Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Vulf: Tramp nema kredibilitet

Knjiga "Vatra i bes: Unutar Trampove Bele kuće"

Predsednik SAD Donald Tramp nema kredibilitet, a svi njegovi zaposleni kažu da se ponaša kao dete, izjavio je Majkl Vulf, autor knjige "Vatra i bes: Unutar Trampove Bele Kuće".

“Ima manje kredibiliteta možda nego iko ko hoda zemljom u ovom trenutku”, kazao je Vulfza televiziju NBC, dodajući da Tramp ima potrebu za "neposrednim zadovoljstvom".

"Ovaj čovek ne čita, ne sluša. On je kao fliper, samo puca sa strane", rekao je Vulf.

Povodom Trampove izjave da je knjiga “puna laži”, Vulf je kazao da “apsolutno” stoji iza svega što je napisao.

On je nekoliko meseci prikupljajući građu za knjigu

Advokati američkog predsednika su pokušali da blokiraju izdavanje Vulfove knjige, ali je ona ranije puštena u prodaju, prenosi BBC.

Vulf je rekao da je “neverovatno” da predsednik SAD pokušava da blokira izlazak njegove knjige, što ne bi pokušao ni “generalni direktor kompanije srednje veličine”.

Na pitanje da li je pokušaj blokade izdavanje njegove knjige, kao i publicitet koji je prati, zapravo podstakao veliku tražnju za njom, Vulf se nasmejao rekavši: “gde da pošaljem kutiju čokolade”!

Pogledajte najnovije vesti dana

EP traži da se obustavi gradnja Sjevernog toka 2

Izgradnja Sjevernog toka 2, Njemačka

Europski parlament (EP) zatražio je da se prekine gradnja plinovoda "Sjeverni tok 2", navodi se u rezoluciji ovog tijela.

U rezoluciji, koju je u srijedu usvojio EP, nakon izvještaja o implementaciji sporazuma o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji (EU), navodi se da je Sjeverni tok 2 "politički projekat koji predstavlja prijetnju europskoj energetskoj sigurnosti".

Zastupnici su pohvalili dobru suradnju Ukrajine u sektoru energetike i njen napredak u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te istakli da Kijev treba nastaviti sa reformama, posebno u oblasti plina i električne energije.

"Imajući u vidu da Ukrajina igra ključnu ulogu u europskoj mreži opskrbljivanja energentima, zastupnici osuđuju izgradnju Sjevernog toka 2, koji zaobilazi Ukrajinu, kao politički projekat, koji predstavlja prijetnju europskoj energetskoj sigurnosti", navodi se u rezoluciji.

Projekat Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dva plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje od obale Rusije, preko Baltičkog mora do Njemačke.

Cijena projekta se procjenjuje na oko 9,5 milijardi eura, a puštanje u rad plinovoda planirano je do kraja naredne godine, podsjeća TASS.

Pročitajte: SAD obećao Ukrajini borbu protiv plinovoda

SAD potvrdio da Kina smanjuje carine na automobile

Model BMW-a na sajmu automobila u Frankfurtu, fotoarhiv

Američki ministar trgovine Wilbur Ross (Vilbur Ros) pozdravio je odluku Kine da smanji carine na kola proizvedena i uvezena iz Sjedinjenih Država, potvrdivši tako pisanje medija.

"To je veoma konkretna pomoć", rekao je on za CNBC, dodavši da bi to moglo da olakša američkoj vladi razgovore s njemačkim proizvođačima automobila i privuče ih da više proizvode u SAD-u.

Ross je naveo da je BMW jedan od najvećih izvoznika kola iz SAD-a u Kinu.

Bloomberg News je u utorak prenio da je prijedlog o smanjenju carina podnijet kineskoj vladi.

Kinesko Ministarstvo trgovine je saopštilo da je vicepremijer Liu He u utorak razgovarao s američkim ministrom finansija Stevenom Mnuchinom (Stiven Mnučin) i trgovinskim predstavnikom Robertom Lighthizerom (Lajthajzer) o načinima za primjenu "konsenzusa" predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) i Xi Jinpinga (Si Đinping).

Pročitajte: Predah ili kraj američko-kineskog trgovinskog rata

Mej najavila povlačenje pre izbora 2022.

Tereza Mej (u sredini)

Britanska premijerka Tereza Mej rekla je u sredu pred poslanicima svoje partije da planira da napusti funkciju pre narednih parlamentarnih izbora 2022, rekao je konzervativni poslanik Alek Šelbruk.

"Ona je rekla da se neće kandidovati 2022", rekao je Šelbruk novinarima.

Mej se obratila Komitetu 1922, organu zaduženom za unutrašnju organizaciju konzervativaca, pred glasanje o poverenju koje su pokrenuli protivnici njenog sporazuma o Bregzitu.

Pročitajte: Dan odluke za britansku premijerku

Fogo: Transformacija KBS je suverena odluka

Pripadnici Kosovskih bezbednosnih snaga, Priština, fotoarhiv

Transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) je suverena odluka koju trebaju da donesu poslanici Skupštine Kosova, izjavio je u Skoplju komandant Združenih snaga NATO-a u Napulju Džejms Fogo (James Foggo).

On je dodao da su snage NATO-a spremne za svaku odluku koju budu donele kosovske institucije, kao i da garantuju bezbednost na Kosovu.

"Kosovo je demokratska država, kao što ste vi (Makedonija), i kao što je Srbija. U demokratiji birate ljude kako bi donosili odluke u vaše ime. Transformacija bezbednosnih snaga Kosova je suverena odluka koju trebaju da donesu poslanici Kosova", kazao je Fogo nakon sastanka sa makedonskom ministarkom odbrane, Radmilom Šekerinskom.

"Mi smo spremni za kakvu god odluku Skupštine ove nedelje", bio je odgovor admirala Foga na pitanje o tome koji je stav Alijanse povodom odluke Vlade Kosova o usvajanju zakona o transformaciji ovih snaga.

Skupština Kosova će 14. decembra u drugom čitanju glasati za tri zakona koji predviđaju promenu mandata Kosovskih bezbednosnih snaga.

Mandat ovih snaga će, očekuje se, u budućnosti biti i odbrana suvereniteta i teritorijalnog integriteta, što do sada nije bio slučaj.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je upozorio je zvaničnu Prištinu da će se suočiti sa ozbiljnim posledicama ako nastavi proces transformacije Kosovskih bezbednosnih snaga u Vojsku Kosova.

Pročitajte - Bassuener: Kosovska vojska, paravan za dogovor Vučića i Tačija

Maduro: Bolton planira invaziju na Venecuelu

John Bolton

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolas) rekao je da američki savjetnik za državnu sigurnost John Bolton (Džon) predvodi plan invazije na Venecuelu.

"John Bolton se još jednom našao na čelu zavjere da se Venecuela preplavi nasiljem i da traži stranu vojnu intervenciju", rekao je Maduro na konferenciji za novinare, dodajući da je Bolton organizirao obuku plaćenika u vojnim bazama u Kolumbiji i SAD-u.

Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) rekao je prošle godine da je "vojna opcija" u slučaju Venecuele i dalje na stolu.

Trumpova administracija je do sada uvela nekoliko rundi sankcija protiv Venecuele.

Bolton je dugogodišnji protivnik ljevičarskih vlada u Latinskoj Americi i on je u tom smislu nedavno najavio nove sankcije protiv Venecuele, Kube i Nikaragve, koje je opisao kao "trojku tiranije".

Pročitajte: Predsjednik SAD 'spreman na susret' s venecuelanskim čelnikom

Protest DF-a bez Medojevića i Kneževića koji su oslobođeni od zatvora

Andrija Mandić (u sredini) obraća se okupljenima na protestu DF-a, 3. decembar

Čelnici opozicionog Demokratskog fronta (DF) optužili su u srijedu uveče vrh Demokratske partije socijalista (DPS) da stoji iza naredbe o hapšenju poslanika tog saveza Nebojše Medojevića i Milana Kneževića, koji su današnjom odlukom Ustavnog suda oslobođeni od zatvora.

Protestu nisu prisustvovali Medojević, koji je već 12 dana u zatvoru i Knežević, koji je hapšenje izbjegao neprekidnim boravkom u Skupštini od 30. novembra kada je ono naloženo.

Dvojica poslanika čekaju rješenje Ustavnog suda o obustavljanju kazne zatvora i oni će uskoro biti na slobodi, potvrdio je Beti ranije danas jedna od njihovih branilaca, Dražen Medojević.

Lideri DF-a su optužili čelnike vladajućeg DPS-a, premijera Duška Markovića, predsjednika države i lidera DPS-a Mila Đukanovića i ministra pravde Zorana Pažina da su "nalogodavci" hapšenja dvojice poslanika DF-a, dok su predstavnike pravosudne vlasti nazvali "njihovim slugama".

"Ne postoje slobodne sudije, profesionalno tužilastvo… Oni su sluge spremne da urade sve što se od njih traži, što narede Đukanović, Marković i Pažin se bespogovorni sprovodi", rekao je na protestu pred nekoliko stotina okupljenih jedan od čelnika DF-a, Andrija Mandić.

Član Predsjedništva DF-a Predrag Bulatović saopštio je na skupu da je Mandić pozvan od strane specijalnog policijskog, istražnog tima da svjedoči o "škaljarcima i kavčanima", kako se nazivaju dva suprotstavljena narko klana u Crnoj Gori.

Pročitajte: Ustavni sud oslobodio Medojevića i Kneževića

Večerašnji protest je bio najavljen u nedjelju, a uoči odluke Ustavnog suda o žalbama odbrane Medojevića i Kneževića na odluku da budu uhapšeni, jer su odbili da svjedoče zbog javno iznesenih tvrdnji o primanju mita pojedinih predstavnika pravosuđa u dva odvojena slučaja.

Oni su uhapšeni bez prethodne odluke Skupštine o skidanju imuniteta, što je izazvalo oštru osudu dijela javnosti, uz ocjenu da se "uvodi cenzura", te da je hapšenje poslanika zboj javno izgovorene riječi "pravno nasilje".

DF je, međutim, iako je Ustavni sud obustavio rješenje o izvršenju kazne, odlučio da nastavi sa protestima i pozvao opoziciju da im se pridruži u "vaninstitucionalnoj borbi" do ostavke vlade i novih izbora.

Večerašnji protest je završen mirno. DF, sem poziva opoziciji da im se pridruži u "vaninstitucionalnoj borbi", nije precizirao dalje korake.

SAD: Kina ozbiljna pretnja za nacionalnu bezbednost

Haker, ilustracija

Hakerske pretnje iz Kine i krađa intelektualne svojine američkih kompanija postavljaju velike izazove za ekonomiju i nacionalnu bezbednost SAD, rekli su danas zvaničnici zaduženi za nacionalnu bezbednost.

Ljudi iz ministarstva pravde, FBI i ministarstva za domovinsku bezbednost su pred pravosudnim komitetom Senata rekli da Kina radi na krađi poslovnih tajni i intelektualne svojine američkih firmi da bi nanela štetu američkoj ekonomiji.

"Ne možemo tolerisati zemlju koja krade plodove našeg uma", rekao je zamenik ministra pravde Džon Demers. Prema njegovim rečima, kineska špijunska aktivnost se poslednjih godina "konstantno pojačava".

Zamenik direktora kontraobaveštajnog odseka FBI Bil Pristap je rekao da federalni funkcioneri rade sve što mogu da bi preneli informacije o trenutnim pretnjama poslovnim liderima i vladinim zvaničnicima.

"Suština je da će oni (Kinezi) učiniti bilo šta da postignu ciljeve", naveo je Pristap. On je naveo da slučajevi sajberšpijunaže mogu da se otegnu, da uključuju osetljive obaveštajne podatke i da na kraju ne dovedu do optužnica. Američko ministarstvo pravde je u proteklih par meseci podnelo nekoliko optužnica protiv kineskih hakera i obaveštajaca, prenosi AP.

Vlada Makedonije finalni predlog amandmana poslala parlamentu

Sednica Vlade Makedonije

Vlada Makedonije usvojila je danas i parlamentu poslala finalni predlog ustavnih amadmana kojima se ime države menja u Severna Makdonija i potvrđuju državni suverenitet i makedonski nacionalni identitet.

Javna rasprava o nacrtima četiri amadmana kojima se Ustav menja prema Sporazumu sa Grčkom završena je u ponedeljak i tada je predsednik parlamenta Talat Džaferi najavio da će rasprava o finalnim predlozima amadmana u nadležnim odborima početi 17. decembra.

"Moje predviđanje je da ću najranije 9. januara sazvati plenarnu sedncu koja bi trebalo da završi 15. januara finalnim glasanjem o amadmanima na Ustav", rekao je Džaferi.

Makedonski parlament je 19. oktobra počeo proces izmena Ustava podrškom 80 poslanika predlogu Vlade Makedonije.

Promena imena je uslov za prijem Makedonije u NATO i početak pregovora o članstvu u EU.

Vlada Kosova oslobodila od carine donaciju bolnici u Severnoj Mitrovici

Severna Mitrovica

Vlada Kosova je danas oslobodila od carina donaciju u iznosu od 243.000 evra Kliničko-bolničkom centru u Severnoj Mitrovici, za medicinska sredstva, napisao je šef kabineta Vlade Kosova Avni Arifi na Facebooku, ističući da nema humanitarne krize na Kosovu zbog uvođenja taksi za robu iz Srbije i BiH.

