Dostupni linkovi

Više od stotinu hiljada prijavljenih za glasanje putem pošte na izborima u BiH


Izborna komisija broji glasove nakon općih izbora u BiH, oktobar 2018. godine.

Opozicione stranke, ali i bivši i sadašnji članovi Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, tvrde da je veliki broj kopiranih ličnih dokumenata koji sadrže ime, prezime i matični broj građana u posjedu političkih stanaka i da te stranke, uz ispunjen obrazac i kopiju tih dokumenata, fiktivno prijavljuju građane BiH da na lokalnim izborima zakazanim za 15. novembra 2020. glasuju izvan te zemlje.

Do kopija dokumenata, kako su naveli, došle su "neke službe, privatne ili pravne osobe". Riječ je o nešto manje od 120.000 prijava ili dva i pol puta više nego na općim izborima koji su održani prije dvije godine. Iz CIK-a BiH su potvrdili da su zaprimili "mnogo veći broj" prijava glasača za glasovanje izvan BiH u odnosu na prethodne izborne cikluse i zatražili sastanak s Tužiteljstvom BiH i Agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) BiH "kako bi se zaštitio izborni proces".

Ivančević: 'Ukrali su mi dva vijećnika'


Jedan od primjera dolazi iz Prozora-Rame, općine u Federaciji BiH na geografskoj granici Bosne s Hercegovinom.

Tamošnji dugogodišnji načelnik je Jozo Ivančević iz Hrvatske demokratske zajednice 1990., stranke koja je opozicija Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH koja drži većinu (grado)načelničkih i vijećničkih pozicija u sredinama u kojima su Hrvati većina, te je stranka u vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) kojem općina Prozor-Rama pripada kao i pozicije u entitetu Federacija BiH te na nivou Bosne i Hercegovine.

Zbog brane i hidroelektrana koje se nalaze na teritoriji ove općine, milioni eura naknada zbog potopljenog zemljišta godišnje se slijevaju u općinsku blagajnu pa ovu općinu političke stranke drže izuzetno bitnom.

Ivančević je nedavno hrvatskoj policiji prijavio "neimenovane osobe iz udruge Ramska zajednica u Zagrebu zbog sumnje u nezakonito korištenje osobnih podataka i povrede tajnosti glasovanja".

Ivančević u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrdi da je "na općim izborima 2018. godine oko 800 bh. državljana bilo prijavljeno na 80-ak adresa u Hrvatskoj, po 25-30 ljudi na jednoj adresi, gdje je neko drugi glasovao u njihovo ime i slao listiće natrag na adresu CIK-a BiH s kopijama osobnih iskaznica" i za sve krivi konkurente prije svih iz HDZ-a BiH.

"Slično je bilo i za lokalne izbore 2016. Mi još uvijek ne znamo koliko će prijava za glasovanje putem pošte doći za ove lokalne izbore, ali smo odlučili preventivno djelovati. Mi smo sve prijavili Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske i MUP-u u Zagrebu kako bi se to spriječilo. Na prošlim izborima smo imali krađu glasova i fiktivne glasove ljudi koji žive u Americi i drugdje i koji ne žive ni u BiH niti u Hrvatskoj. Njima su s osobnih iskaznica uzimali podatke i matične brojeve i u njihovo ime u Hrvatskoj zaokruživali glasačke listiće 'kako oni misle da treba' ", tvrdi Ivančević u izjavi za RSE.

"Nama su konkretno ukrali dva vijećnika sa 600-700 glasova više nego što su zaista dobili. Ja kao načelnik sam nakon prebrojavanja glasova ljudi koji žive ovdje i koji su ovdje glasovali imao oko 1000 glasova više. Kad su stigli dopisni glasovi, moj protukandidat me sustigao na 300-ak glasova, nije me pobijedio, ali su mi ukrali dva vijećnika", dodaje Ivančević.

On se nada da ljudi ove godine neće biti lakovjerni i olako davati drugima svoje osobne podatke, ali i da će CIK BiH te hrvatske vlasti uraditi svoj posao.

Bivši član CIK-a BiH: 'To svi rade!'


Vahid Šehić iz Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom", nevladinih organizacija koje nadgledaju izborni proces u BiH, i bivši član Centralne izborne komisije BiH kaže kako je brojka o više od 120.000 prijava građana za glasovanje poštom na lokalnim izborima u BiH 2020. točna.

Povlačeći paralelu između općih izbora 2018. i lokalnih izbora 2020. Šehić kaže kako je trenutno višestruko veći broj prijava što on smatra nelogičnim jer se na entitetskim i državnom nivou kreira ekonomska, socijalna i sva druga politika s obzirom na nadležnosti.

"To je javna tajna i to svi rade! Upravo glasanjem putem pošte može se manipulisati od strane najjačih političkih stranaka. One obilaze države u kojima živi najveći broj naših građana, a koji imaju pravo glasa. Koriste se klubovi, udruženja izbjeglica, uključuju se vjerske zajednice, poziva se na prijavu za glasanje. U vrijeme kad sam ja bio u CIK-u BiH to se isto dešavalo. Kad dobiju glasačke listiće, oni ih donesu u prostorije klubova ili udruženja, tu se popunjavaju za tog određenog političkog subjekta koji zna rezultate izbora kad je u pitanju glasanje putem pošte i prije održavanja izbora u BiH", kazao je Šehić za RSE.

On tvrdi da političke stranke rade analize biračkih spiskova te da one za koje primijete da ne glasuju na izborima registriraju za glasovanje putem pošte. Događali su se, svjedoči, i slučajevi da su ljudi dolazili na glasačko mjesto u BiH i da nisu mogli glasovati jer se ispostavilo da su prijavljeni za glasovanje putem pošte. Šehić kaže da CIK BiH ima i kapacitet i mogućnost provjeriti sve prijave za glasovanje putem pošte.

“Na prošlim izborima CIK BiH nije prihvatio 10-15 hiljada registracija za glasanje putem pošte jer su utvrdili određene manipulacije, da je na jednoj adresi prijavljeno stotinu ili hiljadu ljudi što upućuje na mahinacije i na aktivnosti stranaka u inostranstvu. Prvo se ide u susjedne, potom u druge zemlje u kojima živi najveći broj naših građana”, kazao je Šehić.

Poseban problem kod ažuriranja biračkog spiska u Bosni i Hercegovini su podaci o, popularno zvanim, "mrtvim glasačima". Primjerice, prema podacima s redovnog biračkog spiska u Srebrenici, gradu u istočnoj Bosni u kojem je bio genocid nad bošnjačkim stanovništvom, u tom gradu živi više od 500 osoba starijih od 80 godina i među njima osam osoba koje imaju stotinu i više godina. Šehić kaže da se ne može nekog proglasiti mrtvim izbrisati sa spiska zato što ima 80 godina, ali i da institucije, poput matičnih ureda umrlih, moraju u zakonskom roku slati podatke o umrlim te da CIK BiH sigurno ažurira te podatke koji mu se dostave.

"Birački spisak se štampa prije izbora. Ljudi u međuvremenu mogu umrijeti. Problem je ko od članova biračkih odbora kojima je povjeren vrlo odgovoran zadatak uzima sebi za pravo da koristi tu situaciju da je neko umro i da glasa u njegovo ime. Odgovorno tvrdim da to nije toliko broj koliko se predstavlja u javnosti", naglasio je Šehić.

CIK BiH se obratio Tužiteljstvu BiH i SIPA-i


CIK BiH je 7. maja donio Odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora 2020. godine.

Izbori su se prvotno trebali održati 4. oktobra, ali su zbog kašnjenja usvajanja Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2020. godinu, koji je usvojen 29. jula tekuće godine, pomjereni za 15. novembar. Od raspisivanja do dana izbora u BiH protekne 180 dana, višestruko više nego u susjednim zemljama.

