Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'UN nesavršene, ali i nezamenjive'


Čuvar pored stolice rezervisane za šefove država u Sali Generalne skupštine UN-a tokom 74-te sesije u središtu UN-a u New Yorku, 25. septembar, 2019.

Ujedinjene nacije (UN) slave 74. rođendan. Najznačajnija svjetska organizacija osnovana je nakon Drugoga svjetskog rata kako bi spriječila buduće ratove brinući o miru i sigurnosti štiteći ljudska prava i kroz međunarodne zakone, pomažući potrebitima kroz humanitarnu pomoć te promoviranje održivog razvoja. Broji 193 zemlje članice. Međutim, od 1945. do danas širom svijeta izbili su deseci ratova i sukoba od kojih brojni još uvijek traju.

Pavle Jevremović, bivši ambasador pri Misiji Republike Srbije u Organizaciji UN-a, govoreći za Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) kaže da se pitanje i uloga UN-a često suviše ograničava na ključna pitanja mira i sigurnosti u svijetu.

"UN su jedina univerzalna organizacija koja obuhvata danas 193 zemlje. Zahvaljujući UN-ovim specijalizovanim agencijama svet živi bezbednije, sigurnije i kvalitetnije nego pre više decenija. Znate, pitanje UN-a nije samo pitanje mira i bezbednosti. Tu je Svetska zdravstvena organizacija, suzbijanje epidemija, uspostavljanje zdravstvenih standarda. Tu su saobraćaj, poljoprivreda, samo da nabrojim ove glavne. U tom pogledu, svetska organizacija je nezamenjiva", napomenuo je Jevremović.

Jevremović smatra da se pitanje mira i sigurnosti ne mogu promatrati izvan konteksta realnog odnosa snaga u svijetu.

"Ako ovi glavni faktori koji raspolažu vojnom i ekonomskom silom ne rešavaju svoje inače veoma komplikovane odnose na jedan način kako bismo mi želeli, onda se događa često da se te institucije UN-a blokirane. Čak i u takvim situacijama ne treba ispustiti iz vida da trajno rešenje, kompromisno rešenje je praktično nemoguće bez institucija i mehanizama UN-a", kazao je Jevremović.

Univerzalni karakter UN-a

Godinama iz različitih dijelova svijeta stižu pozivi na reformu UN-a, prije svega Vijeća sigurnosti koje čini pet stalnih članica s pravom veta – SAD, Ruska Federacija, Kina, Velika Britanija i Francuska - čije odluke moraju poštivati sve zemlje članice. Koliko je današnji UN demokratičan, pravičan, transparentan i efikasan?

"Sadašnja struktura UN-a, odnosno glavnih organa – Saveta bezbednosti, Generalne skupštine - i njihov odnos su određeni situacijom i odnosima snaga i raspoloženja i ideoloških modela važećih neposredno posle 2. svetskog rata. Od tada su se stvari mnogo, mnogo izmenile. Međutim, veoma je teško taj jedan mehanizam koji je nesavršen, ali koji ipak funkcioniše i reguliše odnose među glavnim faktorima u svetu zameniti nečim bez potrebnih garancija da će taj sistem biti pravedniji i sigurniji", kazao je Jevremović.

Smatra da univerzalni karakter UN-a podrazumijeva da i vanevropski kontinenti učestvuju u rješavanju pitanja mira i sigurnosti. Među nove faktore uključuje Afriku i Južnu Ameriku kao kontinente koji nisu uključeni u donošenje odluka.

"Mnogo se o tome diskutuje i postoje razni predlozi za reforme Saveta bezbednosti, ali smo još uvijek daleko od realizacije. Između ostalog, mehanizam za promenu sastava Saveta bezbednosti podrazumeva suglasnost svih stalnih članica. Teško je pretpostaviti bilo koja od njih da se odrekne tog privilegovanog statusa", istaknuo je Jevremović.

