Operacije režima Bašara el Asada (Bashar al-Assad) i Rusije pogoršale su situaciju sirijskog naroda. Kriza na granici Turske i Grčke rezultat je sukoba u Siriji, ali treba se pozabaviti korijenima problema i pronaći političko rješenje za situaciju u Siriji, poručio je u Zagrebu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon razgovora s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
Prema njegovoj ocjeni, kriza u Siriji ima posljedice za sve članice NATO-a, uključujući i Sjedinjene Države.
"Osuđujemo korištenje sile od strane Rusije i Asadova režima i ocjenjujemo to kršenjem međunarodnog prava. Želimo da režim u Damasku poštuje međunarodno pravo, zaustavi ofenzivu i uključi se u konstruktivne razgovore s ostalim sirijskim liderima kako bismo našli političko rješenje krize u Siriji", poručio je Stoltenberg.
Nije posebno komentirao angažman Turske kao članice NATO-a na terenu u Siriji.
Naglo povlačenje NATO-a iz Afganistana nakon što je krajem veljače postignut sporazum sa talibanima poslalo bi krivu poruku, smatra glavni tajnik NATO-a. Važno je da talibani ispune ono na što su se obavezali i da se onemogući da Afganistan postane baze za međunarodni terorizam, kaže Stoltenberg.
Na tom tragu je i premijer Plenković najavio da će Hrvatska svoj sljedeći kontingent vojnika poslati u punom sastavu od 108 vojnika, a da će ga potom u dogovoru sa saveznicima smanjivati, ali ne linearno, već na način da snage koje ostaju budu u stanju obavljati sve potrebne funkcije.
- NATO stao uz Tursku, poziv sirijskom režimu i Rusiji da obustave napade u Idlibu
- Sirijske izbjeglice i haotični prizori na pragu Evrope
- SAD i talibani potpisali mirovni sporazum
Stoltenberg je na novinarsko pitanje izložio i principijelnu poziciju NATU-a.
"Suočeni smo s brojnim prijetnjama i izazovima i ne možemo birati između jednog ili drugog problema. Na sve to se moramo usredotočiti. Borimo se protiv organiziranog terorizma i zato smo prisutni u Iraku i Afganistanu. ISIL (militantna organiozacija "Islamska država") se ne smije ponoviti. Važno je osigurati da se kalifat ne uspostavi u Afganistanu. NATO je reagirao i na ruske aktivnosti u Gruziji ili u Ukrajini gdje su anektirali Krim", podsjetio je.
Raspoređivanje NATO-ovih snaga na u baltičkim zemljama i poljskoj granicu sa Rusijom omogućava vjerodostojno odvraćanje i ono, kako je kazao, "pokazuje da stojimo jedni uz druge i da napad na jednu zemlju članicu znači napad na sve nas".
NATO je i dalje predan sigurnosti u regiji jugoistoka Europe, gdje Hrvatska igra ključnu ulogu, ocijenio je glavni tajnik NATO-a.
"Vi ste šampion politike otvorenih vrata NATO-a. Izražavamo potporu pristupanju Sjeverne Makedonije i veselim se tome da će u narednim tjednima Sjeverna Makedonija postati 30. članica NATO-a", kazao je Stoltenberg.
Stoltenberg je pozdravio ulogu Hrvatske u misijama NATO-a u Afganistanu, Iraku i na Kosovu.
Premijer Plenković rekao je u zajedničkoj izjavi da je povod Stoltenbergova posjeta neformalni sastanak ministara obrane EU-a kojem je Hrvatska domaćin. Rekao je da su razgovarali o aktivnostima Hrvatske u sklopu NATO-a.
"Odgovorna smo saveznica, zemlja koja doprinosi brojnim međunarodnim misijama. Ukupno je oko 440 pripadnika HV-a u različitim misijama, bilo da su one NATO-ove misije, međunarodna savezništva ili Europske unije. To znači da u odnosu na broj naših pripadnika imamo značajan doprinos globalnom miru i sigurnosti", rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je kazao kako ne vjeruje u eskalaciju migrantske krize, nakon što je Europska unija dala čvrstu potporu naporima grčkih vlasti da čuvaju vanjsku granicu Unije, a dođe li do ugrožavanja hrvatskih granica, Hrvatska će biti spremna.
"Hrvatska policija čuva našu granicu te da će to biti konstanta, ali ćemo vidjeti kako u slučaju potrebe i pripadnici Hrvatske vojske mogu pomoći u tom procesu", pojasnio je Plenković.
Stoltenberga je primio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Nakon razgovora, glavni tajnik NATO-a kazao je kako je Hrvatska "posvećena i vrijedna" članica NATO-a koja daje doprinos zajedničkoj sigurnosti.
"Pozdravljam činjenicu da Hrvatska povećava ulaganja u obranu i da imate jasnu posvećenost izdvajanju i dva posto BDP-a za obranu", ističe.
Govoreći o situaciji u Afganistanu nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, kazao je: "Put prema miru je težak i najbolji način da pružimo podršku mirovnom procesu je tako da budemo prisutni na tom području. Kada trenutak bude pravi, mi ćemo naravno zajedno i napustiti to mjesto".
Milanović je dinamiku hrvatskog povlačenja iz NATO-ove misije u Afganistanu opisao kao "polako, ali sigurno i "ne preko noći".
