I pored određenih rezultata u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i dalje postoji zabrinutost zbog ove pojave. Niz je nedostataka na institucionalnom nivou koji onemogućavaju snažnije suprotstavljanje korupciji, kako na nacionalnom tako i lokalnom nivou. O tome govore podaci da nema sveobuhvatne analize stanja, građani teško mogu prijaviti korupciju, ne postoji centralna institucija koja koordinira i prati sprovođenje aktivnosti u oblasti borbe protiv korupcije.
Kao što su predstavnici Evropske unije i do sada upozoravali da očekuju snažnije aktivnosti u oblasti borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Herman Špic je saopštio da je "Crna Gora postigla određeni napredak u borbi protiv korupcije, međutim korupcija još postoji u brojnim oblastima i dalje čini razlog za zabrinutost".
"Evropska unija u dijalogu sa Vladom Crne Gore nastavlja da se fokusira na to pitanje u kontekstu monitoringa napretka u Poglavlju 23. i implementaciji Akcionog plana", rekao je Herman Špic.
Iz Vlade Crne Gore poručuju da se protiv korupcije bore donošenjem seta antikorupcijskih zakona. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović je, govoreći o borbi protiv korupcije, između ostalog saopštila da na korupciju nisu imune ni najrazvijenije zemlje:
"Borbu protiv korupcije definisali smo kao javni interes, odnosno kao preduslov za ukupni ekonomski i demokratski razvoj crnogorskog društva. Želim da ukažem da borba protiv korupcije mora biti društvena akcija najširih razmjera u koju će se uključiti svi državni organi, zainteresovane organizacije, privredni subjekti, nevladine organizacije, mediji i građani", rekla je.
Predstavnici nevladinog sektora, u čijem je fokusu borba protiv korupcije, sproveli su istraživanje čiji rezultati između ostalog pokazuju: da građani rijetko prijavljuju korupciju, da ne znaju kome treba da je prijave, te da najčešće ne žele da budu prvi u prijavljivanju. Testirajući mehanizme lokalne vlasti za borbu protiv ove pojave konstatovano je da je u dijelu opština prijava korupcije bila moguća, dok je u drugima bilo problema.
"Što se tiče negativnih primjera, ja bih istakla Glavni grad Podgoricu. Naš istraživač je bio ismijan kada se pojavio na vratima Glavnog grada, njemu je rečeno da tu nema nikakvih slučajeva korupcije i da treba da se obrati Agenciji za sprječavanje korupcije, nije mu bilo dozvoljeno da uđe u zgradu", kaže koordinatorka Centra građansko obrazovanje Ana Nenezić.
Da bi se otpočela konkretna borba protiv korupcije potrebno je realno sagledati uzroke koji podstiču nastajanje, razvijanje i funkcionisanje korupcije, smatra direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, koja zaključuje da se problem korupcije u Crnoj Gori pokušava sakriti.
"U Crnoj Gori nemamo sveobuhvatnu i realnu analizu od strane institucija. Ne vidimo ni vidljive rezultate, a postojeći mehanizmi su nefunkcionalni, jer ne proizilaze iz strateškog pristupa rješavanja ovo problema, već iz jednog formalističkog usvajanja dokumenata radi usvajanja i pokušaja da se ovaj problem stavi pod tepih. Kada bih ovo pokušala da sumiram moram reći da se stiče utisak da institucije u Crnoj Gori, ma koliko to zvučalo kao jedan naglašeniji i radikalniji stav, više hrane, prikrivaju i štite korupcioni sistem, nego što rade na obeshrabrivanju onih koji su skloni korupciji, njihovom otkrivanju i procesuiranju", kaže Uljarević.
Jedna od pojava koja sprječava pokretanje borbe protiv korupcije je činjenica da postoje osnovna tužilaštva u Crnoj Gori koja nemaju ni jedan slučaj prijavljene korupcije.
"Imamo nemali broj tužilaštava u kojima nemamo ni jedan pokrenuti krivični postupak za koruptivna krivična djela. To je po nama jako problematično. Kao na primjer u Pljevljima, nezamislivo je da u toj opštini ne postoji niko ko je pokrenuo postupak pred sudom za neko koruptivno djelo. Pljevlja uzimam kao primjer, a nije jedini. Vrlo često imamo obeshrabrivanje građana da uopšte prijavljuju koruptivna krivična djela, zbog toga što se uglavnom trude da ne budu prvi koji će pokrenuti problem. Druga stvar je da, ukoliko nemamo pokrenutih slučajeva pred osnovnim državnim tužilaštvima, onda nemamo ni postupaka pred osnovnim sudovima, a time nemamo predmeta ni pred višim sudovima", kaže Bojan Božović, direktor Pravnog odjeljenja Centra za monitoring.
Mladen Tomović iz Agencije za sprječavanje korupcije je saopštio, da se najzastupljeniji rizici odnose na nesavjestan i nestručan rad, neažurno obavljanje povjerenih poslova. Zatim slijedi rizik nedozvoljenog uticaja i nedozvoljenog lobiranja, potom narušavanje integriteta zaposlenih i same institucije, te zloupotreba službenog položaja i finansijskih ovlašćenja.
Facebook Forum