Dostupni linkovi

Članovi Predsjedništva BiH na Dan Sarajeva položili cvijeće na obilježja


Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović položili cvijeće kod spomen-obilježja Vječna vatra povodom Dana grada Sarajeva, 6.april 2021
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović položili cvijeće kod spomen-obilježja Vječna vatra povodom Dana grada Sarajeva, 6.april 2021

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić i Šefik Džaferović položili su, u utorak 6. aprila, cvijeće na spomen-obilježje Vječna vatra povodom obilježavanja 76. godišnjice oslobođenja grada Sarajeva od fašističke okupacije i Dana grada Sarajeva.

Na taj dan 1941. Sarajevo su prvi put bombardovale vojne snage nacističke Njemačke (Wermacht). Na isti dan 1945. jugoslovenske partizanske jedinice oslobodile su grad od fašističkog okupatora, a 6. aprila 1992. počela je opsada grada od strane bivše Jugoslovenske narodne armije, Vojske Republike Srpske i srpskih paravojnih formacija, koja je trajala 44 mjeseca.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da se antifašistički duh Sarajeva iskazao i u Drugom svjetskom i u posljednjem ratu, pri čemu je Sarajevo pokazalo da ima hrabrosti da se odupre svima koji su nosili civilizacijsko zlo.

„Mi smo to osjećali na svojoj koži, ali to nije bilo usmjereno samo protiv nas već protiv cijelog jednog sistema vrijednosti koji priliči slobodnom čovjeku“ rekao je Komšić.

On je naglasio da je ljudska i moralna obaveza da na taj dan oda počast svima koji su dali svoje živote da Sarajevo ostane slobodan grad, "uprkos onome što su tada moćni neprijatelji željeli i planirali".

Drugi član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović čestitao je godišnjicu oslobađanja grada od fašizma u Drugom svjetskom ratu svim građanima Sarajeva i dodao da je to prilika da se još jednom potvrdi antifašistička tradicija i opredjeljenje.

„Na principima te tradicije gradimo Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu i demokratsku državu ravnopravnih ljudi i građana“, rekao je Džaferović.

On je poručio da se građani u ovo vrijeme trebaju pridržavati svih epidemioloških mjera i omogućiti zdravstvenim autoritetima i državnim organima da se na najbolji način nose s pandemijom.

Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva, najduža opsada u modernoj historiji ratovanja počela je 6.aprila 1992. godine. Sarajevo je 44 mjeseca bilo potpuno odsječeno od ostatka svijeta.

Četvorogodišnja opsada Sarajeva zvanično je okončana 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme ubijeno je više od 10.000 vojnika i civila, uključujući 1.500 djece.

Stadion na kojem je završen rat u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:33 0:00

Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo. Rekord od 3.777 ispaljenih granata zabilježen je22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti.

Veći dio opsade grad je bio bez vode, gasa i struje. Bolnice i drugi civilni objekti (škole, ambulante, humanitarne kuhinje, groblja, pijace, parkovi, kuće i zgrade, izbjeglički centri i dr.) su bili stalna meta artiljerijskog i snajperskog djelovanja.

Dan nakon 1.500 dana
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:06:18 0:00

Nakon referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji je održan 29.februara i 1.marta 1992.godine, većina građana – 64 posto njih - izašlo je na referendum, a 99 posto odabralo je izlazak iz Jugoslavije. Rezultati referenduma su u Parlamentu Bosne i Hercegovine prihvaćeni 6. marta 1992.

Nakon sticanja nezavisnosti i izlaska iz jugoslovenske federativne zajednice u Bosni i Hercegovini se zaoštrava sigurnosno-politička situacija, a na brdima u iznad Sarajeva raspoređene su snage Jugoslovenske narodne armije, kasnije Vojska Republike Srpske.

Dan grada bez novog gradonačelnika

Sarajevo rođendan dočekuje bez izbora novog gradonačelnika. Dan ranije, 5.aprila jedna od političkih stranaka koje participiraju u Gradskom vijeću Sarajeva, Socijaldemokratska partija BiH (SDP) predložila je novog kandidata za gradonačelnika Sarajeva.

Njihov prijedlog je Benjamina Karić, rođena 1991. godine u Sarajevu, koja je od 18. godine član SDP-a, a od 2019. godine je i potpredsjednica stranke. Kako su naveli iz SDP-a Karić je diplomirala na dva fakulteta, na Pravnom fakultetu i na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta.

Izbor gradonačelnika Sarajeva propao je na konstituirajućoj sjednici održanoj 24.marta zbog neslaganja oko ranije dogovorenih kandidata na funkcije u Gradskom vijeću. Jedini kandidat za mjesto gradonačelnika bio je kandidat SDP-a Bogić Bogićević, koji je, nakon što je na konstituirajućoj sjednici propao izbor gradonačelnika odustao od kandidature.

XS
SM
MD
LG