U međuvremenu je CIK BiH ovjerio kandidacijske liste i kandidate za izbore, ali konačni registar birača nije zaključen dok se ne izvrše potrebne provjere, između ostalog i obrada prijava za glasovanje putem pošte.

Mirko Šarović, predsjednik opozicijske Srpske demokratske stranke, saopćio je da je ta stranka došla do informacija da je "za glasanje putem pošte prijavilo 120.000 glasača" i da se "radi o zloupotrebama i time kompromituje glasanje poštom na predstojećim lokalnim izborima".

Iz Centralne izborne komisije BiH su za RSE potvrdili da je riječ o nešto manje od 120.000 prijava za glasovanje putem pošte te da nemaju podatke iz kojih su sve zemalja pristigle jer ih CIK vodi po općinama.

Iz ureda za informiranje su nam kazali kako nakon donošenja budžeta imaju mogućnost zaposliti i dodatno osoblje. Provjere se, navode, vrše kombinirano: kontaktiranjem birača, provjerama baza podataka i one se razdvajaju na validne, nevalidne i one gdje je potrebna dodatna provjera.

Koliko je prijava u kojoj od te tri kategorije iz CIK-a nisu mogli odgovoriti jer je proces u tijeku i taj broj će se znati po završetku procesa.

Uoči općih izbora bilo je oko 24.000 spornih prijava za glasovanje putem pošte, a većina je odbačena jer su bile nepotpune, navode iz CIK-a.

U ranijim javnim saopćenjima CIK BiH je pozvao građane "da na internetskoj stranici izborne komisije provjere da nisu postali predmetom eventualnih zloupotreba te da, ako utvrde eventualnu zloupotrebu, slučaj odmah prijave CIK-u BiH".

Tužiteljstvu BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) iz CIK-a BiH upućen je, kako se navodi, poziv za održavanje "hitnog zajedničkog sastanka radi razmjene potrebnih informacija s ciljem zaštite izbornog procesa".

Iz godine u godinu sve veći broj


Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), na opće izbore u Bosni i Hercegovini 2018. godine od ukupnog broja od 3,35 miliona glasača - od čega blizu 2,1 milion u Federaciji BiH i oko 1,2 miliona u Republici Srpskoj - izišlo je oko 1,8 miliona glasača.

U entitetu Federacija BiH glasovalo je nešto manje od 1,1 milion, a u Republici Srpskoj nešto više od 700.000 glasača.

CIK BiH vodi posebne evidencije o broju glasova za različite razine vlasti - Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupština BiH, predsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i deset kantonalnih skupština. Tako imamo i različite podatke o broju glasača za različite razine, broj važećih listića kao i različite brojeve glasača putem pošte.

U prosjeku na općim izborima u Bosni i Hercegovini 2018. godine putem pošte glasovalo je blizu 50.000 glasača, od čega u Federaciji BiH nešto manje od 25.000, a u Republici Srpskoj nešto više od 24.000. U postocima, putem pošte u entitetu Federacija BiH glasovalo je oko 2,3 posto glasača, a u Republici Srpskoj oko 3,8 posto glasača.

Usporedbe radi, na općim izborima 2014. godine putem pošte je glasovalo nešto više od 27.000 glasača od čega u Federaciji BiH nešto više od 10.000, a u Republici Srpskoj nešto više od 17.000.

Na općim izborima 2010. godine putem pošte je glasovalo nešto više od 22.000 glasača, od čega u Federaciji BiH nešto manje od 10.000, a u Republici Srpskoj nešto više od 12.000 glasača.

Ako na izbore u BiH ponovno izađe oko 1,8 miliona glasača i ako su točni navodi da se za glasovanje putem pošte iz oba entiteta prijavilo više od 120.000 glasača to bi značilo da bi na lokalnim izborima u BiH koristeći taj instrument glasovalo više od šest posto glasača. A samo jedan glas može odlučiti pobjednika.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG