Kontrahibridni tim NATO je stigao u Crnu Goru, nezvanično je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE), kako je to prethodno saopštio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
Ministarstvu odbrane Crne Gore je RSE poslao pitanja koja se odnose na aktivnosti kontrahibridnog tima NATO, odnosno da li se radi o obuci crnogorskog kadra ili o radu na konkretnim zadacima. Iz Ministarstva odbrane odgovori još nisu uslijedili.
U posljednjoj izjavi datoj pred sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO u Briselu, 19. novembar, Stoltenberg je, između ostalog, saopštio da kontrahibridni tim za podršku ove sedmice boravi u Crnoj Gori.
"Saveznici se povećavaju, uključujući nove osnovne zahtjeve za otpornim telekomunikacijama, uključujući 5G. A naš prvi kontrahibridni tim za podršku je ove sedmice u Crnoj Gori", rekao je Stoltenberg.
Intenzivirana saradnja Crne Gore i zemalja članica NATO, osim pomoći NATO eksperata u oblasti suzbijanja hibridnih prijetnji, ostvaruje se zajedničkim aktivnostima domaćih i američkih sajber timova.
Zajedničke odbrambene operacije su posebno intenzivirane, prema riječima zvaničnika, u susret predstojećim izborima 2020. godine koji će se održati u Crnoj Gori i SAD.
Komentarišući učestalu saradnju između crnogorskih i NATO eksperata za borbu protiv sajber prijetnji, koja je zabilježena naročito ove godine, predsjednik Atlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera za RSE kaže da su odbrambene aktivnosti u skladu sa polaznom osnovom da Crna Gora kao članica NATO dijeli sa ostalim članicama sve one rizike 21. vijeka, a jedan od najvećih je rizik od sajber napada.
"Jedino koordinisanim aktivnostima Crne Gore sa ostalim članicama NATO možemo doprinijeti uspješnoj i kvalitetnoj borbi u jednom sajber ratu. Sve obuke koje dolaze iz zemalja članica NATO i samog NATO, a tiču se sajber bezbjednosti, su više nego dobrodošle. I u tom smislu svi naši ljudi koji imaju korist od toga će svakako sjutra biti prenosioci znanja drugim zemljama koje još nisu članice NATO, a zajedno će doprinijeti jačanju ove borbe i sprječavanju onih napada koji se odvijaju svakodnevno", kaže Kentera.
"Niko nije imun, rizici postoje, rizik je izuzetno velik ne samo u Crnoj Gori nego u svim zemljama članicama. Prednost Crne Gore kao zemlje članice je, da imamo mogućnost da dijeljenjem informacija budemo u prednosti, jer možemo znati ili pretpostaviti odakle dolaze napadi", zaključio je Kentera.
"Amerikanci mogu nešto da nauče od nas o potencijalnim prijetnjama za njihove sisteme i mreže, zato što je Crna Gora bila pravi primjer jednog sveobuhvatnog napada prije izbora 2016. i njenog pristupanja NATO", kazao je za američku agenciju AP crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković.
Ministar Bošković je ilustrovao jedan od hakerskih napada navodeći, da je jedan od tih malicioznih softvera napao Ministarstvo odbrane Crne Gore preko "uobičajenog" mejla koji je izgledao kao da dolazi iz zemalja članica NATO.
"Otvaranjem atačmenta, svi kompjuteri na toj mreži su bili kompromitovani, te su hakeri mogli da pročitaju sve podatke koji su saopšteni unutar mreže", objasnio je Bošković.
Da elitni sajber timovi dolaze u Crnu Goru, već drugu godinu za redom, na poziv crnogorske Vlade objavljeno je na sajtu Ambasade SAD i Ministarstva vojnog SAD, krajem oktobra.
Elitni sajber tim sačinjen od članova američkih državnih službi, radi zajedno s crnogorskom sajber odbranom na suzbijanju zlonamjernih sajber aktera na kritičnim mrežama.
Ove odbrambene operacije takođe stvaraju uvid u protivničke sajber prijetnje u odnosu na predstojeće američke i crnogorske izbore 2020. godine.
"I Sjedinjene Države i Crna Gora imaju korist od našeg bliskog partnerstva u oblasti sajber odbrane, što nam pomaže da zaštitimo naše zajedničke vrijednosti i interese", rekla je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajnke, dok je crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković naglasio da se Crna Gora se, među prvima u Evropi, suočila sa nekonvencionalnim napadima na njenu demokratiju i slobodu izbora.
"Upravo u susret novim izazovima sa SAD tražimo način, koristeći njihove resurse, da zaštitimo demokratiju na zapadnom Balkanu od onih koji bi ovaj dio Evrope da zadrže u sukobima, zaostajanjima i ekonomskom propadanju", kazao je Bošković.
Ovu informaciju je prenijela i internet stranica američke sajber komande.
Tome je prethodila izjava američkog državnog sekretara Majka Pompea koji je 4. oktobra bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, kada je objavio da je "zahvaljujući saradnji u oblasti sajber bezbjednosti s Crnom Gorom, razvijena zaštita od najnovijeg ruskog softvera koji sada štiti milijarde uređaja širom svijeta".
Bilježimo i izjavu crnogorskog ministra odbrane Predraga Boškovića da očekuje pojačane hibridne aktivnosti zainteresovanih strana uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine.
Iz Vlade Crne Gore i Ministarstva odbrane je tokom ove godine više puta saopšteno da su pripadnici Vojske Crne Gore odlazili na obuku koja se odnosi na sprječavanje ugrožavanja i bezbjednosne izazove iz oblasti sajber okruženja.
Crna Gora i Amerika sarađuju ne samo u pokušajima da se zaštite od sajber opasnosti već su saglasne i o pitanju sličnih prijetnji koje dolaze kao dio hibridnog rata dezinformacijama na Balkanu.
Na skupu koji je u oktobru organizovan u Podgorici, zaključeno je da su Crna Gora i ostale zemlje u regionu godinama poligon za sajber napade i širenje lažnih vijesti kojima pojedine strane sile, prije svih Rusija, pokušavaju da podriju i uspore evroatlantske integracije država nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije.
Crna Gora postala je članica NATO početkom juna 2017. godine, što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ocijenio korisnim za stabilnost Zapadnog Balkana, ali i međunarodnu sigurnost.
Moskva, koja se protivila ulasku Crne Gore u NATO, reagovala je saopštenjem Ministarstva spoljnih poslova u kojem je tada rečeno da "Moskva ostavlja sebi pravo odgovoriti na neprijateljsku politiku Podgorice".
Sedam mjeseci prije prijema u NATO, oktobra 2016, u Crnoj Gori održani su parlamentarni izbori, pod sjenkom pokušaja "državnog udara" tj. nasilnog rušenja crnogorske vlasti, čiji je cilj bio, kako tvrdi Specijalno tužilaštvo, sprječavanje priključenja Crne Gore NATO-u.
Za ovo djelo je prvostepeno osuđeno 13 okrivljenih, među kojima su i dvojica ruskih vojnih obavještajaca, osam srpskih državljana, te dvojica lidera i jedan aktivista opozicionog Demokratskog fronta (DF).
Moskva je negirala umiješanost. DF takođe uz opasku da je u pitanju politički progon opozicije. U toku je žalbeni postupak na tu presudu.
Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac tvrdi da je upravo ovaj događaj ubrzao prijem Crne Gore u NATO.
Facebook Forum