Visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko smatra da u Bosni i Hercegovini ima pomirenja među običnim ljudima, ali i dodaje 'možda ga ima malo manje u politici'.
"Ako gledamo u prošlost, tu su uvijek živjeli ljudi različitih religija. Ljudi su se trudili biti dobre komšije, uvijek su bili tolerantni. To je bio bosanski način života. Nažalost, posljednji rat je mnogo toga uništio, ali u nekim sredinama već je mnogo toga obnovljeno", naglasio je Inzko na konferenciji u Sarajevu koju je organizovala fondacija Max Planck za međunarodni mir i vladavinu prava (Njemačka).
Vanredna profesorica Filozofskog fakulteta Istočno Sarajeva Zlatiborka Popov - Momčinović smatra da je pomirenje složen proces, "nekad mi se čini da predugo o tome pričamo". Mišljenja je da su, u svakodnevnom životu, ljudi ipak uspjeli obnoviti veze pokidane tokom posljednjeg rata. Tu, kaže, i ima najviše pomaka.
"Najviše problema prave nam upravo političari, kao vrh piramide. Čini se da su oni najveći kočničari u tom procesu jer njima pomirenje i ne odgovara. Usprkos tome što imamo pomirenje na nivou svakodnevnog života, političke strukture ove države taj pojam često odbacuju", rekla je ona.
Edin Hodžić iz Fondacije Max Planck podsjeća da je povod za skup o pomirenju i izgradnji povjerenja u BiH zapravo činjenica da se o tome mnogo govori, ali malo radi. Ne samo u praksi, nego i na razumijevanju koncepta i pojma pomirenja.
"Fokus je na suđenjima za ratne zločine, na tranzicijskoj pravdi, ali to je samo jedan od elemenata pomirenja u BiH. Drugi elementi, o kojima se govori u teoriji ali i na kojima se radi u nekim drugim društvima, u našem kontekstu su zanemareni,"smatra on.