"Taksa je za Srbiju i njenu politiku, a ne za naše građane. Vlada Kosova nikad nije preuzela nikakve mere koje ugrožavaju život i zdravlje njenih građana, bez obzira na etničku pripadnost. Naša dela pokazuju da je propaganda Srbije da taksa od 100 odsto stvara humanitarnu krizu, uzaludna. Nema krize", napisao je on.

Ali, kako su neki mediji prenijeli da se radi o tome da je Vlada Kosova ta koja je dala donaciju, oglasio se predsednik KBC Milan Ivanović koji je kazao da informacija o donaciji nije tačna.

Osam evropskih zemalja podržalo nuklearni sporazum s Iranom

Iran

Osam evropskih zemalja je danas ponovilo posvećenost nuklearnom sporazumu s Iranom, i istovremeno pozvalo Teheran da prekine s "destabilizirajućim regionalnim aktivnostima", posebno lansiranjem balističkih raketa.

U njihovoj izjavi se navodi da je "potvrđeno da se Iran pridržava preuzetih obaveza".

Ipak, te zemlje su upozorile da bi aktivnosti povezane s balističkim raketama, među kojima "lansiranje raketa sposobnih da nose nuklearne bojeve glave i transfer projektila, tehnologije i komponenti za projektile", predstavljale kršenje rezolucije Vijeće sigurnosti.

Izjavu su potpisali ambasadori Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Holandije, Italije, Poljske i Švedske a ona je pročitana pred sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o iranskom poštovanju preuzetih obaveza.

Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je kako Washinton želi raditi sa članicama na tome da se ponovo nametne ograničenja za balističke projektile za Iran. U svom obraćanju, Pompeo je izjavio da "UN-ov embargo za iransko oružje ne bi trebao da bude ukinut 2020." Pozvao je Vijeće sigurnosti da uspostavi "mjere kontrole i mjere zabrane u lukama i na otvorenom moru, kako bi se onemogućili napori Irana da zaobiđu ograničenja."

Bivši Trumpov advokat osuđen na trogodišnju kaznu

Michael Cohen

Michael Cohen, bivši advokat američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je jedne prilike izjavio da bi rado za predsjednika primio metak, osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 36 mjeseci.

On je prva osoba iz Trumpovog bližeg tima koja je osuđena na zatvor u slučaju posebne istrage o navodnom miješanju Rusije u američke izbore 2016. godine.

Cohen je priznao krivicu za više krivičnih djela, uključujući za kršenje finansiranja kampanje, utaju poreza i laganje Kongresu.

Tokom svjedočenja na sudu Cohen je prokleo svog bivšeg šefa, prenosi BBC.

Pročitajte:

Biden ponovno razmatra kandidaturu za predsjednika

Joe Biden

Bivši potpredsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Džo Bajden) tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana razmotrit će s obitelji da li će se opet kandidirati za predsjednika, reklo je više ljudi upoznatih sa situacijom.

Izvori agencije AP su govorili uz uvjet da ne budu imenovani budući da Biden još razmatra svoje opcije.

S prepoznatljivim imenom i snažnim vezama sa utjecajnim ljudima Demokratske partije, Biden bi u trku za nominaciju demokrata ušao kao jedan od favorita, navodi AP.

Biden (76) trebalo bi danas održati dva blagdanska prijema s prijateljima, među kojima su i važni političari iz država u kojima se održavaju prva stranačka glasovanja za kandidaturu.

Dok je u Washingtonu Biden bi se također trebao sastati sa dugodišnjim političkim savjetnicima.

Bivši predsjednik Barack Obama (Barak), koji je izgradio bliske odnose s Bidenom tijekom osam godina u Bijeloj kući, verojatno neće prisustvovati prijemima.

Španski premijer ocjenjuje stav Katalonije pogledom na izbore

Zastave Katalonije, Barselona

Španski premijer Pedro Sanchez (Sančez) izjavio je u srijedu da će ostati čvrsto protiv onoga što je nazvao "zapaljenom" katalanskom separatističkom retorikom, čime je ojačao svoj stav prema tom regionu i podstakao uloge u širim političkim utakmicama, prenosi Reuters.

Sanchez je usvojio otvoreniji pristup prema liderima za nezavisnost Katalonije od njegovog konzervativnog prethodnika Mariana Rajoya (Marijano Rahoj), srušenom tokom glasanja o povjerenju u junu i čija je vlada preuzela kontrolu nad tim španskim regionom nekoliko mjeseci nakon što je jednostrano proglasio nezavisnost u oktobru 2017. godine.

Ali produbljivu polarizaciju u Španiji zbog pitanja regionalne autonomije 2. decembra, koštala je glasova Sanchezovih socijalista na izborima u Andaluziji, jednom od svojih tradicionalnih regionalnih uporišta, što je naglasilo rizik od ranih nacionalnih izbora.

Socijalisti kontrolišu manje od četvrtinu mandata u madridskom parlamentu i trebaju podršku manjim strankama, uključujući i katalonske nacionaliste, da donesu zakone, a posebno budžet 2019.

Govor od srijede je pažljivo pratio znake da li će Sanchez napraviti koncesije katalanskim separatistima kako bi osigurali podršku za budžet i pomogli mu da ostane na položaju do kraja parlamentarnog mandata, do 2020. godine.

Ali nije preduzimao takav korak.

Pročitajte: Desetine hiljada građana na godišnjici referenduma u Kataloniji

Le Drian: Neće biti ponovnih pregovora o Brexitu

Jean-Yves Le Drian

Šef francuske diplomacije Jean-Yves Le Drian (Žan-Iv Le Drian) isključio je mogućnosti ponovnih pregovora o sporazumu između Londona i Bruxellesa o istupanje Velike Britanije iz Europske unije, poznatiji kao Brexit (Bregzit).

"Neće biti ponovnih pregovora", rekao je Le Drian u francuskom parlamentu dok se britanska premijerka Theresa May (Tereza Mej) suočava s glasovanjem o povjerenju u svom parlamentu.

U Bruxellesu u četvrtak počinje dvodnevni samit Europske unije na kojem će se raspravljati o Brexitu posebno u svjetlu otkazivanja glasovanja o sporazumu u britanskom parlamentu.

Pročitajte: Dan odluke za britansku premijerku

Britanska premijerka na testu Bregzita
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

CIA 'i dalje vodi istragu' o ubojstvu Khashoggija

Poster sa fotografijom ubijenog novinara Jamala Khashoggija

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da istraga Središnje obavještajne agencije (CIA) u vezi sa ubojstvom Jamala Khashoggija još traje, ali da nema direktnog dokaza o umiješanosti saudijskog princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Pompeo je u intervjuu za televizijski kanal Foxs News naglasio važnost Rijada kao američkog saveznika protiv Irana.

Ponovio je da ne postoji direktan dokaz da je princ naredio ubistvo saudijskog novinara Khashoggija 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu, iako je CIA zaključila da je najvjerojatnije Bin Salman naredio ubojstvo.

Mike Pompeo rekao je da su neki nalazi istrage CIA-e netačni.

"Oni i dalje rade na tome. Radi se na utvrđivanju nekoliko činjenica u vezi sa ubojstvom. Direktnog dokaza za umiješanost princa nema", rekao je Pompeo.

Pročitajte:

Arežina zatražio od direktora RTV-a da se izvrši primopredaja dužnosti

Slobodan Arežina

Direktor programa Radio-televizije Vojvodina (RTV) Slobodan Arežina, koji je nedavno sudskim putem ponovo vraćen na taj posao, zatražio je od generalnog direktora Miodraga Koprivice da omogući primopredaju dužnosti sa nezakonitom direktorkom programa Sonjom Kokotović Zečević.

Arežina je od Koprivice zatražio da u što kraćem roku formira komisiju koja bi omogućila primopredaju dužnosti radi realizacije programa, a kako ne bi došlo do ugrožavanja funkcija i organizacije rada, navodi se u dopisu generalnom direktoru, a prenosi portal Autonomija (www.autonomija.info).

Problem bi mogao nastati jer su i Miodrag Koprivica i njegov zamenik Jožef Klem na službenom putu. Na službenom putu je i nezakonita direktorka Sonja Kokotović Zečević, dok je njena zamenica Milada Popović na bolovanju. To znači da će u takvim okolnostima primopredaja dužnosti teško biti izvodljiva, piše Autonomija.

Slobodan Arežina nije želeo da komentariše novonastalu situaciju.

Novi/stari direktor programa je na pisarnici ostavio još jedan dokument. On je Upravnom odboru predao Predlog izrade projekta unapređenja kvaliteta programskih sadržaja RTV-a, koji podrazumeva vraćanje svih ukinutih emisija i urednika koji su smenjeni u maju 2016. godine.

