Dostupni linkovi

Korona ugasila reflektore


Studentska predstava "Druga strana vjetra"
Studentska predstava "Druga strana vjetra"

Predstava "Druga strana vjetra" cetinjskih studenata glume jedina je pozorišna premijera koja je ovog ljeta izvedena na crnogorskim festivalima, čiji su programi redukovani, otkazani ili odloženi zbog pandemije korona virusa.

Tokom mjesec dana pripreme, glumci su bili u izolaciji, kontaktirali su samo među sobom na pozornici, a na premijeri i naredna četiri igranja je, uz izvođače na sceni, u publici moglo biti najviše 40 ljudi.

Svi su imali unaprijed označena mjesta sjedenja, svima se mjerila temperatura, popisana su njihova imena, i svi ti podaci su zaštićeni narednih 14 dana, kaže direktor Centra za kulturu (CZK) Tivat, Neven Staničić.

"Zaštita protiv korone se umetnula i u samo pozorišno izvođenje, zato su i kod ljubavnih scena glumci stavili maske, kako bi i na taj način obilježili ovu godinu kao godinu korone u pozorištu", kaže Staničić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Šta kažu glumci?

Većina glumaca nema priliku da bude na sceni ovog ljeta, u vrijeme kada su bili najzaposleniji zbog brojnih festivala.

Među njima je Jelena Đukić, koja nije igrala u predstavi od početka marta.

"Ovaj posao zahtijeva određenu disciplinu koja se postiže samo igranjem. Nisam sigurna kako će izgledati predstave nakon što ih nismo igrali skoro pola godine", kaže Đukić za RSE, ali i dodaje da ne treba dopustiti da pandemija potpuno zamrzne glumačko vrijeme.

"Svejedno da li imate posla ili ne, morate raditi na svom tijelu, govoru, glasu, svemu onome što je glumački habitus. Gluma nikada nije završen posao. Zato ovih pola godine jeste za mnoge stvari pogubno, jer nemaš priliku da izbaciš stvari koje se talože u tebi, ali s druge strane možeš da akumuliraš kreativnu energiju koja je nužna da bi radio dalje", kaže Đukić.

U ovoj pandemijskoj godini se ukupna kulturna scena u Crnoj Gori morala suočiti sa mjerama koja su javna okupljanja ograničila na najviše 40 osoba na otvorenim javnim mjestima i 20 osoba u zatvorenim, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra.

No, za održavanje političkih skupova mjere su blaže, pa je zbog predizborne kampanje u Crnoj Gori, limit za okupljanje građana na političkim skupovima najviše 100 osoba na otvorenim prostorima.

'Kultura da učini politiku kulturnijom'

Međutim, umjetnici u Crnoj Gori nisu dovoljno glasni, niti udruženi u okolnostima koje diktiraju pandemija i mjere za zaštitu javnog zdravlja, stav je učesnika konferencije Festivali u doba korone, koja je proteklih dana održana na KotorArtu.

"Danas imamo okolnosti da glumci ne mogu da glume u predstavama, da muzičari ne mogu da sviraju. Iako nemaju priliku da zarade za koru hleba, njihov glas se ne čuje", kazao je direktor festivala KotorArt Ratimir Martinović govoreći o tome da je pandemija gurnula kulturu u drugi plan.

"Nije niko išao niko đonom na kulturu, ali nije ni razmišljao o kulturi. Važno je posebno u ovakvim vremenima da kultura učini politiku kulturnijom, a ne obrnuto, da politika politizuje kulturu", ocjenjuje Martinović.

U situaciji kada pozorišta ne rade, festivali moraju da se odlažu, a umjetnici uglavnom nemaju posla, direktorica Festivala internacionalnog alternativnog pozorišta (FIAT) Ana Vukotić kaže da je očekivala više agilnosti Ministarstva kulture i festivala koji se finansiraju iz budžeta.

"Moj je utisak da smo se svi opustili, posebno institucije koje imaju redovne plate, nezavisno od toga da li imaju ili nemaju programe. Na isti dan kad je Crna Gora proglašena 'corona free' destinacijom i kada je dozvoljen rad svim teatrima, sva repertoarska pozorišta su proglasila kolektivni godišnji odmor čekajući drugi talas epidemije. To govori ko su njihovi direktori, ko je ministar kulture i kakav je njihov odnos prema poslu koji rade", kazala je Vukotić tokom konferencije u Kotoru.

Sadržaje ponuditi putem interneta

Crna Gora na oko 650.000 stanovnika ima više od 200 festivala i pandemija je podsjetila na potrebu da treba odlučiti što su prioriteti među njima, koje treba finansirati, smatra Ksenija Popović, direktorica festivala Barski ljetopis, koji je ovog ljeta odložen zbog pogoršane epidemiološke situacije.

"Kada govorimo o odgovornosti ljudi od kulture u kriznim vremenima, za mene to znači da moramo sačuvati zdravlje izvođača i publike, ali takođe i da budemo domišljati i kreativni kako bi kulturu ponudili na neki drugi način", kaže Popović, koja očekuje da će novi termin održavanja Barskog ljetopisa biti u septembru ili oktobru, ukoliko to dopusti epidemiološka situacija u zemlji.

U suprotnom, programi festivala će se digitalizovati i emitovati putem interneta.

I tivatski Centar za kulturu će, predstave koje će se narednih dana igrati pred ograničenim brojem publike, plasirati na internetu.

Staničić, međutim, smatra da je umjetnost na gubitku bez direktnog kontakta sa publikom.

"Vidimo da u avionima, na primjer, može sjedjeti sto ljudi jedni do drugih, a eto u pozorištu gdje imamo mnogo više mjesta, ne može više od 40. To su nelogičnosti na koje se privikavamo. A ono sa čime tek treba da se suočimo je finansiranje kulture, jer mislim da nam budžeti za narednu godinu, čak i bez korone, neće biti kao prošle. Tako da institucijama kulture prilagođavanja tek predstoje", zaključuje Staničić.

Na pitanje da li je kultura u kriznim vremenima luksuz ili nasušna potreba, odgovor daju brojke internet publike, mišljenje je direktora KotorArta Ratimira Martinovića.

Navodi da pojedine koncerte Don Brankovih dana muzike, koji se održavaju bez publike, preko društvenih mreža prati i više od 2.000 slušalaca, dok su za nekoliko sedmica ovogodišnjeg festivala KotorArt, njegovi sadržaji u virtuelnom prostoru dosegli publiku od više desetina hiljada ljudi.

XS
SM
MD
LG