Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Velić: Imovina BiH ugrožena, kako u državi tako i izvan njenih granica


Jasno je da se država BiH nije na odgovarajući način postarala za svoju imovinu, ukazuje prof. Velić

"Imovina Bosne i Hercegovine je ugrožena, kako u samoj državi tako i izvan njenih granica, posebno u Hrvatskoj. Istovremeno je jasno da se država BiH nije na odgovarajući način postarala za svoju imovinu, ne postoji državni registar iz kojeg bi se vidjelo šta pripada i šta ima BiH, koje su to nekretnine u njenom vlasništvu. Svjedoci smo i apsurdnih komentara iz Republike Srpske, naprimjer da, ukoliko bi država imala imovinu, teritorij entiteta bi se smanjio", kaže između ostalog, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa profesorica Pravnog fakulteta u Zenici, Larisa Velić.

Nedostatak zakona o državnoj imovini veliki problem

RSE: BiH nema Zakon o državnoj imovini. Još 2005. godine visoki predstavnik je donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom kako bi se ona zaštitila odnosno, zatražio je da se donese novi zakon. Šta bi se tim zakonom sve regulisalo i zašto ga još uvijek nema?

Velić: Nedostatak zakona o državnoj imovini predstavlja veliki problem. Taj zakon BiH nema a trebala ga je donijeti davno. Da postoji, vjerovatno se ne bi javio problem s poljoprivrednim zemljištem RS, ni sa odlukama Ustavnog suda BiH. Zakon bi formulisao kome šta pripada, riješila bi se pitanja statusa državne imovine, preciziralo šta će pripasti državi a šta entitetima i drugim teritorijalnim jedinicama.

Vijeće ministara BiH je još 2005. godine formiralo komisiju za pripremu Nacrta zakona o državoj imovini. Predstavnici RS su blokirali izradu tog nacrta odnosno donošenje zakona, iz istog razloga koji sada čujemo iz RS – da država nema svoju imovinu, negira se to pravo uz obrazloženje da ona nije Ustavom definisana. Međutim, država posjeduje imovinu po više osnova: BiH je pravni sljednik bivše Republike BiH a sljednik ulazi i u prava i u obaveze. Postoji takođe Ugovor o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije koji tačno definiše pravo BiH na imovinu i koji tačno definiše da BiH stiče pravo na imovinu koja je pripadala bivšoj SFRJ koja se nalazila na teritoriji sadašnje države BiH.

RSE: Da li je imovina BiH ugrožena u samoj državi ali i izvan njenih granica?

Velić: Naravno da je ugrožena. Imamo sa više strana i na više načina udare na imovinu. Udar je i to što se i dalje odlaže donošenje Zakona o državnoj imovini a u praksi je očigledno da državna imovina sve više nestaje. Svjedoci smo i apsurdnih komentara iz Republike Srpske, naprimjer da ukoliko bi država imala imovinu, teritorij entiteta se smanjuje. Šta bi bilo sa Njemačkom u kojoj ima tri miliona Turaka, koliko ima nas u BiH koji kupuju nekretnine. Da li oni smanjuju teritorij ove države? Apsurdno je ono što se plasira iz RS, čime se državna imovina negira.

Istovremeno je jasno da se država BiH nije na odgovarajući način postarala za svoju imovinu, ne postoji državni registar iz kojeg bi se vidjelo šta pripada i šta ima BiH, koje su to nekretnine u njenom vlasništvu. Znači, imamo udare na imovinu, kako u samoj BiH tako i izvan njenih granica, posebno u Hrvatskoj.

Imovina BiH u Hrvatskoj

RSE: Najčešće se pominje Hrvatska, kada je riječ o imovini BiH u drugim zemljama a gotovo nikada Srbija, Crna Gora.... Zbog čega?

Velić: Hrvatska je na prvom mjestu jer tamo BiH ima najviše nekretnina - odmarališta, hotela, vila, luka, do kojih država nastoji doći. Mi imamo Sporazum o sukcesiji između svih država bivše SFRJ prema kojem se svaka od njih treba starati o imovini drugih, i da je vrate kad se steknu uslovi. Međutim s Hrvatskom postoji dodatni problem što ona ne želi vratiti imovinu sve dok se ne potpiše bilateralni sporazum. Da li će se i kada potpisati ne znam, o tome se govori godinama.

Do tada ostaje da se vidi šta će Hrvatska uraditi s imovinom BiH. Hrvatska je 2018. donijela zakon o upravljanju državnom imovinom kojim je sama sebi dala pravo da raspolaže bh. imovinom. Otišli su korak dalje, umjesto da imovinu vrate BiH, Hrvatska je sebi dala za pravo da raspolaže bh. imovinom, da je daje pod zakup ili pod neki drugi vid raspolaganje na period od 30 godina.

'Strane sudije trebaju i dalje ostati u BiH'

RSE: Kakav je Vaš stav, da li je i dalje potrebno da Ustavni sud BiH u svom sastavu ima strane sudije?

Umjesto polemike o izbacivanju stranih sudija, bh. političari trebaju više raditi na stvaranju pravne države.


Velić: Što se mene tiče, strane sudije trebaju i dalje ostati u BiH. Njihovo osporavanje nije osnovano s obzirom da je Ustav BiH predvidio takav sastav Ustavnog suda BiH. Ideja da se biraju samo domaće sudije traži da se unutrašnje stanje u BiH sredi, da se stvori funkcionalna pravna država u punom smislu te riječi, da se osigura poštivanje odluka Ustavnog suda i zakona, istih prava za sve pa tek onda možemo razgovarati o tome da li postoje pretpostavke i uslovi da radimo i finkcionišemo bez stranih sudija. Umjesto polemike o izbacivanju stranih sudija, bh. političari trebaju više raditi na stvaranju pravne države. A kad se to postigne, može se razgovarati o odlasku stranih sudija.

RSE: Da se vratimo onom što je u posljednje vrijeme usijalo političku atmosferu u BiH a to je Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odnosno član 53 tog zakona, koji je neustavnim proglasio Ustavni sud BiH. Međutim, ovom odlukom se ne sprječava upravljanje i raspolaganje tom imovinom, sto se uglavnom prešućuje. Kako Vi komentarišete ovu situaciju oko vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i odbijanje provođenja presude Ustavnog suda, što su najavili političari iz Republike Srpske (RS)?

Velić: Odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojeg je Ustavni sud stavio van snage, utvrđeno je pravo vlasništva na predmetnom zemljištu u korist Republike Srpske, znači, naložen je upis tog prava u javni registar, što je problematično jer se radi o opštenarodnoj imovini. Znači, taj član Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđa da poljoprivredno zemljište na teritoriji RS prelazi u imovinu entiteta iako je upisana kao opštenarodna imovina, što je sinonim za državnu imovinu. Problematičan je iz razloga što je titular država, za pitanja regulisanja prava na toj imovini nadležna je država, odnosno njeni državni organi, a ne entiteti.

Retorika političara iz RS, prema kojoj država nema svoju imovinu i da sve pripada entitetima, uz obrazloženje da Ustavom nije predviđeno da država ima svoju imovinu, može se shvatiti samo kao alat da bi se dobila podrška za neke neutemeljene tvrdnje.

Građanima treba biti jasno da Ustav ne reguliše pitanja pripadnosti imovine, kome šta pripada. To nije predmet ustavnog prava. To nije regulisano niti kada su u pitanju entiteti. Znači, na isti način bismo mogli reći da ni entiteti nemaju svoju imovinu.

U vezi sa predmetom ocjene ustavnosti, uzimale su se u obzir i odredbe koje se tiču utvrđivanja i upisa prava vlasništva. Zakon o poljoprivrednom zemljištu jeste regulisao i druga pitanja – pitanje korištenja i upravljanja. To su pitanja koja su također definisana i zakonom o stvarnim pravima, i Republike Srpske i Federacije BiH, prava korištenja, raspolaganja, upravljanja, kao takva, više ne bi trebala ni da postoje. Također, Zakon o zemljišnim knjigama ili o katastru nekretnina ne poznaje ta prava više kao takva, jer su ona vezana za neko prošlo vrijeme, za društvenu svojinu, i možemo reći da ona ustvari predstavljaju neki relikt prošlosti. Ta prava bi, prema Zakonu o stvarnim pravima, trebala biti transformisana u nečije pravo vlasništva.

Strane sudije trebaju i dalje ostati u BiH: prof. Larisa Velić
Strane sudije trebaju i dalje ostati u BiH: prof. Larisa Velić

RSE: Šta je u suštini pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu?

Velić: Vlasništvo, kao takvo, opet je vezano za definiciju koju nalazimo u Zakonu o stvarnim pravima, a to jeste pravo koje u sebi sadrži i komponentu korištenja, i raspolaganja i, naravno, posjedovanja. Znači, sve tri komponente koje danas čujemo kao neka posebna prava, jesu samo komponente jednog prava, a riječ je o pravu vlasništva.

Što se tiče odluke Ustavnog suda i pitanja da li i na koji način hoće ili neće neko da provodi odluku Ustavnog suda, moramo reći da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće i da apsolutno svi imaju obavezu, svi državni organi, naravno i svi drugi, imaju obavezu da postupaju po tim odlukama. Nepostupanje po tim odlukama jeste krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Možemo reći da Ustav, kao temelj svake države, zaista mora da se poštuje, kao i odluke koje su donesene u skladu s Ustavom.

RSE: Da li je problematičan neki dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Federaciji, što se u posljednje vrijeme također može čuti?

Ono što je ključno, jeste da u Federaciji država i dalje ostaje titular nad poljoprivrednim zemljištem, a da su u RS jednostavno rekli da je titular Republika Srpska, znači da opštenarodna imovina, odnosno državna imovina, kao takva, više ne postoji, nego da je titular Republika Srpska


Velić: Što se tiče Federacije BiH, u njenom zakonu se govori o poljoprivrednom zemljištu u državnom i u privatnom vlasništvu. Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji nije izbrisana država kao titular, znači, država i dalje postoji, i to je ono što je bolje regulisano nego u RS. Znači, federalni zakon nije odredio promjenu titulara, kao što je to urađeno u RS, nije rekao da prava na poljoprivrednom zemljištu sada treba da se uknjiže u korist Federacije.

Međutim, ono što jeste urađeno i što možda jeste problematično, to je da je i u Federaciji Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviđeno da tim zemljištem raspolaže Federacija, da ga Federacija koristi. To bi, kao takvo, moglo biti diskutabilno. Mislim da onaj ko smatra da to nije u redu, može pokrenuti postupak i pred Ustavnim sudom.

Ono što je ključno, jeste da u Federaciji država i dalje ostaje titular nad poljoprivrednim zemljištem, a da su u RS jednostavno rekli da je titular Republika Srpska, znači da opštenarodna imovina, odnosno državna imovina, kao takva, više ne postoji, nego da je titular Republika Srpska.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

XS
SM
MD
LG