Taj dokument, u koji je Autonomija takođe imala uvid, sadrži reviziju Arežininog predloga od 10. januara ove godine kada je prvi put sudskim putem vraćen na posao, a o koji se menadžment RTV-a oglušio.

U novom predlogu navode se programske smernice "koje bi zaustavile pad medijskog i društvenog uticaja pokrajinskog javnog medijskog servisa".

Takođe se navodi da je neophodno prilagoditi program potrebama i interesima publike, a Arežina u tom dokumentu skreće pažnju Upravnom odboru i na višegodišnji pad gledanosti RTV-a.

U vezi sa svim gorenavadenim, Arežina je predložio da se oformi multidisciplinarni tim stručnjaka iz svih programskih celina koji bi se bavio implementacijom predloženog projekta.

Pročitajte - RTV za RSE: Vratićemo Arežinu na posao

Slovačka potpisala ugovor o kupovini 14 aviona F-16

Džon Salivan, zamenik državnog sekretara SAD-a, Bratislava

Slovačaka će kupiti 14 borbenih aviona F-16 od američke kompanije Lokhid Martin (Lockheed Martin) u nastojanju da zameni avione iz sovjetskog doba.

Slovački ministar odbrane Peter Gajdos potpisao je sporazum s potpredsednicom Lokhid Martina za međunarodni poslovni razvoj Anom Vugofski.

Avioni F-16 Block 70/72 trebalo bi da zamene zastarele sovjetske MiG-29 koje su koristile slovačke vazdušne snage.

Zamenik državnog sekretara SAD-a Džon Salivan rekao je u Bratislavi da je "oduševljen što prisustvuje "istorijskom" trenutku.

"To je značajan korak za Slovačku u njenoj odbrani, kao važnog saveznika u NATO, i važan korak napred u bilateralnim odnosima SAD i Slovačke", rekao je Saliven.

Prva četiri aviona trebalo bi da budu isporučena 2022, a ostali sledeće godine.

Premijer Peter Pelegrini je rekao da će Slovačka platiti više od 1,6 milijardi evra za te avione.

Ugovor uključuje municiju, obuku pilota i druge logističke usluge.

Privedeni članovi porodice napadača iz Strazbura

Policija patrolira Strazburgom

Francuska policija privela je majku, oca i dva brata napadača iz Strazbura koji je otvorio vatru na posjetioce Božićnog vašara i ubio dvije osobe, rekli su izvori bliski istrazi.

U sinoćnjem napadu, koji je izveo 29-godišnji Čerif Čekat (Cherif Chekatt), prema posljednjim informacijama, poginule su dvije, a ranjeno je 13 osoba.

Čekat je od ranije bio na listi policije kao bezbjednosna prijetnja.

On je do sada osuđivan 27 puta u Francuskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Francuska policija raspoređena je danas oko zgrade u predgrađu Strazbura u kojoj je Čekat stanovao.

Pročitajte: Najmanje tri osobe ubijene u Strazburu

Oružani napad na božićnom marketu u Strazburu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

Žena prvi put na čelu aviokompanije Er Frans

Konkord Er Fransa

An Rigaj (Anne Rigail) imenovana je za generalnu direktorku aviokompanije Er Frans (Air France) čime je postala prva žena da vodi to francusko preduzeće sa misijom da uspostavi dijalog s pilotima i poboljša kvalitet usluge.

Ona će zvanično da stupi na novu funkciju 17. decembra a do sada je bila zamenik generalnog direktora zadužena za klijente Er Fransa.

An Rigaj (49) će imati zadatak da vodi osetljive pregovore o platama posebno sa uticajnim sindikatima pilota u svetlu daljih tenzija nastalih početkom godine.

Spor sa pilotima koji je obeležen štrajkovima koštao je kompaniju oko 335 miliona evra.

Pročitajte - Sindikati: U Er Fransu postignut dogovor o povećanju plata

Merkel kritikovala nemačku Levicu zbog podrške Žutim prslucima

Angela Merkel

Nemačka kancelarka Angela Merkel kritikovala je danas kao "skandaloznu" zdušnu podršku opozicione stranke Levica protestima Žutih prsluka u Francuskoj.

Merkel je to rekla poslaniku Levice Fabiju De Masiju tokom zasedanja Bundestaga na kojem su poslanici postavljali pitanja.

Liderstvo Levice je u subotu pohvalilo Žute prsluke zbog "otpora neoliberalnom i autoritarnom kursu" francuskog predsednika Emanuela Makrona.

