Dostupni linkovi

Balkan o državnom udaru: Vreme izazova za tursku demokratiju i vlast


Specijalne policijske snage hapse pučiste, Istanbul, 16. jul 2016.
Specijalne policijske snage hapse pučiste, Istanbul, 16. jul 2016.

Pokušaj državnog udara u Turskoj, u zemljama Zapadnog Balkana je, čini se, ozbiljno shvaćen. U Srbiji je zasedao Biro za bezbednost, a u Bosni i Hercegovini Udarna grupa za borbu protiv terorizma.

Iz regiona je, kao podrška Vladi Republike Turske, upućena i poruka o značaju mira i stabilnosti u Turskoj.

Poznavaoci prilika to ocenjuju kao razumljivo, s obzirom koliko je Turska prisutna na Balkanu, a što se samih dešavanja u Turskoj tiče analitičari kažu – predsednik Redžep Tajip Erdogan iz svega, barem krakoročno, izlazi jači i ambiciozniji.

U Srbiji je već u ranim jutarnjim časovima zasedao Biro za koordinaciju službi bezbednosti, a premijer u tehničkom mandatu, Aleksandar Vučić, sastao se sa ambasadorom Turske, Mehmetom Bozajem.

Vučić je nakon toga izjavio da Srbija želi da Turska prevlada probleme, uspostavi demokratski poredak, mir i stabilnost jer je to, kako je rekao, od značaja za Tursku, Bliski istok, Evropu i Srbiju.

On je, istovremeno, pozvao građane Srbije da ne putuju u Tursku, jer situacija nije jasna i država ne može da garantuje bezbednost. Vučić je dodao da je jedan avion već u subotu otišao u Antaliju po turiste iz Srbije, a da će u nedelju jedan erbas biti poslat u Istanbul po srpske državljane.

U Bosni i Hercegovini, predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, održao je sastanak sa Udarnom grupom za borbu protiv terorizma. Zvizdić je uputio podršku Vladi Republike Turske, a u saopštenju se ističe da "vojni udari u modernoj Turskoj nemaju opravdanje i demokratski izabrana vlast se mora poštovati".

Predsedavajući Predsedništva BiH Bakir Izetbegović, rekao je da će Erdoganu preneti zajedničku poruku Predsedništva snažne podrške u nastavku stabilizacije prilika u Turskoj.

Predsednik Crne Gore Filip Vujanović rekao je da je Turska sprečila nasilno smenjivanje demokratski izabrane vlasti.

"Crna Gora želi Turskoj da što prije uspostavi mir i stabilnost što je od ogromnog značaja za Tursku, Balkan i Evropu", navodi se u izjavi Vujanovića dostavljenoj agenciji MINA. On je kazao da je izvesno da će demokratski izabrane institucije Turske nastaviti razvoj države za dobro svih njenih građana.

Sukob civila i pučista, 16. jul 2016.
Sukob civila i pučista, 16. jul 2016.

O dešavanjima u Turskoj, oglasili su se i zvaničnici Kosova. Predsednik Hašim Tači je rekao da se "dokazalo da je volja građana Turske jača od svakog tenka". U ime Kosova, on je Turskoj poželeo mir i stabilnost.

Premijer Kosova Isa Mustafa kazao je da Kosovo snažno podržava turske institucije proizašle voljom naroda, dok je predsednik Skupštine, Kadri Veselji, čestitao turskim institucijama "brz povratak reda i zakona".

Hrvatska podržava izabranu vlast u Ankari i ističe važnost poštivanja ustavno-pravnog poretka i vladavine prava, izjavio je u subotu hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Miro Kovač u povodu pokušaja vojnog udara u Turskoj, dodajući da su hrvatski državljani koji žive ili su se zatekli u toj zemlji dobro i na sigurnom.

"Turska je naš važan partner, strateški partner u NATO-u i na području jugoistoka Europe gdje se Turska angažirala na stabiliziranju prilika", dodao je Kovač.

Makedonija podržava demokratski izabranu Vladu Turske, saopštio je danas kabinet predsednika Đorđa Ivanova. Kako se u saopštenju navodi, Ivanov podržava normalizaciju stanja u Turskoj koja je strateški partner Makedonije i kao zemlja članica NATO izuzetno značajna u suočavanju sa globalnim bezbednosnim izazovima.

Vojni udar: Očekivano iznenađenje

Analitičar iz Bosne i Hercegovine, nekadašnji novinar i diplomata Zlatko Dizdarević, za RSE je ocenio da će Erdogan iz svega ovoga, makar kratkoročno, izaći jači nego što je bio i, samim tim, i mnogo ambiciozniji.

Zlatko Dizdarević
Zlatko Dizdarević

Dizdarević dodaje da je, prema njegovom mišljenju, i dosadašnja Erdoganova ambicija u vezi sa Balkanom bila "prilično opasna, s obzirom na to kako se čitala u raznim krugovima na Balkanu, uključujući pre svega na Bosnu i Hercegovinu, ali i Albaniju i Kosovo".

"On i njegova vanjska politika su, uostalom, izdefinisali tu osu i liniju Albanija – Kosovo – BiH – Sandžak kao svoju interesnu sferu, dugoročno. Bez obzira ko je ovo izveo i kako je ovo izveo, mislim da će od te njegove dodatne sile, Balkan zaboljeti glava", ističe Dizdarević.

Spoljnopolitički komentator iz Srbije, Borivoje Erdeljan, smatra da je pokušaj državnog udara u Turskoj iznenađenje, ali i nešto što se iz Turske tradicije vojnih udara moglo očekivati.

Kako dodaje, iako je, po svemu sudeći na događaje od prethodne noći stavljena tačka, i dalje postoji "čitav niz problema sa kojima se tursko društvo, turska država i predsednik Erdogan suočavaju i koji zahtevaju da se nešto učini".

"Pod pritiskom je velikih unutašnjih problema, pre svega sa kurdskom manjinom i njihovom borbom za autonomna i nacionalna prava, progonom intelektualaca, suđenjima novinarima, proklamovanim slobodama koje se ograničavaju u više primera književnika, novinara i velikim kompleksom problema koji dolaze od milionskog izbegličkog talasa zbog rata u Siriji i turskog tamo, ovakvog ili onakvog, mešanja i uticaja. I u poslednje vreme kritično, ali ovih dana možda samo nagoveštenog olakšanja zategnutih odnosa sa Moskvom", napominje Erdeljan.

Sve to, navodi Erdeljan, sada na jedan način pritiska Tursku i neophodno je brže rešavanje tih problema.

Redžep Tajip Erdogan i Fetulah Gulen
Redžep Tajip Erdogan i Fetulah Gulen

"I, naravno, postoji u turskom društvu ipak ono što je osnovno – pristup te ravnoteže kemalizma (Kemal Ataturk) i islamizma, u kome su sigurno uverenja predsednika Erdogana više na strani naklonjena jednoj radikalnijoj islamizaciji, a s druge stane je i njegovo racionalnije gledanje na politiku, jer njegov ideološki najveći protivnik i čovek koji mu najviše zagorčava život, suvereni Gulen (Abdulah Gulen), koji je je tamo u izbeglištvu (u SAD), ali koji svojim ideološkim i operativnim, u smislu organizacije u samoj Turskoj, takozvanog čistijeg islama utiče na ono što se dešava u Turskoj", ističe Borivoje Erdeljan.

Što se Balkana tiče, Erdeljan konstatuje da je razumljivo to što su dešavanja u Turskoj u regionu ozbiljno shvaćena.

"Potpuna povezanost i Balkana i drugih regiona, Bliskog istoka sa Turskom, tog čitavog širokog područja, zahteva pažnju svih jer Turska prisutna i moramo sa pažnjom da pratimo sve što se događa u Turskoj", zaključuje Erdeljan.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG