Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Diskriminacija žena na tržištu rada


Ilustrativna fotografija

Iz svog slučaja znam da su trudnoća i materinstvo direktan razlog za otkaz na poslu, to sam preživjela, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rajka, prodavačica u jednoj privatnoj podgoričkoj kompaniji, govoreći o iskustvima sa kojima se žene suočavaju na tržištu rada.

"I nijesam jedina žena koja je doživjela tu vrstu diskriminacije samo zbog toga što sam žena, koja je htjela dijete i porodicu. Sada kada imam odraslu djecu radim ali mnogo je mojih koleginica koje ne mogu da se zaposle jer su za poslodavca već stare. Sigurno će proći dosta vremena dok žene i muškarci u Crnoj Gori postanu ravnopravni. A kad kažem dosta, mislim da će proći jedno sto godina", smatra ova četrdesetčetvorogodišnjakinja.

Stav sagovornice RSE podudara se sa nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN), prezentovanim na skupu u Podgorici.

'Crnoj Gori će trebati još mnogo vremena da žene budu ravnopravne'


Predsjednica CIN-a Milka Tadić Mijović je konstatovala da su žene u Crnoj Gori diskriminisane ne samo na tržištu rada iako statistika posljednjih godina svjedoči da su žene obrazovanije od muškaraca.

"Crnoj Gori će trebati još mnogo vremena da žene budu ravnopravne. Svi znamo da u ovoj zemlji muškarci upravljaju ključnim sistemima, kako u društvenom tako i u privatnom sektoru. Muškarci posjeduju najveći broj nekretnina i u njihovim je rukama, u suštini, društveno bogatstvo i moć. Nema društva jednakih šansi bez stvarnih reformi i promjena", kazala je Tadić Mijović.

Ilustrujući iznesene stavove, Tadić Mijović je u brojkama saopštila koliko su žene zastupljene u najvišim državnim institucijama.

"Žena je u crnogorskoj Skupštini u 2018. i 2019. godini, bilo svega 23,5 uprkos principu kvota koje imamo. A sad će se to malo popraviti. Mnogo je više zaposlenih žena nego muškaraca čak 59,68 posto, ali samo su četiri žene ministri u Vladi", rekla je Tadić Mijović.

I kada se zaposle žene zarađuju manje nego muškarci i to 14 posto za iste poslove, kazala je Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG). Olujić navodi glavne uzroke do kojih je Unija došla tokom istraživanja 2017. o broju žena na odlučujućim položajima u crnogorskim kompanijama.

"To znači da na svakih stotinu eura koje prosječno zaradi zaposleni muškarac žena zaradi 86,1 euro. A u Evropskoj uniji (EU) razlika između žena i muškaraca iznosi 16 odsto. Kompanije u Crnoj Gori karakteriše dominacija muškaraca u odnosu na žene na svim nivoima upravljanja, izuzev na srednjem. Učešće žena na pozicijama top menadžmenta kompanije iznosi tek 36,6 posto dok vodeću funkciju u upravnim odborima obavlja samo 6 odsto žena", precizirala je Olujić.

'Nikada nijesam bila plaćena kao muški kolega'

Evropska komisija je posvećena rodnoj ravnopravnosti i nastaviće da prati ostvarene rezultate na tom polju u Crnoj Gori, saopštila je Mladenka Tešić iz Delegacije EU u Crnoj Gori. Tešić je kazala da je početkom oktobra u Briselu predstavljeno istraživanje o rodno zasnovanoj diskriminaciji na tržištu rada u zemljama Zapadnog Balkana koje je uključilo i Crnu Goru. Iako je istraživanje obuhvatilo šest država zapadnog Balkana postoji nešto što je zajedničko svima, kazala je Tešić.

"Žene će češće prihvatiti posao bez ugovora, nego muškarci, češće pristaju da kontinuirano potpisuju ugovore na određeno vrijeme. Istraživanje je pokazalo i da žene primaju manju nadoknadu za isti posao u odnosu na muške kolege. Veoma je zastupljeno kršenje prava na porodiljsko odsustvo. Često nije moguće da ostvare to pravo jer poslodavac raskine ugovor o radu, ili se ugovor na određeno ne produžava ako zaposlena ostane u drugom stanju", kazala je Tešić i objasnila da su to zajednička obilježja svih šest država Zapadnog Balkana.

