Sve češći postupci i prijave protiv nosilaca visokih pravosudnih funkcija u BiH, kako tužilaca tako i sudija, pokazatelj su da ovaj stub vlasti ne funkcioniše dobro. I dok ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić ocjenjuje da se radi o vanrednoj situaciji, u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću kažu kako rade sve da se oni koji su pod sumnjom procesuiraju, i ako su krivi kazne. Za to vrijeme zbog uzajamnih podmetanja, krivičnih prijava, optužbi za saradnju s kriminalcima i političkog pritiska - građani gube povjerenje.
Nakon što je tužilac Posebnog odjela za organizovani kriminal i korupciju pri Tužilaštvu BiH Božo Mihajlović podnio ostavku jer se nalazi pod istragom zbog sumnje da je iz jednog predmeta izuzeo 23 hiljade eura, pod budnim okom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća našla se i tužiteljica ovog tužilaštva Dijana Kajmaković.
Nju je prijavio kolega Mihajlović koji joj na teret stavlja trgovinu utjecajem u slučaju Fahrudin Radončić i drugi, s obzirom na to da se ona spominje u presretnutim razgovorima koji se prezentiraju na suđenju u ovom predmetu.
Navodno je za Radončićeve potrebe po Dubrovniku tražila Almira Džuvu bišeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije koji je, opet navodno, bio u društvu s ključnom svjedokinjom u predmetu Azrom Sarić. Sve ovo se dešava u jeku disciplinskog postupka protiv glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića zbog zloupotrebe položaja.
Upravo takvo stanje znak je da se stvari otimaju kontroli, poručio je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić koji je već odavno sa Salihovićem na „ratnoj nozi“.
„U Tužilaštvu BiH nije vanredna nego izvanredna situacija, odnosno, još jedan teži oblik vanrednog stanja. Ja mislim da je Tužilaštvo BiH zrelo za neku vrstu prinudne uprave. Definitivno se tamo urušila čitava situacija, ne funkcioniše sistem i u posljednje vrijeme se bave isključivo kriminalom u sastavu tog tužilaštva", kazao je.
Šta bi prinudna uprava značila, Mektić nije precizirao, ali je činjenica da ovo nisu prvi slučajevi u kojima se sudstvo, a naročito državni nivo, suočava s problemima, tačnije korupcijom.
Ni bivši glavni tužilac Milorad Barašin nije dočekao kraj mandata, jer je uhvaćen na sastanku sa švercerom naoružanja. S disciplinskom komisijom je sklopio sporazum, smijenjen je s pozicije, i premješten na mjesto tužioca u odjelu za ratne zločine. Kao kaznu dobio je još i tromjesečno smanjenje plate za 10 posto
I Oleg Čavka, jedan od tužilaca državnog tužilaštva u nekoliko je navrata bio predmetom istrage, a jednom je čak hakirao i mail Milorada Barišina, tada svog šefa, te slao neprimjerene sadržaje, diskreditirajući tako instituciju za koju radi. Čavka je, dijelom povezan i sa posljednjim slučajem tužioca Mihajlovića, jer dok je Čavka bio na bolovanju Mihajlović ga je mijenjao.
Pri tome i Sud i Tužilaštvo u nekoliko su se navrata žalili na političke pritiske. I ne samo političke, već i one unutar institucija, na šta je nedavno u izjavi za BHT1 za ukazao i kontroverzni Čavka:
„Ti međusobni ratovi, sukobi, podmetanja, pakovanja ljudima su postali toliko izraženi i očigledni da je javnost potpuno zaboravila sve ono dobro što smo mi radili."
Dokle seže nepovjerenje koje nije rezervisano samo za državni pravosudni nivo, te iskustvima progovorila je i glavna tužiteljica KS Dalida Burzić:
„Međutim, uvijek postoji veliki rizik. Veliki rizik je uticaj politike koji sam ja tek nedavno prvi put pomenula. Mi te predmete radimo na način da ni kolege između sebe ne znaju da ih rade. Mi smo, recimo, konkretno, predmet Bosna, koji je počeo da radi s nama federalni MUP i Federalna uprava policije, bukvalno uzeli od policije, tako da taj predmet Tužilaštvo u Sarajevu samo radi, samo uz prijeku asistenciju gdje je potrebna policija, shodno njihovim ovlaštenjima koja imaju da se uključuju u rad. To vam sve samo po sebi govori.“
Krugovi se šire, sudije i tužioci bivaju procesuirani a povjerenje građana narušeno. U svojoj karijeri dužoj od 40 godina ugledni bh. advokat Josip Muselimović, kaže nije čuo za ovakve stvari.
Reforma pravosuđa kaže nikada nije provedena na način na koji je to trebalo, te se dobio poražavajući rezultat, nakon kojeg se ništa bolje nije moglo ni očekivati.
„Tragična je situacija našeg pravosudnog sustava i ja ne znam tko u ovakav sustav može vjerovati. Ako predsjednica Suda BiH kaže da u pravosudnom sustavu djeluje pravosudna mafija, onda možemo kazati da je ona u pravu. Zašto? Tri glavna tužitelja nisu dočekala kraj svog mandata, a objektivno mi i ne znamo razloge zbog kojih su morali podnijeti ostavke ili zbog kojih su smijenjeni. Nekoliko sudaca je u okolnostima kaznenog progona, nekome se sudi, netko je u bjekstvu, za njim idu tjeralice, nekoliko tužitelja je počinilo radnje koje ne bi učinio adolescent od trinaest, četrnaest godina", kaže Muselimović i dodaje:
„To govori da su na tako iznimno odgovorne funkcije došli ljudi koji ne znaju što znači biti sudac, što znači biti tužitelj, a pogotovo što znači biti vrhovni sudac u jednoj zemlji. Nažalost, ne vidim razloga da u ovoj državi nakon ovih i ovakvih afera itko može imati povjerenja. Znam, pouzdano znam da u pravosuđu postoji veliki broj časnih ljudi koji mukotrpno rade i stvaraju jedan ambijent, ali, nažalost, dođu i ovakvi pa onda pokvare cjelokupnu atmosferu i stiče se dojam da je pravosuđe kompletno korumpirano."
I dok ljudi od struke napominju kako je i pored činjenice da se najviši pravosudni zvaničnici sumnjiče ili bivaju osuđeni za nezakonite radnje i saradnju s kriminalcima, pozitivno je što se to i otkriva.
Međutm, to i dalje ne znači mnogo javnosti, jer oni predmeti koji su od najvećeg interesa ili bivaju procesuirani samo da bi se ispunila forma uz simbolične kazne, ili ostanu zatrpani i zaboravljeni.
Facebook Forum