Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) usvojio je na sjednici 30. marta Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama.
Ovaj zakonski prijedlog, koji su poslanici podržali u prvom čitanju, jedan je od prioriteta koje BiH treba da ispuni prema mišljenju Evropske komisije, a podrazumijeva usklađivanje ove oblasti sa pravnom stečevinom Evropske unije (EU).
Zakon se smatra donesenim kada ga oba doma (Predstavnički i Dom naroda) usvoje u identičnom tekstu. Ako to nije slučaj, osniva se zajednička komisija za usaglašavanje koja nastoji postići sporazum o identičnom tekstu.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 29.marta utvrdila je da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH.
Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH 2. marta nisu usvojili dopune Zakona o javnim nabavkama i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. Opšta većina je bila za usvajanje izmjena, ali nije bilo entitetske većine. To znači da će se ova dva zakona morati dodatno usaglašavati.
Podsjećamo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je 25. februara po hitnoj proceduri usvojio i uputio Domu naroda na hitno usvajanje dopune ova dva zakona.
Cilj dopune Zakona o javnim nabavkama je omogućavanje nabavke vakcina za provođenje imunizacije stanovništva Bosne i Hercegovine od COVID-19 na najbrži način, te osiguranje zaštite njihovog života i zdravlja.
Dopuna Zakona o javnim nabavkama predviđa da se u hitnim slučajevima poput pandemije vakcine mogu nabaviti po kraćim procedurama, jer propisane procedure podrazumijevaju i vrijeme za odabir ponuđača i žalbeni period.
Od 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH u maju 2019., a koji se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana, kao preduslov za odobravanje zahtjeva BiH za članstvo u EU, nije urađeno mnogo, što je u novembru konstatovao i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje.
Od svih zahtjeva, Vijeće ministara BiH do sada je jedino uspjelo usvojiti Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, na čije usvajanje se čekalo dvije godine. Predlagač je bilo Ministarstvo pravde BiH.
Odbor za stabilizaciju i pridruživanje je jedno od zajedničkih tijela EU i BiH uspostavljenih u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan u Luksemburgu 16. juna 2008. godine, a stupio je na snagu 1. juna 2015. godine.
BiH je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. a dvije godine kasnije predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije.
U maju 2019. objavljeno je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU u kojem je navedeno 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučivati o sljedećim koracima, odnosno o kandidatskom statusu BiH.
