Kao maloljetnik prošao sam torture četiri logora, Koštane bolnice, Dretelja, Gabele i Heliodroma. Bio sam u logorima 233 dana, znam i dobro sam osjetio na svojoj koži sve te "nagrade", koje će ponijeti taj nagrađeni od predsjednika Hrvatske, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši logoraš Amer Đulić.
Tako reaguje na najavu da će predsjednik Hrvatske Zoran Milanović odlikovati četiri brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Specijalnu jedinicu MUP-a samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR HB).
Đulić koji je je kao sedamnaestogodišnjak zatvoren najprije u Koštanu bolnicu u Stocu, gradu na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) kaže da je sramota za predsjednika Hrvatske da odlikuje ratne zločince i da se niko ne sjeti 40.000 logoraša koji su bili u logorima kojima je upravljao HVO tokom rata u BiH.
Koštana bolnica, Dretelj, Gabela i Heliodrom samo su neki od desetak logora, koje je prema evidenciji Udruženja logoraša Mostar tokom rata formirala samoproglašena Hrvatska republika Herceg-Bosna.
"Kad ste kao dijete zatvoreni u jedan objekat. Kada vidite kako vam na vaše oči ubijaju dvojicu rođaka, ne metkom, već prebijanjem. Kada prvi put vidite mrtve ljude, kada ih prvi put nosite, kada ih prvi put kopate. Kada dolazite u logor u kojem leži 400 ljudi u jednom hangaru, kada imamo samo konzervu koju kad pojedemo u njoj vršimo nuždu. Kada svaki dan prolazimo te neke torture, kada jedemo kao stoka, kada iz 33 kašike jede po 2.000 ljudi, kada za 11 sekundi moramo popiti i pojesti i vratiti se u hangar. Kada nam život visi o koncu. To su logori Herceg-Bosne."
Đulićeva reakcija, samo je jedna u nizu, u BiH i Hrvatskoj nakon informacije da će Milanović uz ovogodišnju 25. godišnjicu vojno-redarstvene akcije "Oluja" odlikovati Redom Nikole Šubića Zrinjskog četiri brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Specijalnu jedinicu MUP-a nekadašnje samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR HB).
Biće odlikovani zbog, kako se navodi, njihovog doprinosa oslobađanju Hrvatske u akciji "Oluja" u ljeto 1995. godine. Odlikovanja će kasnije u Zagrebu preuzeti posljednji zapovjednici tih sada rasformiranih postrojbi. Datum preuzimanja još nije određen.
Jelić: Iz hrvatskog tužiteljstva još me nisu kontaktirali
Reakcije je izazvala posebno činjenica da je među njima i posljednji zapovjednik Specijalnih jedinica MUP-a Zlatan Mijo Jelić, koji je u BiH optužen za ratne zločine nad bošnjačkim civilima 1993. godine na području Mostara, i koji je iz BiH u Hrvatsku otišao dan prije podizanja optužnice, u decembru 2015. godine.
Prema optužnici, Jelić je 1993. godine, kao zapovjednik Vojne policije HVO, te zapovjednika lakojurišne bojne Vojne policije HVO i zapovjednik Odbrane grada Mostara bio direktno nadležan za upravljanje logorom Heliodrom u Mostaru. U optužnici protiv Jelića se navodi etničko čišćenje, protivpravna lišenja slobode muškaraca, zatvaranja u zatvore i logore, izvođenje muškaraca na prinudne radove na liniji fronta i u živi štit, te prisilni progon i premještanje žena, djece i starih na teritoriju pod kontrolom Armije Republike BiH.
Penzionisani general Zlatan Mijo Jelić je na dan podizanja optužnice 30. decembra 2015. godine otišao iz Mostara sa cijelom porodicom u Hrvatsku. Sud BiH je optužnicu protiv njega potvrdio godinu kasnije. Jelić kaže za RSE da nije počinio nijedan od zločina za koje ga bosanskohercegovačko tužiteljstvo tereti.
'Da se BiH pravosuđe drži zakona iz bivše SFRJ, mnoge optužnice protiv pripadnika HVO ne bi mogle biti dignute', kaže o postupku koji je u toku Jelić.
"Pravosuđe Bosne i Hercegovine svo vrijeme za pripadnike HVO-a diže optužnice po retroaktivno donesenom zakonu iz 2005, iako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u nekoliko navrata presudio da se svi optuženici ili osumnjičenici moraju tretirati po zakonu koji je bio na snazi kada je djelo počinjeno, a to je po Kaznenom zakonu iz bivše SFRJ. Da se BiH pravosuđe drži zakona iz bivše SFRJ, mnoge optužnice protiv pripadnika HVO ne bi mogle biti dignute", kaže o postupku koji je u toku Jelić.
Krajem 2019. godine bosanskohercegovačko pravosuđe odlučilo je da predmet protiv Jelića ustupi Hrvatskoj, što je učinjeno početkom 2020. godine.
"Hrvatsko tužiteljstvo je zaprimilo predmet i povest će istragu u Republici Hrvatskoj. Još me nisu kontaktirali", kaže Jelić.
Optužnica potvrđena protiv Jelića odnosi se na događaje od maja 1993. do početka marta 1994. godine, za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije Republike BiH i HVO-a. U njoj se navodi da je Jelić pod kontrolom imao sve jedinice na području grada Mostara, te da je učestvovao u organiziranju i izvršenju širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Mostar.
- Evo šta je na Facebooku u RSE anketi rečeno o tome treba li Jelić biti odlikovan?
"To vam je isto kao kada bi odlikovanja dobivali oni koji su čuvali Aušvic ili Maunthausen. To je smiješno i žalosno. Bar su mogli bez tih odlikovanja proći nekako. A ne pored svega toga prikačiti mu odlikovanje. Ja mislim da se Hrvatska bruka u tom pogledu", kaže za RSE još jedan bivši logoraš Emir Balić.
Balić, jedan od najpoznatijih skakača sa Starog mosta u Mostaru, bio je zatočen mjesec dana u logoru Heliodrom. Kaže kako je bilo svakakvih tortura, no najgora za njega bio je odlazak na prinudni rad koji se nalazio između linije dvije vojske Armije Republike BiH i HVO-a.
"Bilo je svega. Zamislite kad idete na prvu liniju pa ne znate ko će vas pogoditi, to je vrlo teško bilo. Nekako bude lakše maltretiranje nego odlazak na rad na prvu liniju između dvije vojske. Čupao sam neko zelenilo, nosili smo neke vreće s pijeskom. To je bio rat, pravi rat. Bilo je vrlo teško, ali hvala Bogu prvo sam obraz sačuvao pa onda život", priča Balić.
Miljavac: 'Red je da ih se odlikuje'
Postrojbe HVO-a i MUP-a samoproglašene HR HB bit će odlikovane temeljem prijedloga Hrvatskog generalskog zbora, nevladine udruge koja okuplja umirovljene generale.
"Te postrojbe su sudjelovale u 'Oluji' tako da su štitile bokove da ne dođe do bočnog udara srpskih snaga tijekom operacije. Prema tome, imale su određenu ulogu u 'Oluji', a jednostavno su zapostavljene. Sada je okrugla obljetnica – 25 godina, i mislim da je red da ih se sjeti i da ih se odlikuje," pojašnjava za RSE predsjednik Zbora, umirovljeni general Pavao Miljavac.
- Plenković: Boris Milošević na obilježavanju 'Oluje'
- Vučić protiv prisustva srpskih predstavnika na proslavi 'Oluje'
- Boris Milošević: U Knin idem otvorenog srca
On podsjeća da je Zbor s istim prijedlogom izišao i pred bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, ali da je ona taj prijedlog otklonila.
Šta kažu zvaničnici i političari u BiH i Hrvatskoj?
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović pozvao je 2. jula predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da još jednom ozbiljno razmotri sve moguće implikacije i odustane od uručivanja odlikovanja Zlatanu Miji Jeliću.
"Osim što je to necivilizacijski čin protivan evropskim vrijednostima, on bi sasvim sigurno negativno uticao na odnose BiH i Hrvatske. Naše države su međusobno upućene jedna prema drugoj i izgradnja dobrih odnosa se ukazuje kao nasušna potreba", kazao je Džaferović, dodajući da je riječ o bjeguncu od pravde.
Bivši hrvatski predsjednik od 2010. do 2015. godine Ivo Josipović za RSE kaže kako treba izbjeći da osoba optužena za ratne zločine bude među onima koji će preuzeti odlikovanja. Prema njegovim riječima, odluka predsjednika Zorana Milanovića o odlikovanjima tim postrojbama ima smisla, samo ako je riječ u kontekstu oslobađanja Hrvatske, kako je to Milanović i objasnio.
"Problem je među ostalim i u tome tko će preuzeti odličje, s tim da je jedan od zapovjednika koji bi u ime svoje postrojbe trebali preuzeti odličje osumnjičen za ratne zločine i nalazi se u bijegu pred državnim tijelima BiH. Osobno smatram – ako već predsjednik dodjeljuje odličje postrojbi iz druge države – da bi svakako to trebao učiniti tako da odličje preuzme netko drugi, a ne osoba koja je osumnjičena za ratne zločine", kaže Josipović.
Najave hrvatskog predsjednika oštro je kritikovala i Socijaldemokratska partija BiH. Predsjednik te stranke Nermin Nikšić u saopštenju 2. avgusta navodi kako su on i Milanović kao socijaldemokrati svojedobno surađivali na temeljima jasne osude ratnih zločina.
"Odlikovati Jelića koji je u bijegu pred pravosudnim tijelima BiH predstavljalo bi ne samo uvredu i ponižavanje žrtava, već i šamar državi Bosni i Hercegovini. Takav čin predstavlja izdaju ideje antifašizma, pravde i jednakosti prava i ljudskog dostojanstva svih građana, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti", naveo je Nikšić.
S druge strane, član Predsjedništva Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivo Jelušić na svom Facebook profilu prozvao je sestrinsku socijaldemokratsku stranku u BiH za - iskrivljavanje činjenica.
"U priopćenju SDP-a BiH koje potpisuje predsjednik Nikšić se kaže da će PRH odlikovati 'vojne formacije i vojne dužnosnike'. Ne, kolege iz SDP-a BiH, neće odlikovati vojne dužnosnike, nego samo postrojbe. Dakle, nije istina da će odlikovati ikoga od vojnih dužnosnika, pa ni generala Jelića", napisao je on.
Predsjednica radničke Fronte Katarina Peović, koja je u Saboru kao zastupnica zeleno-lijeve koalicije Možemo, povodom vijesti da će odlikovanje u ime postrojbe kojom je zapovijedao preuzeti Jelić, optužen za ratne zločine protiv Bošnjaka, na Twitteru zaključila: "Toliko o gestama pomirbe u Kninu."
