Dostupni linkovi

Vijeće ministara BiH usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina


Ministar pravde BiH Josip Grubeša

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) usvojilo je na vanrednoj sjednici 24. septembra Revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, na čije usvajanje se čekalo dvije godine, a koja je prijedlog Ministarstva pravde BiH.

Revidirana strategija je usvojena jednoglasno u drugom glasanju.

"Kamen spoticanja sve ove godine bio je dodatak ovoj strategiji", rekao je nakon sjednice ministar pravde BiH Josip Grubeša i naglasio kako je tražio da "ne smije biti izmijenjena ni u jednom svom zarezu".

Međutim, kako je dodao, "politički predstavnici koji učestvuju u vlasti tražili su da se ona jasnije definiše".

"To definisanje smo napravili kroz Anex B, koji nije veliki dokument, a ono što on definiše jeste to da smo tražili od Tužilaštva BiH da nam u roku od 90 dana dostavi statističke podatke koji se odnose na broj lica koja su presuđena, broj lica u žabenom postupku, broj lica koja su oslobođena kao i broj lica protiv kojih je obustavljena istraga", objasnio je Grubeša.

Vlasti u Bosni i Hercegovini su 2008. godine usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja predviđa da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a da svi budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.

Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou. Zbog toga je 2018. godine pripremljena Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali se već dvije godine čekalo na njeno usvajanje.

"Bosna i Hercegovina je zemlja nevjerovatnih mogućnosti i ovdje je sve moguće", rekao je ministar Grubeša odgovarajući na novinarsko pitanje kako to da je danas usvojena Revidirana strategija i šta se promijenilo u odnosu na prijedlog strategije od prije dvije godine koja je i sada ista.

Također je dodao da nije bilo pritisaka međunarodne zajednice da se na današnjoj sjednici usvoji, te da je Revidirana strategija je jedan od 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora da ispuni na putu ka Evropskoj uniji, dodao je Grubeša.

Usvajanjem ove strategije biće realizovana i regionalna saradnja u skladu sa međunarodnim principima. Grubeša je istakao to da će BiH usvajanjem ove strategije dobiti sva sredstva od Evropske komisije koja su joj obećana, čime će biti omogućen nastavak reforme pravosuđa u BiH i biće zadržana radna mjesta u pravosuđu, ali nije mogao odgovoriti na pitanje o kojim sredstvima je riječ.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša u julu ove godine je za RSE rekao da u Revidiranoj strategiji nema ništa sporno, jer ona predviđa bolju dinamiku rješavanja predmeta ratnih zločina i daje određeni strateški okvir.

"Revidirana strategija jasnije propisuje kriterije spuštanja predmeta na niže razine, odnosno na entitetske sudove i, takođe, prepuštanje predmeta zemljama u kojima se nalaze osobe koje su osumnjičene za pojedina kaznena djela ratnih zločina", rekao je Grubeša.

On je naveo da Revidirana strategija nije usvojena u Vijeću ministara BiH zbog stalnog postavljanja uslova prema Tužilaštvu BiH da se dostave određeni podaci.

Posljednji zahtjev uputila je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković koja je u julu za RSE izjavila da Revidirana strategija neće biti usvojena bez odgovora na šest osnovnih pitanja koje mora dati Tužilaštvo BiH.

"Za koliko lica iz ‘A kategorije' su donesene pravosnažne presude? Koliko je prvostepenih presuda u fazi žalbe i koliki je broj lica kojima je prvostepeno suđenje u toku? Protiv koliko lica se vodi istraga i koji je broj lica protiv kojih je obustavljena istaga? I treba nam broj lica koja ne spadaju u ove kategorije, odnosno koja su to lica protiv kojih nikada nije pokrenut postupak i njihovi predmeti nisu uzeti u rad od 2004. godine kada su preuzeti od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu jugoslaviju u Hagu", pojasnila je Turković.

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u Bosni i Hercegovini (BiH) je u srijedu 16. septembra predstavila izvještaj Džoane (Joanna) Korner, nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH.

Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina, zaključila je britanska sutkinja Džoana Korner tokom predstavljanja izvještaja "Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na nivou BiH".

Zaključeno je da je Tužilaštvo BiH ispoštovalo samo četiri od ukupno 32 preporuke koje je Korner iznijela u svom prethodnom izvještaju iz 2016. godine, te istaknuta važnost ubrzavanja rada na neriješenim predmetima. Nakon 25 godina ima više od 600 neriješenih predmeta za ratne zločine.

Prema podacima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OEBS), koja je izradila Mapu procesuiranih ratnih zločina u BiH, pred sudovima u BiH do 31. decembra 2018. godine ukupno je procesuirano 496 slučajeva ratnih zločina.

Na nužnost usvajanja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina upozorili su i iz Delegacije Evrospke unije u BiH, navodeći da je usvajanje te strategije jedan prioriteta za članstvo BiH u EU.

Evropska unija je od 2014. do 2019. godine uložila 14,8 miliona evra kroz projekte "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH", koji su se u tri faze finansirali od Pretpristupnih fondova Evropske unije (IPA).

XS
SM
MD
LG