Tridesetšestogodišnjakinja Maja za RSE kaže da ima više od jedanaest godina radnog iskustva kod različitih poslodavaca i nijedan posao u struci, za koji se školovala.

"Žene su u Crnoj Gori vidljivo na nekom nižem stupnju ljestvice od muškaraca, jer gdje god sam radila nikada nijesam bila plaćena kao muški kolega. To je moje iskustvo. Da ne govorim da je moja prijateljica dobila otkaz zato što se udavala. Cura je ostala bez posla jer je odlučila da se uda. Istekao joj je ugovor na određeno vrijeme i poslodavac je naravno imao pokriće. Njenu udaju je iskoristio da joj da otkaz i nije htio da joj produži ugovor. Jer udaja povlači kasnije trudnoću i porodiljsko, a oni (poslodavci) sa tim ne žele da imaju posla", priča Maja.

Materinstvo kao otežavajuća okolnost


Da na materinstvo kao otežavajuću okolnost pri zapošljavanju žena ukazuje i Unija slobodnih sindikata (USSCG) potvrđuje Srđa Keković, generalni sekretar.

"Poslodavci zbog brojnih prava koje zakoni daju ženama po osnovu materinstva izbjegavaju da ih prime na trajan ugovor o radu, jer odmah slijedi očekivanje da će se ostvariti kao majke, da će nakon toga poslije porodiljskog ili trudničkog odsustva koristiti odsustvo za njegu djece. Da završim sa zakonskim rješenjem da žena, kako majka, ima pravo da do treće godine djeteta uzme i neplaćeno odsustvo. To sve poslodavce dovodi u dilemu da izbjegavaju žene da primaju kao kadar", rekao je Keković.

Iz Delegacije EK u Crnoj Gori Mladenka Tešić je poručila da je za Crnu Goru na putu pridruživanja EU sa aspekta diskriminacije žena važno ulaganje većih napora da bi se smanjio jaz na tržištu rada.

"Jer je veliki broj žena koje rade slabo plaćene poslove, a jako ih se malo nalazi na mjestima odlučivanja. Potrebni su nam pouzdani i uporedivi statistički podaci da bi se razvijale politike zasnovane na činjenicama", poručila je Tešić.

Predsjednica CIN-a Milka Tadić-Mijović istakla je da je i istraživanje dobijeno putem dubinskih intervjua potvrdilo ono što se već znalo, da su žene u Crnoj Gori diskriminisane, kako na tržištu rada tako i na mnogim drugim poljima.

"Žene u Crnoj Gori su vlasnice samo 4 odsto kuća i 8 zemljišta i 14 odsto kuća za odmor. Čini mi se da ovi podaci zaista slikaju prilike, i koliko smo u stvari daleko od principa ravnopravnosti.


Znači, na mjestima gdje se odlučuje i na mjestima gdje je novac i nekretnine tu su dominantni muškarci", zaključila je Tadić Mijović.

Podaci do kojih je za potrebe CIN-a tokom dubinskih intervjua sa ženama razne starosne dobi, došao Centar za istraživanje i monitoring pokazuju i da većina ispitanih žena smatra da su prilikom zapošljavanja žene više izložene seksualnom nasilju i mobingu na poslu. Kao glavne razloge za diskriminaciju žena na tržištu rada većina ispitanica navela je konzervativno društvo i u patrijarhalnoj sredini uvriježene stavove i stereotipe.

Prema najnovijim podacima koje je RSE dobila od crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, od ukupno 36 ambasadorskih pozicija, osam ambasadora su žene.

Nakon posljednjih promjena u poslaničkim klubovima (zbog odlazaka poslanika na druge dužnosti) iz oktobra ove godine, prema podacima sa sajta Skupštine Crne Gore, od 81 poslanika, 23 su žene, tako da žena ima oko 28 procenata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG