Autori: Lejla Sarić i Mike Eckel
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović predao je danas u američkom State Departmentu instrument o pristupanju Crne Gore NATO-u, čime je država i zvanično postala 29 članica Sjevernoatlantske alijanse. Time je poslana indirektna poruka Rusiji i to je i pokušaj ublažavanja zabrinutosti oko posvećenosti Sjedinjenih Država NATO-u.
Danas je veliki dan za Crnu Goru, istorijski, poručio je premijer Duško Marković, podsjećajući da su "država i nacija podnijeli velike žrtve u 19. i 20. vijeku da bi odbranili svoje pravo na slobodan život, pravo da sami odlučujemo o svojoj budućnosti, pravo da nas svijet prepoznaje pod našim imenom i našim znamenjem".
"Kada kažem Crna Gora, u istorijskom smislu to znači, ni manje zemlje, ni veće žrtve. Skoro 100 godina nakon što je na kraju Prvog svjetskog rata izbrisana sa političke mape Evrope, 11 godina od obnove nezavinosti Crna Gora je ponovo dio globalne politike. Mi danas slavimo činjenicu da se nikada više o nama, našoj državi, neće odlučivati iza naših leđa kao što se to događalo mnogo puta u prošlosti", rekao je Marković.
Ovo je istorijski dan i za NATO, kazao je Marković, jer "pokazuju kristalno jasnu svoju politiku otvorenih vrata".
"Od danas mi smo saveznica koja će uživati benefite, ali i odgovorno ćemo zajedno sa vama, koračati ka miru", istakao je on, dodajući da će kao saveznica, Crna Gora raditi na tome da izdavaja dva odsto BDP-a za odbranu.
Članstvo u NATO-u, naglasio je Marković, za Crnu Goru "znači trajnu stabilnost sa euroatlantskim, demokratskim vrijednostima urezanim u društvu i ekonomijom spremnom za dalji prosperitet".
On je zahvalio Sjedinjenim Američkim Državama i njenim vlastima "za čvrstu i koordiniranu podršku članstvu u NATO-u"
"Od momenta ponovnog ustanovljavanja naših odnosa 2006. godine, Sjedinjene Države su bile čvrst, pouzdan i dragocjen partner Crne Gore da ostvari viziju euroatlantske i evropske zemlje. To je, takođe, potvrda onog što nikad nije dovedeno u pitanje – da Amerikanci ostaju posvećeni stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana i Evrope", rekao je Marković.
Generalni sekretar Jens Stoltenberg kazao je da je NATO savez demokratskih zemalja, da zajedno prevazilaze razlike iz jednog cilja.
"Štitimo jedni druge i ako je potrebno, borimo se jedni za druge", istakao je Stoltenberg.
"Od danas, Crna Gora je zajedno sa nama, sjedimo sa istim stolom i zajedno donosimo odluke. Nezavisnost Crne Gore je zagarantovana. Dobrodošla Crna Gora", još jednom je na crnogorskom pozdravio prvi čovjek NATO-a.
Crna Gora je partner i odavno doprinosi borbi protiv terorizma, istakao je podsekretar State Departmenta Thomas Shannon.
"Slučaj Crne Gore pokazuje da SAD ostaju posvećene zajedničkoj odbrani. Takođe pokazuje da zemlje, koje ispune standard, mogu da postanu dio Saveza", kazao je Shannon.
Satisfakcija za Crnu Goru i podsticaj za region
Građani Crne Gore ne očekuju da će u njihovom svakodnevnom životu ulazak države u NATO značiti mnogo, ali neki ipak navode kako im je bitno to što se više "ne moraju bojati za granice".
Za bivšeg premijera i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića članstvo u NATO znači da evropski kvalitet života za Crnu Goru više nije stavka na listi želja, nego je šansa da taj cilj dostigne sada realnost.
"NATO je i satisfakcija za zvaničnu crnogorsku politiku u posljednje dvije decenije, ali i podsticaj za region jer pokazuje kako je jedna od najmanje razvijenih država Balkana sada iskoristila šansu", izjavio je Đukanović u izjavi Prvoj televiziji.
Ministar odbrane Predrag Bošković ocijenio je da je ulaskom u NATO Crna Gora napravila istorijski zaokret, a da time nije uputila prijetnje bilo čijim interesima.
"Crnogorsko članstvo u NATO-u nije prijetnja bilo čijim interesima. Mi samo želimo da pokažemo da smo dio jedne politike mira. Članstvo Crne Gore u NATO će biti prekretnica u smirivanju tenzija ne samo u regionu nego i šire", rekao je Bošković na večerašnjoj pres konferenciji u Podgorici povodom zvaničnog pristupanja Crne Gore Alijansi.
Iz Pokreta za Promjene (PZP), jedine stranke u okviru opozicionog Demokratskog fronta (DF) koja nije protivnik ulaska Crne Gore u NATO, je ocijenjeno da formalno članstvo u Evropsku uniju i NATO, bez usvojenih demokratskih standarda neće doprinijeti stvaranju bolje, demokratske i prosperitetne Crne Gore i da kvalitet života zavisi od sprovedenih reformi.
Ocjenjujući da je Crna Gora u dubokoj političkoj i državnoj krizi, lider PZP-a Nebojša Medojević kazao je da će od reakcije NATO-a zavisiti i razvoj političke situacije u Crnoj Gori.
"Da li je NATO garant razvoja demokratije i pravne države ili podrška mafijaškom režimu u Crnoj Gori, vidjeće se ovih dana", naveo je Medojević.
Poslanik DF-a Milun Zogović je ocijenio da je predaja ratifikacionih instrumenata u Vašingtonu zapravo finalna predaja zemlje i građana na upravu NATO-u. On je najavio mogućnost da neki novi saziv, kako je naveo, slobodnog parlamenta, nakon smjene vlasti, poništi odluku o priključenju Alijansi.
Crna Gora pridružila se NATO-u u vrijeme kada se Alijansa suočava sa ruskim pokušajima da pojača svoj uticaj na Balkanu. Odluka Crne Gore, koja je nekada bila blizak saveznik Rusije, naljutila je Moskvu.
Analitičari, ipak, smatraju da je malo vjerovatna stvarn akcija Moskve zbog crnogorskog priključenja.
"Kremlj nije spreman pokrenuti značajne resurse da zadrži Crnu Goru izvan američke 'orbite'", ocijenio je analitičar moskovskog Karnegi centra Maksim Samorukov.
(Video: Jens Stoltenberg u Briselu o ratifikaciji sporazuma u američkom Senatu o prijemu Crne Gore u Severnoatlantsku Alijansu, mart 2017)
Crnogorska zastava će se ispred NATO sjedišta u Briselu zavijoriti prvi put 7. juna.
Predajom instrumenta o pristupanju je okončan jedanaest godina dug put, od kada je Crna Gora 2006. godine obnovom nezavisnosti kao strateški cilj odredila pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. Iste godine Crna Gora pozvana je da pristupi Partnerstvu za mir, a devet godina kasnije ministri vanjskih poslova država članica uputili su poziv Crnoj Gori da postane članica Alijanse i otpočne pristupne pregovore.
Poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su odluku o ulasku u NATO 28. aprila ove godine.
Uslijedilo je potpisivanje Protokola o pristupanju od strane članica NATO-a, koji je potom proslijeđen na ratifikaciju parlamentima svih 28 zemalja Alijanse. Proces ratifikacije je trajao godinu dana.
Poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su odluku o ulasku u NATO 28. aprila ove godine glasovima vladajuće koalicije i opozicione Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića. Opozicija koja od oktobra bojkotuje rad parlamenta nije prisustvovala sjednici tako da je od ukupno 81 poslanika njih 46 diglo ruku za pristupanje NATO-u.
Tokom sjednice, ispred zgrade parlamenta na Cetinju, odvijao se protest par stotina pristalica opozicionog Demokratskog Fronta (DF) i par anti-nato organizacija koji su tom prilikom zapalili NATO zastavu.
Crna Gora na putu učlanjenja imala je, osim unutrašnjih protivnika i jakog protivnika na međunarodnoj sceni – Rusiju.
Kampanja Rusije protiv Crne Gore traje od 2015. godine kada je Crna Gora dobila poziv za pristupanje NATO-u. Kroz izjave svojih zvaničnika, Rusija je često iskakala iz diplomatskih okvira i prelazila u prijetnje, pritom dajući otvorenu političku podršku opoziciji u Crnoj Gori, prije svega Demokratskom frontu.
U finišu procesa, osim političke propagande u medijima bliskim Kremlju, najjači udar je bio na, Crnoj Gori strateški važan turizam. Naime, serije krajnje negativnih reportaža i tekstova su objavljeni sa ciljem odvraćanja ruskih turista od dolaska u Crnu Goru. Rusija je zabranila i uvoz crnogorskih vina.
No, najozbiljnije optužbe na račun ruskog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, kao sto je odluka o ulasku u NATO, tiču se učešća ruskih državljana u pokušaju "državnog udara" na dan izbora 16. oktobra prošle godine.
Osnivačkim aktom NATO-a, koji je prihvatila Crna Gora, sve se se strane obavezuju da sve međunarodne sporove u koje bi mogle da budu uključene, rješavaju mirnim sredstvima. Oružani napad na jednu ili više članica NATO.a, predstavlja napad na sve njih, piše u ugovoru.
Još od 2006. godine kada je pristupila Partnerstvu na mir, među temama i dilemama u vezi sa budućim članstvom Crne Gore u Alijansi, najviše se debatovalo o tome kakve obaveze očekuju Crnu Goru do članstva a pogotovo od trenutka kada postane 29. članica NATO?
Najviše kontroverze izazivalo je pitanje izdvajanja za odbranu i obaveze da to bude dva procenta od BDP. Koliko će to zaista koštati i hoće li skromni crnogorski budžet moći da izdrži, jedna je od ključnih dilema.
Facebook Forum