Dostupni linkovi

Istanbulska konvencija, crvena krpa za klerikalce


Desnica, klerikalci i konzervativci ne misle da je ratifikacija potrebna
Desnica, klerikalci i konzervativci ne misle da je ratifikacija potrebna

Opozicija u Hrvatskom saboru u četvrtak, prigodno uz Dan žena, pokreće interpelaciju kojom traži da Sabor što prije raspravi i ratificira Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Zbog korištenja termina rod Konvencija je crvena krpa za konzervativce i Katoličku crkvu koji se protive njenom ratificiranju. Zbog toga vladajući odugovlače.

Nezadovoljna otezanjem Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i njihovih partnera sa ratifikacijom Istanbulske konvencije, izuzetno važne u jačanju mehanizama protiv nasilja nad ženama i u obitelji, opozicija će interpelacijom pokušati ubrzati raspravu i glasanje o njenoj ratifikaciji.

"Želimo pokazati da nije slučajno da je premijer Andrej Plenković pogazio svoju riječ kada je rekao da će biti ratificirana do kraja 2017. godine. Očito postoji problem među vladajućima i on nema tu jedinstvenost oko Istanbulske konvencije. Zato je stavlja pod tepih, a mi smo je izvadili na svjetlo dana i rekli – idemo o njoj raspravljati!", kazala je zastupnica Građansko-liberalnog saveza (GLAS) Anka Mrak Taritaš.

Desnica, klerikalci i konzervativci ne misle da je ratifikacija potrebna. Tvrde da se problem nasilja nad ženama i nasilja u obitelji može riješiti postojećim zakonodavstvom, a to je u stvari samo proziran alibi, jer njima je upotreba rodnih termina u Konvenciji – crvena krpa.

"Rod koji se definira u ovoj Konvenciji kaže da je rod isključivo društveni konstrukt, dok je spol biološki, odnosno isključivo prirodni konstrukt, i da osoba može biti jedno po rodu, a drugo po spolu. Dakle, odvaja se to temeljno u čovjeku", ustvrdila je Kristina Pavlović iz klerikalne udruge Grozd.

Rada Borić: Govori se o rodnim ulogama koje su davno upisane u međunarodne dokumente
Rada Borić: Govori se o rodnim ulogama koje su davno upisane u međunarodne dokumente

Oni debelo kasne u fazi, upozorava aktivistica za ženska prava i gradska vijećnica Nove ljevice Rada Borić.

"Govori se o rodnim ulogama koje su davno upisane u međunarodne dokumente koje ne samo da je Hrvatska potpisala i ratificirala, nego koji se ovdje i provode", napominje Borić.

Istanbulsku konvenciju, odnosno Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji potpisale su sve države članice Vijeća Europe, osim Rusije i Azerbejdžana, njenu ratifikaciju podržao je i Europski parlament, a što je ona, pojašnjava članica radne skupine UN-a o diskriminaciji žena Ivana Radačić:

"Ovaj dokument uspostavlja bitne mjere u područjima koja regulira, a to je prevencija nasilja, zaštita žrtava i kazneni progon počinitelja, i zagovara koordinirani i integrirani pristup koji u ovoj zemlji baš ne funkcionira. Uspostavlja tijelo za praćenje i na međunarodnoj razini uspostavlja tijelo nadzora."

Romana Jerković: Deklaracija prisiljava državu da snosi odgovornost za nečinjenje
Romana Jerković: Deklaracija prisiljava državu da snosi odgovornost za nečinjenje

U oporbenoj Socijaldemokratskoj partiji (SDP) oklijevanje premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića da vladajuća većina ratificira ovaj dokument tumače time da je očito većina HDZ-ovaca protiv ratifikacije. A da je ratifikacija nužna, pokazuju brojke – unazad 10 godina ubijeno je u Hrvatskoj 300 žena, obiteljsko nasilje je u porastu sa 12.000 slučajeva godišnje i sve je brutalnije, a prevencija usprkos postojećim zakonima nije dostatna. I zato je nužna ratifikacija ove Konvencije, kaže saborska zastupnica SDP-a Romana Jerković.

"Istanbulska konvencija osigurava sveobuhvatnu pomoć i zaštitu žrtvama nasilja. Ona definira jasnu odgovornost države za propuste institucija prema žrtvama. Dakle, prisiljava državu da snosi odgovornost za nečinjenje kako institucija, tako i pojedinaca", napominje Jerković.

Prošla vlada lijevog centra nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, pravdajući se upravo velikim troškovima. Anka Mrak Taritaš ne želi o troškovima uopće razgovarati:

"Život jedne žene košta između 300.00 i 500.000 eura. Sada ne znam u tom kontekstu da li toliko košta ili ne košta, ali - procjenjivati koliko košta život jedne zlostavljane žene… Ja stalno ponavljam – ženska prava su ljudska prava. To su elementarna prava", kaže.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG