Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija osudilo je "očigledno namjeru korištenje nezakonite smrtonosne i druge prekomjerne sile" protiv civila koji su demonstrirali u Gazi, i pozvali na to da se počinitelji nasilja u enklavi privedu pravdi, prenosi Reuters.
Protesti na granici između Izraela i Pojasa Gaze počeli su u martu prošle godine, kada su stanovnici Gaze od Izraela zahtijevali da smanji blokadu Gaze i prizna njihovo pravo da se vrate na teritoriju s koje su njihove porodice bile primorane pobjeći kada je Izrael osnovan 1948. godine.
Zadnjeg dana sesije koja je trajala četiri sedmice, forum u Ženevi je usvojio rezoluciju o odgovornostima, koju je pokrenuo Pakistan u ime Organizacije islamske konferencije (OIC). Tokom glasanja su 23 zemlje bile za, osam protiv, sa 15 suzdržanih i jednom odsutnom delegacijom.
Protiv su glasale Australija, Austrija, Brazil, Bugarska, Češka, Fidži, Madjarska, Togo i Ukrajina, navode izraelski mediji, a prenosi Beta.
Rezolucija je pozvala na saradnju sa preliminarnom istragom i navodnim kršenjima ljudskih prava od strane Izralea koju je Međunarodni krivični sud pokrenuo 2015. godine.
Rezolucija se zasniva na izvještaju UN-ove istrage u kojoj stoji da su izraleske sigurnosne snage možda počinile ratne zločine i zločine protiv čovječnosti ubivši 189 Palestinaca i ranivši više od 6.100 na protestima koji su se svake sedmice održavali prošle godine.
"Napadi na civile su ozbiljno pitanje i to se ne bi smjelo dozvoliti", rekao je ambasador Palestine Ibrahim Khraisi, pozivajući se na rezultate izvještaja. Među poginulima je bilo 35 palestinske djece, dva novinara, kao i medicinski radnici, dodao je. "Izraelcima nisu nanesene povrede, bilo da su bili vojnici ili civili", rekao je.
- Šestoro Palestinaca poginulo u protestima na granici Gaze
- Pedeset Palestinaca ranjeno u protestima
- Jedan Palestinac ubijen, desetine ranjenih tokom protesta
Izraelski ambasador Aviva Raz Shechter osudila je ono što je nazvala "jasnim dokazom političke pristrasnosti protiv Izraela" u izvještaju, ali izjavila da vlasti "ispituju individualne incidente".
Optužila je nezavisnu komisiju da ignorira "veoma stvarnu prijetnju" koju je za 70.000 izraleskih građana koji žive na granici predstavljalo 1.300 raketa koje su ispalili Hamasovi militanti tokom perioda ispitivanja, od 30. marta do 31. decembra.
Evropske zemlje su podijeljene oko ovog pitanja. Velika Britanija i Italija su bile suzdržane, dok je Španija glasala u korist rezolucije, a Austrija i Mađarska protiv. SAD nisu učestvovale, jer su se prošle godine povukle iz ovog tijela zbog poimane pristrasnosti protiv Izraela.
"Hamas, naravno, nosi glavnu odgovornost jer su njihovi operativci cinično iskoristili ove proteste i nama je jasno da je Izrael imao pravo na samoodbranu", rekao je ambasador Velike Britanije, Julian Braithwaite. "Jednako tome smo javno i privatno izrazili našu dugogodišnju zabrinutost zbog korištenja bojeve municije i prekomjerne slike od strane izraelskih odbrambenih snaga. Naša odluka da se suzdržimo od glasanja odražava ovaj balans".