Najglasniji pozivi dolaze od većinski muslimanskih zemalja koje se ne zadovoljavaju tek pozicijom privremenih članica Vijeća sigurnosti, u zadnje vrijeme iz Republike Turske, a ranije iz arapskih zemalja.

"Dobar deo čovečanstva, ako možemo tako da kažemo, ima islam u svom kulturnom nasleđu. Potreba da se Savet bezbednosti modifikuje nesumnjivo postoji. Nestalni članovi ipak imaju ulogu u formiranju nekog pristupa, javnom mnenja koje nije beznačajno u pojedinim konfliktnim situacijama. Zato se članice UN-a bore i lobiraju da na njih dođe red da budu u sastavu Saveta bezbednosti", kazao je Jevremović.

Na reformu UN-a pozvao je i američki predsjednik Donald Trump koji je u govoru u UN-u kazao da se treba riješiti pitanje birokracije i lošeg upravljanja u UN-u, ali i da se troškovi financiranja trebaju drugačije podijeliti. Jevremović smatra da je to što predsjednik Trump govori oduvijek bio dio američke politike i da Washington nikad nije bio zadovoljan UN-om.

"Svaka velika sila želi po svojoj proceni odlučuje i donosi odluke i rešava svetska pitanja. To danas nije moguće. S druge strane, SAD apsolutno daju najveći finansijski doprinos budžetu UN-a, ali radi se o tome da je dogovoren sistem da bude u skladu sa veličinom nacionalnog dohotka. Sad, što je SAD najveća svetska ekonomska sila i, uzgred rečeno, i njihovi interesi su globalni, onda mora da izdvoji najviše. Ne mislim samo na vojne instrumente, već i na finansijske i sve druge", ocijenio je Jevremović. On se osvrnuo i na pozive američkog predsjednika zemljama članicama NATO-a da više izdvajaju za vojsku kazavši da se radi o sličnoj logici.

Problem s budžetom ne parališe UN aktivnosti

"Trump iz svojih domaćih razloga, kako bi ugodio svojim biračima ističe tu disproporciju u finansijskom, materijalnom i ljudskom doprinosu od strane SAD-a. To američkim biračima, posebno na Srednjem Zapadu koje ne brinu mnogo dešavanja u svetu ugodno zvuči. Ali, nije realno da će doći do stvarne neke reforme i promene i povlačenja SAD-a iz svih tih kolektivnih sistema bezbednosti", naglasio je Jevremović.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je uoči 74. godišnjice osnivanja UN-a upozorio da se ta organizacija suočava s budžetskom krizom te da čak neće imati novca da isplate plaće uposlenicima. Jevremović kaže da se, kad se govori o troškovima UN-a, ne radi samo o novcu za administraciju na East Riveru.

"Tu je veliki broj mirovnih operacija i angažmana UN-a po raznim pitanjima u raznim delovima sveta. To su značajni troškovi. Događa se i u nacionalnim okvirima da budžetski prihodi sporije pritiču od rashoda. I sama Amerika je imala par puta zatvaranje administracije zbog nedostatka budžetskih sredstava. Tako vam je i u svetskoj organizaciji. Problem postoji, ali daleko od toga da će to ugroziti UN i paralisati njihovu aktivnost. Naći će se svakako tu kompromisno rešenje", kazao je Pavle Jevremović, bivši ambasador pri Misiji Republike Srbije u Organizaciji UN-a, govoreći za Zašto RSE.

Na kraju je zaključio da se mnogo dramatizira oko toga što će biti s UN-om, ali da će ta organizacija i dalje imati veoma važnu ulogu u budućnosti.

  • 16x9 Image

    Predrag Zvijerac

    Diplomirao anglistiku i kroatistiku. U novinarstvu od 2005. U mostarskom Dnevnom listu bio izvršni urednik, u sarajevskom Faktoru urednik vanjskopolitičke rubrike. Od oktobra 2017. radi kao novinar i producent za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG