Dostupni linkovi

Jermenija poništila sporazum o normalizaciji odnosa sa Turskom


Tursko-jermenski granični prelaz
Tursko-jermenski granični prelaz

Jermenija je danas poništila mirovni sporazum sa Turskom iz 2009. godine, za koji se ispostavilo da, kako je rekao portparol predsednika Serža Sarksjana, neuspeo pokušaj normalizacije odnosa dve zemlje.

"Jermenski predsednik rekao je nacionalnom savetu za bezbednost da su poništeni jermensko-turski protokoli", izjavio je porptarol Vladimir Hakobjan, prenela je televizija "Jerkir".

Portparol jermenskog Ministarstva spoljnih poslova Tigran Balajan naveo je da je predsednik Sarksjan proglasio jermensko-turske protokole "ništavnim".

Prethodno su jermesnki mediji preneli Sarkisijanuvu izjavu da je spreman na nove pregovore o normalizaciji pod “novim uslovima”.

Jermenija i Turska potpisale su u Cirihu 2009. godine mirovni sporazums ciljem obnove veza i otvaranja zajedničke granice nakon stogodišnjih neprijateljstava izazvanih masovnim ubistvima Jermena u akcijama snaga Otomanskog carstva za vreme Prvog svetskog rata. Međutim, i Jerevan i Ankara nisu pokazali veliki entuzijazam da ga primene, a nisu čak ni ratifikovani. Jermenske vlasti već nekoliko godina razmatraju poništavanje ovog sporazuma.

Ubistva i deportacija oko 1.5 miliona Jermena tokom Prvog svetskog rata od strane Turske, Jermenija i više drugih zemalja kvalifikuju kao genocid. Ankara se protiv toj kvalifikaciji, tvrdeći da je stradao mnogo manji broj Jermena u ratnim okolnostima a ne kao planirana akcija otomanskih vlasti da unište ovu hrišćansku manjinu.

Istovremeno, Jermenija je duže vreme u sukobu sa turski saveznik Azerbejdžanom oko separatističke regije Nagorno Karabah, što je dovelo do zatvaranja tursko-jermenske granice.

Nagorno Karabah, pretežno nastanjen Jermenima, proglasio je nezavisnost od Azerbejdžana tokom rata 1988-94. godine u kome je poginulo oko 30 hiljada ljudi a mnogi su proterani.

Međunarodno posredovanje pod okriljem OEBS-a nije dalo rezultate. Takozvanom “Grupom iz Minska” koopredsedavaju Francuska, Rusija i SAD.

XS
SM
MD
LG