Dostupni linkovi

Predstavnici RS obustavljaju rad u odlučivanju u institucijama BiH


Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica RS Željka Cvijanović, predsjednik i ministri u Vladi RS, te predstavnici političkih partija vlasti i opozicije u Republici Srpskoj na sastanku u Banjaluci

Predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine odlučili su da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.

Predsjednica RS Željka Cvijanović je kazala da su učesnici sastanka saglasni da je neophodna hitna sjednica Skupštine RS na kojoj će se raspravljati o ovim pitanjima, tj. odlukama Ustavnog suda BiH koje su do sada, kako je rečeno, 'dubinski zadirale u identitet Republike Srpske, ali sada vidimo i određena teritorijalna pitanja'.

Član predsjedništva BiH Milorad Dodik novinarima je rekao da bi sjednica Narodne Skupštine Republike Srpske o ovoj temi trebala biti održana u ponedjeljak 17. februara.

"Od toga nećemo odustati, imaćemo u ponedjeljak sjednicu Narodne skupštine na kojoj ćemo definitivno to potvrditi, kao i donijeti nekoliko odluka. Mi smatramo da trebaju da izađu sudije Ustavnog suda, ako ne izađu, Narodna skupština koja je imenovala sudije Ustavnog suda u ponedjeljak će donijeti odluku da ih povlači iz Ustavnog suda, tako da, naprosto, ili ćemo se nanovo dogovoriti ili od ove zemlje nema ništa", rekao je Dodik.

Ambasada SAD o potezu RS

"Poštivanje ustavnog poretka i ustavnih obaveza nije diskreciono pravo, već obaveza u bilo kojoj zemlji u Evropi. Ustavni sud BiH je konačni autoritet koji određuje šta Ustav BiH propisuje, a šta ne propisuje. Pozivamo sve strane da poštuju odluke Ustavnog suda BiH, a izabrane i imenovane zvaničnike da izvršavaju svoje ustavne dužnosti", navedeno je u odgovoru Ambasade SAD-a u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o odluci predstavnika Republike Srpske da obustave rad u odlučivanju iz nadležnosti organa BiH.

Svi potezi koji bi doveli do paralize institucija Bosne i Hercegovine i spriječili njihov rad predstavljali bi veliki korak u pogrešnom smjeru - rečeno je RSE iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), Valentina Incka na upit o odluci predstavnika Republike Srpske da obustave rad u odlučivanju iz nadležnosti organa BiH.

"Očekujemo od svih političkih stranaka da poštuju institucije Bosne i Hercegovine i osiguraju da one budu u stanju donositi odluke koje vode BiH ka priključivanju Evropi. Ne osvrćući se na konkretnu odluku Ustavnog suda koju nismo vidjeli, želimo podsjetiti na to da je Ustavni sud kamen temeljac na kome počiva ustavni okvir BiH. U skladu sa Ustavom BiH, entiteti su obavezni u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući i odluke Ustavnog suda, koje su konačne i obavezujuće. Prisustvo međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH predviđeno je Ustavom. Napadi na Sud ili bilo kog od njegovih članova predstavljaju neprihvatljivo miješanje u rad pravosuđa", dodaje se u odgovoru OHR-a na upit RSE.

Politička analitičarka Ivana Marić ocjenila je za Radio Slobodna Evropa da nije iznenađenje odluka predstavnika vlasti u Republici Srpskoj da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u nadležnosti BiH.

Ovo je očekivana odluka jer vidimo da iako je formirana vlast, ustvari nije okončan proces formiranja vlasti, jer Vijeće ministara BiH nije formirano, vidimo da nemaju šta da ponude
Ivana Marić


"Ovo je očekivana odluka jer vidimo da iako je formirana vlast, ustvari nije okončan proces formiranja vlasti, jer Vijeće ministara BiH nije formirano, vidimo da nemaju šta da ponude. Moraju opet ponovo da zaokupe nečim, da ponovo zaokupe pažnju javnosti, da se predstave nacionalnim zaštitnicima, umjesto da se bace na posao u ispunjavanju uvjeta i za Evropsku uniju i za nastavak NATO puta BiH", smatra Marić.

Ona je naglasila da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 'trn u oku' posebno Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i drugim političarima.

"To je još jedna od rijetkih pravosudnih institucija koja zaista radi profesionalno, odgovorno i bez političkog utjecaja. Političari nisu navikli na to, pošto sa mnogim drugim pravosudnim institucijama i svim ostalim institucijama imaju jako blisku suradnju sa političarima i njihove odluke su često u skladu sa željama političara. Zbog toga im Ustavni sud BiH posebno smeta, jer nemaju baš tako često slične ni odluke niti stavove", rekla je Ivana Marić.

Analitičarka Tanja Topić rekla je za Radio Slobodna Evropa da je zanimljiva formulacija u odluci da predstavnici iz Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka u institucijama Bosne i Hercegovine. Treba vidjeti, ističe Topić, da li će taj pristup biti selektivan u onom trenutku kada se budu donosile odluke koje se tiču i koje su značajne političkim akterima iz Republike Srpske.

"Mislim da se opet vraćamo u jedno stanje koje smo preživljavali nekoliko puta. Zapravo se pokazuje da se u izbornoj godini otvaraju ona pitanja oko kojih se bildaju nacionalni mišići, gdje se zapravo pokazuje i da novoformirana vlast na nivou države Bosne i Hercegovine nema ni najmanji zajednički imenitelj oko kojeg bi se, zapravo, mogla postići saglasnost. Čini mi se da ovom odlukom, akteri iz Republike Srpske nikako neće ponukati ostale političke aktere ili partnere na nivou države Bosne i Hercegovine da se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, tako da se postavlja pitanje šta će biti sljedeći kamen spoticanja, odnosno ono pitanje oko kojeg će se ponovno podizati tenzije unutar Bosne i Hercegovine", kaže Topić.

Odluka Ustavnog suda

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je proglasio neustavnim Zakon o poljoprivrednom zemljištu entiteta Republika Srpska, bila je tema današnjeg sastanka zvaničnika RS, pojedinih institucija i predstavnika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u tom bh. entitetu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. februara odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019.

Odlukom, donesenom na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH je osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

Članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

"Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine", saopšteno je iz ovog suda.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik nazvao je odluku Ustavnog suda BiH o knjiženju poljoprivrednog zemljišta na državu BiH "državnim udarom", jer, kako je rekao, "predstavlja napad na teritorijalnu organizaciju", prema kojoj Republici Srpskoj pripada 49 odsto, a Federaciji BiH 51 odsto teritorije.

Dodik je naveo da teritorija pripada entitetima, ističući i Aneks dva Dejtonskog sporazuma, koji govori o međuentitetskoj liniji, dok spoljna linija predstavlja međunarodno priznatu granicu BiH.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u ponedjeljak (10. februara) je ocijenilo kako je Ustavni sud BiH iz "čisto političkih razloga donio odluku kojom je proglasio neustavnim član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske", navedeno je u saopštenju za javnost.


"Bosna i Hercegovina po Ustavu BiH nema svoju imovinu, nego imovina pripada entitetima, osim ako su se u određenom slučaju o tome usaglasili entiteti. Ustav BiH ni u jednom dijelu ne daju izričito pravo BiH, niti daje nadležnost bilo kom organu BiH da kroz zakonodavnu ili drugu normativnu aktivnost reguliše imovinska prava na poljoprivrednom zemljištu", saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Kako navode, iz odredbi Ustava Republike Srpske, ustavni osnov za donošenje navedenog Zakona, jasno proizilazi da ‘ovaj entitet ima nadležnost za donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno ima nadležnost da reguliše sva pitanja koja su od značaja za poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, pa i pitanje svojine na poljoprivrednom zemljištu’.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG