za globalne medije (USAGM) Keluom Chaoom, "kako bi razgovarali o vitalnoj ulozi koju slobodni i nezavisni mediji igraju u očuvanju i promociji demokratskih principa širom svijeta", naveo je portparol State Departmenta Ned Price.
Ruski regulator medija Roskomnadzor kaznio je Ruski servis RSE novčanom kaznom od gotovo milion dolara posljednjih mjeseci zbog oko 400 kršenja povezanih s navodnim nepoštivanjem strogih ograničenja zakona o "stranim agenatima".
Blinken je u tweetu naveo da je sa Chaooom razgovarao "o zajedničkoj zabrinutosti zbog nastojanja Rusije da zatvori Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty i ušutka ovaj cijenjeni izvor nezavisnog izvještavanja."
Chao je rekla da ju je ohrabrila Blinkenova zabrinutost , te navela kako se "državni sekretar složio da napori ruske vlade da ušutka nezavisno novinarstvo štete samo građanima kojima treba služiti", saopšteno je iz USAGM-a, mreže koja obuhvata RSE, Glas Amerike (VOA) i druge međunarodne američke medije.
"Urednički nezavisno izvještavanje ovih mreža je posebno važno u državama u kojim postoji pritisak na medije, uključujući one gdje je nezavisno novinarstvo cenzurisano ili je ograničena ili zabranjena sloboda izražavanja", rekao je Price.
Blinken je tokom sastanka izrazio snažnu podršku svim globalnim mrežama USAGM-a, saopšteno je iz te mreže.
Prvi put usvojen 2012. godine i od tada je nekoliko puta proširen, ruski zakon o „stranim agentima“ daje vlastima moć da etiketiraju nevladine organizacije, grupe za ljudska prava i medije za koje se smatra da primaju strana sredstva kao „strane agente“.
Ruski regulatori su 2017. godine stavili Ruski servis RSE na listu takvih medija, zajedno s RSE regionalnim servisom vijesti na ruskom jeziku i Current Timeom, mrežom koju RSE vodi u saradnji sa Glasom Amerike.
Zakon takođe izlaže novinare RSE riziku od krivičnog gonjenja.
Između ostalog, zakon nalaže novinskim organizacijama koje primaju strana sredstva da sadržaj koji proizvode u rusiji u Rusiji označavaju "da ga proizvodi „strani agent“. Ta oznaka na sadržajima mora biti dvostruko veća od veličine fonta koja se koristi za naslov članka. Za video materijale, tekst te oznake mora zauzimati najmanje 20 posto ekrana i prikazivati se najmanje 15 sekundi.
Nezavisna neprofitna korporacija koja prima sredstva od američkog Kongresa, RSE, se nije pridržavala zakona o "stranim agentima".
"S obzirom na to da tzv. 'zaštitni zid' koji propisuje USAGM zabranjuje njegovim mrežama da prihvate uredničke upute vlade SAD-a, RSE i VOA odbijaju označavati svoj sadržaj na potpuno netačan način", navodi se u izjavi USAGM-a.
Povećane kazne mogle bi potencijalno prisiliti kompaniju da zatvori svoje operacije u Rusiji.
Jedine druge novinske organizacije koje su okarakterisane kao "strani agenti" i kojima je naloženo da takođe tako označe svoj sadržaj, ali još nisu kažnjene, su VOA i mali češki emiter Middle-Orient. Niti jedan od ta dva medija trenutno nije fizički prisutno u Rusiji, kao RSE.
Nevladine organizacije za nadzor medija navode kako se čini da je ruski napor usmjeren na zatvaranje svih operacija RSE u Rusiji, koje trenutno imaju medijski doseg do gotovo 6,7 miliona ljudi sedmično.
Odbor za zaštitu novinara rekao je da bi Rusija trebala ukinuti zakon o "stranim agentima" i osigurati da se državni regulator ne koristi za ukor novinara i uznemiravanje i prijetnju medijskim organizacijama".
Amnesty International je rekao da ruski zakon o stranim agentima "dodatno narušava slobodu izražavanja i udruživanja" u toj zemlji.