"Smatram da je vaša neograničena podrška protestima Žutih prsluka... skandalozna, zato što ni reč niste rekli o nasilju na ulicama", rekla je Merkel De Masiju.

Posle višenedeljnih protesta, Makron je u ponedeljak najavio mere za povećanje kupovne moći penzionera i radnika s niskim platama.

Pročitajte:

NVO: Nasilje guši medije

Mediji, ilustracija

Sve veće je nazadovanje medijskih sloboda u Srbiji, jedan je od zaključaka analize o sprovođenju obaveza države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji koju je uradio deo nevladinog sektora i novinarskih udruženja u Srbiji.

“Svedočimo sve većem sužavanju prostora za demokratski dijalog i debatu. U medijima nema dovoljno pluralizma sadržaja, zakoni se iskrivljuju na svakom koraku i povećavaju se administrativni pritisci kroz poreske inspekcije”, rekla je jedna od autorki istraživanja Tanja Matić, iz Balkanske istraživačke novinarske mreže BIRN.

Ona je navela da su mediji često dikriminisani od strane najviših državnih zvaničnika zbog uređivačke politike, a kao jedan od najvećih problema istakla proces konkursnog finansiranja medija koji je, kako je rekla, “praktično pretvoren u jednu vrstu koruptivnog mehanizma”. Prema podacima BIRN-a, kroz konkurse i subvencije medijima država prosledi 1,2 milijarde dinara (više od 10 miliona evra) godišnje.

“Zakon ne daje dovoljno prostora da propiše ko i u čije ime učestvuje u konkursnim komisijama. Onda se dešava da su konkursne komisije nameštene i da novac raspodeljuju prijateljskim medijima bliskim vlasti”, rekla je Tanja Matić, iz BIRN-a.

Dragan Popović, iz nevladine organizacije (NVO) Centar za praktičnu politiku, podsetio je da je u ovoj godini, do decembra, bilo 90 napada na novinare u Srbiji, a da je 92 novinara napadnuto u 2017, što je najviše napada ikada.

“Jedan od preduslova za njihovu bezbednost je razrešenje takozvanih starih slučajeva napada na novinare u Srbiji. U pitanju su ubistva Slavka Ćuruvije, Milana Pantića, Dade Vujasinović… Čak je i ova vlast dobrim delom zasnivala svoju predizbornu kampanju na rešavanju tih slučajeva”, rekao je Dragan Popović.

On je rekao da je, kao relevantne izvore za ocenu sprovedenih mera Vlada Srbije prihvatila izveštaje Evropske unije, zaštitnika građana i međunarodno priznate indekse koji mere slobodu medija i naveo izveštaj Evropske komisije.

“U izveštajnom periodu nije bilo napretka, ovaj nedostatak je sve veći razlog za zabrinutost. Slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavaju, dok su istrage i finalne presude retke,” citirao je Popović.

Predstavnici nevladinog i novinarskog sektora poručili su da bez slobode izražavanja nema članstva Srbije u Evropskoj uniji i kao jedan od uslova na tom putu naveli suštinski izlazak države iz medija.

Lideri EU o Zapadnom Balkanu na zahtjev Kipra i Hrvatske

Samit EU u Briselu

Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske Unije će u toku redovnog EU samita raspravljati i o prilikama na Zapdnom Balkanu, potvrdili su zvaničnici iz sedišta EU.

Kako su potvrdili evropski izvori, odluka da se Zapadni Balkan stavi u agendu je došla posle zahteva nekoliko država članica EU, da se govori oko prilikama u regionu na najvišem evropskom nivou.

Tako, prema saznanjima RSE, kiparske vlasti su zatražile da sa ostalim članicama razgovaraju o dijalogu između Srbije i Kosova, a Hrvatska strana je zatražila raspravu o Bosni i Hercegovini. Poljska je, kako se nezvanično saznaje, pokrenula pitanje Makeodnije.

Tema Zapadnog Balkana je zakazana za raspravu prilikom večere u četvrtak, gde će prisutni biti isključivo lideri EU. Radi se o otvorenoj raspravi, gde nema najavljenih zaključaka.

Podignuta optužnica za ubojstvo 13 hrvatskih civila u Lici

Policija, ilustracija

Hrvatska policija je u suradnji sa Državnim odvjetništvom dovršila istragu i podnijela kaznenu prijavu protiv 76-godišnjeg državljanina Srbije kojeg se tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva po zapovjednoj odgovornosti - ubojstvo 13 civila - u Lici ujesen 1991. godine.

„Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da je 76-godišnjak od 25. kolovoza do 10. studenoga 1991. godine, na području Korenice i okolnih mjesta, kao pripadnik paravojnih postrojbi tzv. 'SAO Krajine' obavljao dužnost komandanta štaba Teritorijalne obrane i time bio odgovoran za događaje i postupanja pripadnika Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi, kao i za primjenu ratnih i humanitarnih propisa međunarodnog prava o sigurnosti i zaštiti civila za vrijeme oružanih sukoba, te je kao takav znao i propustio spriječiti i suzbiti represiju, psihičko i fizičko zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva koje su činili pripadnici Teritorijalne obrane i drugih paravojnih postrojbi,“ navodi se u priopćenju MUP-a.

Pripadnici paravojnih jedinica pod njegovim zapovjedništvom su u listopadu i studenom 1991. godine u mjestu Poljanak vatrenim oružjem, bombama i vješanjem ubili 2 žene i 11 muškaraca u dobi od 46 do 83 godine starosti, od kojih je jedan bio nepokretni invalid.

Kako se navodi, „osumnjičeni 76-godišnji državljanin Srbije, osim što navedeno nije spriječio kao komandant štaba Teritorijalne obrane, nije poduzeo ništa da se otkriju i kazne počinitelji ovih zločina.

Nadalje, osumnjičeni je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, iako je to bio dužan, propustio spriječiti da se civilno stanovništvo psihički i fizički zlostavlja te potom i ubija.“ Osumnjičenik nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Papa smenio dva kardinala zbog umešanosti u skandal pedofilije

Papa Franjo

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franja uklonio je iz svog neformalnog kabineta dva kardinala od kojih su dvojica umešana u skandal seksualnog zlostavljanja koju je katolička crkva dugo skrivala, saopštio je danas Vatikan.

Navodi se da je papa u oktobru uputio pisma trojici kardinala u kojima je zahvalio na petogodišnjoj saradnji u takozvanoj Grupi 9 posvećenoj reformi Vatikana i reorganizaciji birokratije, prenosi Rojters.

U pitanju su kardinali iz Čilea Havijer Erazuris i Australije Džordž Pel. Erazuris je optužen da je prikrivao seksualna zlostavljanja sveštenika dok je bio nadbiskup Santijaga, dok je Pel optužen za seksualna zlostavljanja i njemu treba da bude sudjeno u rodnoj Australiji.

Kardinal iz Konga Loran Monsengvo Pasinija je sam odlučio da ode i svoje mesto u Grupi 9 želi da ustupi drugom kardinalu iz Afrike.

Preostalih šest članova Grupe 9 nastavljaju savjetovati papu, saopćio je Vatikan i dodao da za sada nema planova za imenovanje novih članova.

Nagradu Saharov u ime Sencova primila njegova rođaka

Rodica Olega Sencova sa predsjednikom Evropskog parlamenta i njegovim advokatom prima nagradu

U Evropskom parlamentu danas je održana ceremonija uručenja nagrade Saharov koja je ove godine pripala ukrajinskom režiseru Olegu Sencovu koji se nalazi u ruskom zatvoru, "za izuzetan doprinos u borbi za ljudska prava u svetu", saopšteno je u Strazburu.

"Zahvaljujući njegovim djelima, cijeli svijet je počeo pričati o ruskoj represiji", izjavila je njegova rodica Natalija Kaplan, koja je u njegovo ime primila nagradu.

"Oleg je privukao pažnju na političke zatvorenike iz Ukrajine u Rusiji. Već je pobijedio", dodala je.

Sencov je u zatvoru u Rusiji od nelegalne ruske aneksije Krima 2014. godine. Uhapšen je u maju te godine i osuđen u augustu 2015. na 20 godina zatvora zbog "terorizma" i "trgovine oružjem". Štrajkovao je glađu 145 dana.

Kaplan je pročitala pismo svog rođaka u kojem se navodi: "Sadašnjost je često nepravedna. Historija je uvijek pravdena. Sve se dešava u pravo vrijeme."

Evropski zvaničnici su pozvali ruske vlasti da puste režisera, navodeći se se nalazi u lošem zdravstvenom stanju.

Nagradu u iznosu od 50,000 eura, koja nosi naziv u čast sovjetskog fizičara Andreja Saharova, ustanovio je Evropski parlament 1988. kako bi se odala počast pojedincima i organizacijama koje se bore za ljudska prava i osnovne slobode.


Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG