Francuski sud proglasio je krivim 14 saučesnika islamističkih militanata za napade na satirični časopis Charlie Hebdo i košer supermarket u Parizu, u januaru 2015. godine.
Među 14 proglašenih krivima, 16. decembra, je i Hayat Boumeddiene, bivša partnerica Amedyja Coulibalyja koji je ubio policajku, a potom i četvero ljudi u košer supermarketu.
Boumeddiene je osuđena na 30 godina.
Boumeddiene su sudilo u odsustvu jer je nakon napada otišla u Siriju, a proglašena je krivom za financiranje terorizma i pripadnost kriminalnoj terorističkoj mreži. Smatra se da je živa i da se skriva od međunarodne tjeralice u Siriji, gdje se pridružila tzv. Islamskoj državi.
Coulibaly je i sam bio suradnik napadača koji su stajali iza smrtonosnog napada u pariskim uredima satiričnog časopisa Charlie Hebdo u januaru 2015. Trojica napadača ubijena su tokom napada u pucnjavi s policijom.
Saučesnici su proglašeni krivima po različitim optužbama, od članstva u kriminalnoj mreži do sudioništva u napadima.
Optužbe povezane s terorizmom povučene su za šest optuženika koji su proglašeni krivima za lakša kaznena djela.
"Činjenica da su žrtve birali upravo zato što su novinari ili pripadnici sigurnosnih snaga ili židovske vjere, sama po sebi pokazuje njihovu želju za sijanjem terora", rekao je predsjedavajući suda.
Novinari Charli Hebdoa svjedočili su tokom suđenja. Nakon presude u srijedu, odvjetnik časopisa Richard Malka opisao je optuženike kao dio "maglovite mreže podrške koja je napadačima omogućila prolijevanje krvi".
"Bez ovih maglovitih mreža ne mogu se dogoditi napadi", rekao je novinarima u prvoj reakciji časopisa ili njegovih predstavnika na presude.
Kazne za saučesnike
Glavni optuženik na sudu, Ali Riza Polat, proglašen je krivim za saučesništvo u terorističkom zločinu i također mu je određen 30-godišnji zatvor.
Tužitelji su za Polata tražili doživotnu kaznu jer su ga smatrali "desnom rukom" Coulibalyja.
Polat je na sudu priznao da se bavio zločinima, uključujući trgovinu drogom, ali porekao je bilo kakvo znanje o terorističkoj zavjeri.
Mohamedu Belhoucineu, bliskom Coulibalyjevom prijatelju, također je suđeno u odsutnosti i izrečena mu je doživotna kazna zatvora.
Optužen je da je Coulibalyju pružio najznačajniju operativnu podršku, kao i da je djelovao kao njegov vjerski mentor.
Njegovom mlađem bratu Mehdiju također je suđeno u odsutnosti zbog pomaganja Hayat Boumeddiene da pobjegne, ali sud je presudio da mu je već suđeno u ranijem suđenju.
Vjeruje se da su dva brata poginula u Siriji.
Nekoliko drugih, uključujući Amara Ramdanija i Nezara Mickaëla Pastora Alwatika, proglašeno je krivima za pripadnost kriminalnoj terorističkoj mreži.
Alwatik je bio s Coulibalyjem u zatvoru, a njegova DNK pronađena je na dva pištolja u njegovoj kući, dok je Ramdani optužen za nabavljanje oružja.
Obojica muškaraca, zajedno sa Saidom Makhloufom, opisani su kao dio grupe za podršku sa sjedištem u Lilleu na sjeveru Francuske.
Četvorica drugih, sa sjedištem u belgijskom području Ardennes, proglašena su krivima za sudjelovanje u kriminalnoj mreži i izrečene su im kazne između pet i deset godina.
Šta se desilo u januaru 2015.?
Braća Said i Cherif Kouachi, 7. januara 2015. godine, naoružani su napali redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo, koji objavljuje karikature o rasi, religiji i politici i koji je prije napada u januaru objavio karikature poslanika Muhameda.
Ubijeno je 12 članova redakcije Charlie Hebdo.
Dan nakon napada, Amedy Coulibaly, poznanik Cherifa Kouachija, ubio je policajku, a potom, 9. januara, četvero ljudi u košer supermarketu na istoku Pariza.
Napadači su ubijeni u pucnjavi s policijom.
U videosnimci Coulibaly je rekao da su napadi koordinirani i izvedeni u ime militantne skupine tzv. „Islamske države“. Druga teroristička grupa Al-Kaida sa sjedištem u Jemenu tvrdila je da stoji iza napada na Charlie Hebdo.
Ubistva su izazvala globalni bijes zbog napada na slobodu štampe, a podrška redakciji izražena je u sloganu "Je suis Charlie" (Ja sam Charlie).
Suđenje i posljednji napadi u Francuskoj
Suđenje je počelo u septembru 2020. i više puta je prekinuto zbog pandemije COVID-19.
Antiteroristički tužitelji tražili su zatvorske kazne u rasponu od pet godina do doživotnog zatvora za optužene.
Odvjetnici su optužbe oštro osporili, tvrdeći da saučesnici žele kazniti jer se napadačima ne može suditi.
Tromjesečno suđenje oživjelo je sjećanja na napade koji su uspostavili obrazac radikalizirane francuske muslimanske mladeži koju su džihadističke skupine nadahnjivale ili usmjeravale da napadaju svoju domovinu, piše AFP.
Napad u Charlie Hebdou izazvao je intenzivnu raspravu o slobodi govora i mjestu islama u sekularnoj Francuskoj.
U znak početka suđenja 2. septembra, Charlie Hebdo je ponovno objavio karikature poslanika Muhameda, koje su razljutili muslimane.
Tri sedmice kasnije, Pakistanac je ranio dvije osobe ispred bivših ureda magazina.
Čečenski izbjeglica, 16. oktobra, odrubio je glavu učitelju Samuelu Patyju koji je svojim učenicima pokazao neke karikature.
A 29. oktobra troje ljudi je ubijeno kada je mladi Tunižanin nedavno stigao u Europu izvršio napad u crkvi u mediteranskom gradu Nici.
Vlada je uvela zakonodavstvo za borbu protiv radikalnih islamističkih aktivnosti u Francuskoj, zakon koji je izazvao bijes u nekim muslimanskim zemljama.
