Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bajić: Etički zakon zatvorio bi rupu duboke korupcije


Bojan Bajić u Banjaluci pred protest grupe Pravda za Davida, 30. decembra 2018.

Dosadašnji mehanizmi za borbu protiv korupcije pokazali su se neefikasnim, smatra Bojan Bajić, nekadašnji političar i jedan od učesnika na izradi zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju. Za državu koja je prema svim izvještajima duboko u korupciji nudi novo rješenje, formiranje etičke vlade i donošenje zakona pod nazivom etički zakon i koji bi, kako vjeruje, mogao dovesti do moralnog preporoda bh. društva.

RSE: Gospodine Bajiću, kakva je razlika između Krivičnog i etičkog zakona kojeg najavljujete, a kada je riječ o borbi protiv korupcije?

Bajić: Da bismo ovu razliku objasnili, moramo korupciju predstaviti kroz dvije vrste ponašanja - prvo, činjenje krivičnog djela korupcije, i drugo, korupciono ponašanje koje prethodi činjenju krivičnog djela. U BiH je ovo prvo definisano, a ovo drugo skoro uopšte nije i zbog toga imamo taj sistemski nedostatak u borbi protiv korupcije.

Krivični zakon zabranjuje krivična djela korupcije, a to je, na primjer, kada član tenderske komisije uzme mito da bi namjestio posao nekoj firmi. Koristim tender kao primjer, a isto važi za zapošljavanje, dodjelu poticaja, sponzorstava, donacija itd. Nadležni organ za utvrđivanje krivičnog djela su policija, tužilaštvo i sud, i da bi se djelo presudilo, koristi se sudski standard dokazivanja koji se zove 'izvan svake razumne sumnje', koji podrazumijeva te visoke materijalne dokaze na sudu.

U ovom pomenutom slučaju to bi značilo da najčešće člana tenderske komisije tužilaštvo i policija moraju da uhvate na djelu, s obilježenim novčanicama u rukama, ako žele da dokažu to krivično djelo na sudu. Ovaj cijeli proces dokazivanja pred sudom je svugdje u svijetu spor, težak i komplikovan.

Mi nemamo etički zakon, a on je mnogo strožiji standard ponašanja od Krivičnog zakona i on zabranjuje tzv. korupcijska ponašanja, kako neko reče - korupcijska flertovanja. Etičkim zakonom se zabranjuje, na primjer, članu tenderske komisije da pije kafe s ponuđačima, da se dopisuje s njima putem SMS poruka, Vibera, Messengera, da razmjenjuje poruke preko posrednika itd., i u slučaju ovakvih radnji člana tenderske komisije on ili ona može dobiti otkaz za to tzv. korupcijsko ponašanje, bez obzira što nije došlo do namještanja tendera i uzimanja mita, što po standardu krivičnog zakona nema osnova za krivični progon.

Znači, protiv korupcionog ponašanja možemo se boriti unutar institucija, a ne kao do sada, da se čeka postupanje pravosudnih institucija. I tu je negdje ta glavna poenta tog etičkog zakona. Znači, da bismo se uspješno borili protiv korupcije, moraju se zabraniti i prevenirati korupciona ponašanja koja vode ka činjenju krivičnog djela korupcije.

RSE: Kada govorimo o tom etičkom zakonu, on podrazumijeva etičke standarde. Mogu li se oni doseći u ovakvoj Bosni i Hercegovini?

Bajić: Da bi znali mogu li se dosegnuti u Bosni i Hercegovini, mi moramo prvo da definišemo šta je dozvoljeno ponašanje, a šta nije dozvoljeno ponašanje. Ja volim da to zovem 'pošteno ponašanje' kod obnašanja neke javne funkcije. Recimo, kad bi Švedska ili Amerika ukinule svoje propise koji definišu standarde ovog poštenog ponašanja, i kad bi pustili javnim uposlenicima da vrše ova 'flertovanja' na svoju volju, vjerujte mi da bi se i kod njih vrlo brzo stvorila koruptivna kultura u institucijama, koja bi onda izrodila razna krivična djela. A ne može se nijedno tužilaštvo na svijetu efikasno boriti protiv te 'kulture korupcije'.

Nama je to kao 'dobar dan' da smišljamo neki marifetluk.

Nama je to kao 'dobar dan' da smišljamo neki marifetluk. Kad definišemo ove standarde ponašanja, jasno preciziramo, predvidimo disciplinske sankcije, i kad to postavimo kao standard, onda ćemo moći reći je li moguće to u Bosni dosegnuti. Ja mislim da to jeste, da tu nema razlike između Bosne i Švedske, samo što je to u Švedskoj definisano, kod nas nije.

RSE: Vi ste, govoreći o ovom zakonu, pomenuli linije kontrole. O čemu je zapravo riječ?

Bajić: U svijetu se svugdje uspostavljaju ti sistemi kontrole da bi se spriječila ta neželjena ponašanja. Prvi nivo je da propišete te nekakve sisteme internih kontrola. Drugi nivo je da podignete standarde ponašanja, i treći nivo je ta tzv. funkcija interne revizije.

Kod nas, nevjerovatno, implementirali su se ti međunarodni projekti za borbu protiv korupcije i, nevjerovatno, implementirala se ta prva linija, tzv. sistemi internih kontrola, implementirala se treća linija, sistem interne revizije, međutim, iz nekog razloga je preskočen taj drugi, logični nivo propisivanja etičkih standarda ponašanja i tog ponašanja usklađenog sa zakonima i propisima.

To je sistemski propust kod nas u borbi protiv korupcije, i zato ne može da uspije, zato smo paralisani po tom pitanju. Ovaj pokušaj s etičkim zakonom je pokušaj da i sistemski tu rupu zatvorimo.

RSE: Vjerujete li da ćete naići na podršku političkih partija kada je riječ o donošenju jednog ovakvog zakona?

Bajić: Zašto nam treba taj zakon? Mi smo svi frustrirani nemoralom u javnom sektoru u BiH, frustrirani smo istim takvim nemoralom koji je zahvatio i naše pravosudne institucije. Otkud taj nemoral, i u javnom sektoru i pravosudnim institucijama? Definitivno je to bio nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije, ali nije ni to dovoljno reći. Ispravnije je reći da je pogrešna politička volja ili korumpirana politička volja i stvorila to, bila je glavni inicijator tog nemorala. Ne može mi reći da je narod nemoralan, iako može imati ovakvu ili onakvu kulturu, ali je suština da ga je inicirala ta politička volja.

Zato ja sada smatram jednim malim čudom činjenicu da je nova vlast u Kantonu Sarajevo iskazala jaku opredijeljenost da usvoji etički zakon, zato što će ona tim zakonom ograničiti sebe, zato što će smanjiti manevarski prostor kojeg su vlasti do sad imale u svom ponašanju, zato što će etičkim zakonom propisati sebi obavezu da se kao javni službenici ponašaju kao javni službenici u Švedskoj.

Mislim da je to najveće prokletstvo za jednog našeg tradicionalnog političara ili birokratu da mu neko ograniči njegovu manevarsku sposobnost i da mu kaže: 'moraš se ponašati kao švedski službenik'.

Zato tu njihovu volju koju su iskazali da implementiraju taj zakon, ja stvarno vidim kao nevjerovatan gest, kao čudo. Ja još uvijek ne mogu da vjerujem da će se to desiti, ali se iskreno nadam, jer nekako drže to obećanje i rade na tome, da se to desi, naročito zbog toga što etički zakon predviđa da se postavi jaka i nezavisna funkcija etičkog oficira javnog sektora Kantona Sarajeva, koji će, između ostalog, propisivati standarde ponašanja političarima, ministrima i uposlenicima

RSE: Šta je sa nivoom države? Mi dvadeset godina pričamo o tome kako je korupcija najveća pošast u Bosni i Hercegovini. Stvari se, prema posljednjim izvještajima, nisu poboljšale već pogoršale. Je li riječ o nedostatku političke volje da se bilo šta promijeni?

Bajić: Ja ne vjerujem da će ovaj novi raspored snaga na nivou države BiH donijeti ikakvu promjenu, tu ostaje stara politička volja koja je bila poprilično korumpirana, tako da nemam nikakvu nadu za državni nivo Bosne i Hercegovine.

Da naglasim, politička volja za borbu protiv korupcije je važnija od pravosuđa i ako se neko pita kako će se sada nova politička volja u Kantonu Sarajevo boriti protiv korupcije kad imamo takav pravosudni sistem, da kažem, upravo na ovaj način, kada definišu na rigorozan način standarde etičkog ponašanja i zabrane ta tzv. korupciona flertovanja, i sebi daju mogućnost da internim disciplinskim postupcima sprečavaju nastanak korupcije, onda dolazimo do suštine - da politička volja, može na ovaj način da prevenira i spriječi nastanak korupcije.

U sadašnjem sistemu, vlasti ne da nisu prevenirale i sprečavale, nego su je raspirivale. I onda dolazimo do neefikasnog suda i tužilaštva.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG