Dostupni linkovi

Vanredna vijest

SDA: Međunarodna zajednica neka ne nasijeda na Dodikove ucjene


Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, sa članovima stranke na lokalnim izborima, Sarajevo,2016.

Stranka demokratske akcije (SDA) ne prihvata ultimatum Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojim traže usvajanje državnog zakona čija bi isključiva funkcija bilo uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u saopštenju iz ove političke partije, u petak.

Iz SDA pozivaju i predstavnike međunarodne zajednice da, kako kažu, 'ne nasijedaju na Dodikove ucjene u vezi sa Ustavnim sudom praćene lažnim obećanjima'.

"Podsjećamo da je Dodik isti scenarij krize kreirao i 2009. godine, tražeći da se ne produži mandat za strane tužioce i sudije u bh. pravosuđu, a obećavajući zauzvrat deblokadu institucija i političku stabilnost. Jedini rezultat tadašnjeg popuštanja, koje je Dodik shvatio kao znak slabosti međunarodne zajednice, bila je još veća politička destabilizacija i permanentna kriza, koja se od 2009. do danas kontinuirano održava jednostranim potezima iz entiteta RS. Odluka da se povuku strani tužioci i sudije imala je kobne posljedice za samo pravosuđe, koje je od nezavisnog i funkcionalnog stuba vlasti postalo politički zavisno i korumpirano tijelo, koje je u očima građana i svim relevantnim analizama trenutno najveća prepreka pravnoj sigurnosti i razvoju bh. društva", navodi se u saopštenju SDA.

Stranka demokratske akcije smatra da bi 'ponavljanje istog scenarija i u slučaju stranih sudija u Ustavnom sudu, umjesto političke stabilnosti i vladavine prava proizvelo još radikalniju političku nestabilnosti i pravni haos'.

"Jedina ispravna reakcija na novonastalu krizu jeste jedinstvena i odlučna poruka međunarodne zajednice Dodiku da ultimatumima neće dobiti ništa, te da će snositi teške posljedice, po principu individualne odgovornosti, ukoliko se odluči da jednostranim potezima nastavi proizvoditi krizu ", saopšteno je iz Stranke demokratske akcije.

Predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine odlučili su 12. februara da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.

Ustavni sud BiH na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, je proglasio neustavnim dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odlučivši u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne ovog entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujuće, se sastoji od devet članova. Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije BiH, dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. To troje sudija ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države.

Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine.

XS
SM
MD
LG