Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

UN: U novom talasu izbjeglica iz Mosula možda i do 250.000 ljudi

Iračka djeca prilikom napuštanja Mosula zbog ofanzive protiv IDIL-a, krajem januara 2017.

U novom talasu izbjeglica iz Mosula očekuje se odlazak 250.000 Iračana pred novom ofanzivom u kvartovima pod kontrolom militanata "Islamske države" (IDIL), saopšteno je u petak iz Ujedinjenih nacija.

Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) i druge organizacije pripremaju se za "mogući odlazak velikog broja Iračana, u posljednjoj vojnoj fazi planiranoj na zapadu Mosula", rekao je portparol UNHCR Matthew Saltmarsh.

Prema njegovim riječima, oko 250.000 ljudi će napustiti zapadne kvartove u kojima trenutno živi oko 750.000 ljudi.

Iračka vojska se uz podršku SAD bori sa "Islamskom državom" više od dvije godine i pokušava da oslobodi Mosul drugi po velični grad u Iraku.

Od pokretanja ofanzive oktobra 2016., više od 160.000 ljudi pobjeglo je iz grada, ali se oko 30.000 vratilo u svoje domove nakon vraćanja kontrole nad gradom.

Pogledajte najnovije vesti dana

Rim zadržao nepromenjen nacrt budžeta

Ulaz u zgradu Evropske komisije

Italijanska vlada je zadržala nepromenjen sporni predlog budžeta za 2019. i zatražila od Brisela da pokaže "fleksibilnost" i uzme u obzir troškove vezano za rušenje mosta Morandi u Đenovi i nevreme, navodi se dopisu upućenom Evropskoj komisija.

Vlada se "poziva na primenu fleksibilnosti u slučaju vanrednih dogadjaja", napisao je italijanski ministar finansija Đovani Tria.

Kako se navodi, Rim zadržava prognozu od 2,4 odsto BDP-a za 2019. godinu. Evropska komisija odbacila je u oktobru nacrt italijanskog budžeta za iduću godinu a italijanska vlada je tada isključila mogućnost promene predloženog budžeta.

Italiji su bile date tri nedelje da predstavi izmenjen nacrt budžeta. Evropska komisija će doneti odluku o predlogu italijanskog budžeta 21. novembra. Evropska komisija, koja nadzire budžete članica, saopštila je ranije da predlog budžeta italijanske vlade za sledeću godinu krši obećanja Rima da će smanjiti javni dug, koji je drugi najveći dug u Evropi posle Grčke.

Američka vojska postavila bodljikavu žicu na granici sa Meksikom

Američki vojnici postavljaju bodljikavu žicu

Američka vojska postavila je bodljikavu žicu i podigla barikade, dok se stotine migranata iz Centralne Amerike približavaju granici Meksika i SAD-a.

Oko 400 migranata, koji su se odvojili od glavnog dijela karavana u Meksiko Sitiju, stigli su u pogranični grad Tihuanu autobusom, rekli su očevici.

Očekuje se da će veće grupe migranata stići narednih dana, rekle su grupe za ljudska prava. Nekoliko hiljada migranata u najmanje tri karavanske grupe kreću se kroz Meksiko prema granici sa SAD-om.

Američki ministar odbrane Džejms Matis najavio je da će sutra posjetiti region na granici sa Meksikom i ovo je njegova prva posjeta od kada je Vašington najavio slanje više od 7.000 vojnika kako bi SAD spriječilo ulaz karavanu migranata, većinom državljana Hondurasa.

Američka Agencija za carinu i zaštitu granice (CBP) saopštila je da će zatvoriti saobraćajne trake na prelazima San Isidro i Otaj Mesa iz Tihuane, a nakon toga će vojska postaviti bodljikavu žicu, kao i barikade i ograde.

Đukanović: Napredak na Balkanu doveden u pitanje

Milo Đukanović predsjednik Crne Gore

Napredak na Zapadnom Blakanu doveden je u pitanje, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i poručio da samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan padne pod uticaj Rusije i Turske.

Đukanović je to rekao u intervju za francuski “Le Figaro” koji prenosi portal Antenam, prilikom boravka u Parizu na godišnjici obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Na pitanje koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je doveden u pitanje napredak u cijelom regionu.

„To objašnjavam dvijema glavnim okolnostima. Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu“, naveo je Đukanović. Nije nikakva novost da je region u istoriji uvijek korišćen kao „moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila“

„Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008., konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina“, rekao je Đukanović.

On je istakao da novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu.

„Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama Velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti tvrdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru“, rekao je Đukanović i upozorio da je takva retorika opasna u vremenu nestabilnosti.

Đukanović je, na pitanje da li je Rusija prihvatila članstvo Crne Gore u Alijansi, rekao da se Moskva generalno protivi NATO integraciji Zapadnog Balkana.

„Budući da smo mi bili jedina zemlja kandidat, to se protivljenje prirodno okrenulo prema nama“, naveo je Đukanović.

Kaže da cilj Crne Gore uvijek bio da se pridruži zapadnoj porodici čije vrijednosti dijeli i dodao da je taj proces započeo ulaskom u NATO, a da će se završiti učlanjenjem u Evropsku uniju (EU).

Đukanović je rekao da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Rusiji, ali da su se posljednih godina odnosi dvije države značajno pogoršali.

„Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nijesu bili tako loši. Crna Gora je podržala politiku evropskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima. Moskva je odgovorila primjenom sankcija prema nama“, istakao je Đukanović.

Upitan da li su i dalje evidentni pritisci Rusije, kao što je bio slučaj tokom crnogorksog pristupanja NATO-u, Đukanović je rekao da je ruska politika na Balkanu vrlo jasna i nepromijenjena, protiv ulaska u NATO i u EU.

Kako je naveo, sve je počelo političkim porukama iz Moskve, koja se protivila toj integraciji. Đukanović je ukazao da je nakon toga Kremlj formirao filijale ruskih medija na Balkanu, a Moskva finansijski podržavala protivnice NATO i EU integracije.

Crnogorski predsjednik je rekao da su pojačane i obavještajne aktivnosti pa je Moskva na kraju podržala i pokušaj državnog udara 2016. godine.

„Uspjeli smo se oduprijeti tom prijetećem zemljotresu, ali pritisci se nastavljaju. Rusija pokušava, kao i drugdje u Evropi, da dovede u pitanje evropski sistem vrijednosti“, ocijenio je Đukanović.

Upitan da li je turski uticaj jednako problematičan kao ruski, Đukanović je rekao da je osnovni problem nedostatak entuzijazma u EU, u odnosu na Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, ta nezainteresovanost podstiče treće zemlje da se angažuju na Balkanu.

„Rusija i Turska, koje se smatraju važnim međunarodnim faktorima, u tome nalaze svoj interes. Samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan ne padne pod njihov uticaj“, poručio je Đukanović.

Na pitanje da li podržava ideju prema kojoj bi približavanje Srbije i Kosova išlo preko razmjene teritorija, odogvorio da je pominjanje eventualne razmjene teritorija novost.
Tačno je, kaže on, da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, vrlo eksplicitno.

„Drugim riječima, došla su druga vremena. Mislim da treba sačuvati opreznost i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu. Sačekajmo odluke dva predsjednika“, poručio je Đukanović.

Otpravnica ambasade SAD: Kosovo ništa ne dobija povećanjem taksi Srbiji i BiH

Otpravnica poslova Američke ambasade na Kosovu Colleen Hyland (Kolin Hajland) ocenila je da Kosovo ništa ne dobija od povećanja taksi prema drugim zemljama članicama CEFTA-e.

Ona je na Twitter napisala kako se time "stvara nesigurnost za poslovanje i ekonomska nestabilnost".

"Povećanje obaveza drugim članicama CEFTA-e nema dobrobiti za Kosovo. Samo stvara nesigurnost za posao i proizvodi ekonomsku nestabilniost. Bolje je više napora uložiti u obezbjeđivanje prosperitetne budućnosti kroz dijalog," napisala je otpravnica poslova američke ambasade na Kosovu.

Vlada Kosova je prošle sedmice donijela odluku o uvođenju takse od 10 odsto za proizvode koji se iz Srbije i Bosne i Hercegovine uvoze na Kosovo. Premjer Ramuš Haradinaj je mjeru objasnio kao recipročnu i u svrhu zaštite interesa Kosova.

To je međutim izazvalo oštre kritike i negodovanje Srbije i BIH, i prijavljivanje Kosova zbog kršenja ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA-e.

Oštro je reagovala i Evropska komisija koja je zatražila od Kosova razjašnjenjje i povlačanje odluke za koju su takođe naveli da je u suprotnosti sa pravilima CEFTA-e.

Makedonija će tražiti hapšenje Gruevskog

Nikola Gruevski

Makedonija će zatražiti hapšenje bivšeg premijera Nikole Gruevskog po međunarodnom nalogu za hapšenje, nakon što je potvrđeno da je pobjegao u Mađarsku i da je u Budimpešti zatražio politički azil, da bi izbjegao služenje dvogodišnje zatvorske kazne za korupciju, objavio je MUP te zemlje skoro pet sati nakon što je sam Gruevski na Facebooku napisao gdje se nalazi.

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ranije je potvrdilo je da se bivši premijer Nikola Gruevski nalazi u Budimpešti i da je u toj zemlji zatražio politički azil.

Nikola Gruevski za kojim je rapisana potjernica jer se nije pojavio radi izdržavanja zatvorske kazne, na Facebooku je ranije danas objavio da se nalazi u Mađarskoj, u Budimpešti, gdje traži azil.

Mađarska vlada nešto ranije u utorak na pitanje RSE da li je bivši premijer zatražio azil u toj zemlji, nije niti potvrdila, niti demantovala tu informaciju.

"Ne možemo niti da potvrdimo, niti da demantujemo. Nijesmo u mogućnosti da komentarišemo individualne zahtjeve za azil, koji su još uvijek u procesu," odgovorili su na upit RSE.

Makedonski MUP izdao je u ponedjeljak potjernicu za bivšim premijerom Gruevskim prema nalogu Krivičnog suda.

Gruevski je trebao da se u petak 9. novembra dobrovoljno javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne. On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

U sudskom postupku prvostepeno je na šest godina zatvora osuđena tadašnja ministarka unutrašnjih poslova i bliska saradnica Gruevskog, Gordana Jankulovska, dok je njen pomoćnik Đoko Popovski pravosnažno osuđen na četiri i po godine.

Nikola Gruevski je bio premijer Makedonije od 2006-2016. Bivši je lider sada opozicione konzervtivne stranke VRMRO-DPMNE, iz koje tvrde da je žrtva političkog progona.

Osim ove pravosnažne osuđujuće presude Gruevski se suočava sa još tri sušenja za korupciju, uključujući i najveći skandal nezakonitog prisluškivanja političara i građana.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG