Nedavno istraživanje agencije Defacto pokazalo je kako crnogorski građani smatraju da korupcije ima najviše u zdravstvenom sistemu. No, istovremeno mali je broj onih koji su spremni da o tome javno posvjedoče. Sami zdravstveni radnici, pak, uvjereni su da je tu više riječ o percepciji nego o realnom stanju u crnogorskom zdravstvu.
Da je u Crnoj Gori najkorumpiranije zdravstvo, stav je koji dijeli 23 odsto anketiranih građana. Istraživanje domaće agencije Defacto u isto vrijeme pokazalo je kako 75,3 odsto ispitanika tvrdi da nikada nijesu ponudili neku vrstu poklona ili novca da bi ostvarili pravo koje im po Zakonu pripada, a da svaki šesti priznaje da je veoma često ili ponekad ponudio mito. Kada je riječ o uzrocima korupcije među bijelim mantilima, crnogorski građani najprije primjećuju nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti te pojave, ali i niska primanja zaposlenih u sistemu zdravstva.
Doktorka Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, međutim smatra kako rezultati istraživanja agencije Defacto daju sliku o percepciji, ali ne i o realnom stanju u crnogorskom zdravstvu, kada je raširenost korupcije u pitanju.
”U tom istraživanju se navodi da bi 40 odsto građana prijavilo korupciju u zdravstvu, a mi prijave nemamo. Takve prijave ne postoje. Niko od ispitanih, koji su bili učesnici ovog istraživanja, nije bio žrtva korupcije u zdravstvu, a istovremeno 23 odsto njih misli da korupcija postoji. To nas navodi na zaključak da je samo istraživanje nekako pogrešno postavljeno, ili čak sugestivno i da ga treba drugačije postaviti.Treba ga sprovesti na drugi način kako bi dobili realniju predstavu. Ovako, ovaj pristup ima za posljedicu da etiketira cijelu jednu profesiju, umjesto da se individualizuje odgovornost.”
Sličan stav za Radio Slobodna Evropa iznosi i predsjednica sindikata zdravstva pri Savezu slobodnih sindikata, doktorka Ljiljana Krivokapić.
Stereotip o mitu
Bilo kako bilo, stereotip crnogorskog mentaliteta u kome su flaša viskija i koverta ispod ruke, zalog za bolji tretman u pružanju medicinskih usluga, teško je istisnuti. Loše navike idu uz svijest koliko je loš materijalni položaj medicinskog kadra u Crnoj Gori i koliko je njihovo složeno zanimanje neadekvatno nagrađeno. O tome dovoljno govore podaci o primanjima koje nam iznosi doktorka Krivokapić.
“Srednji medicinski kadar, u zavisnosti od nivoa obrazovanja, srednje medicinske škole sa 20 godina radnog staža, imaju mjesečna primanja od 330 eura. Više medicinske sestre zarađuju 420 eura. Ljekari opšte prakse 550 eura, specijalista 680 eura i subspecijalista 750 eura. To su plate u koje nije uračunat minuli rad.“
Podsjetimo, Crna Gora našla se na pretposljednjem mjestu na listi 36 evropskih zdravstvenih sistema u pretprošlogodišnjem izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa.
Prema ocjenama evropskih stručnjaka u izvještaju prezentovanom u Briselu, crnogorski zdravstveni sistem je među najkorumpiranijim, i od onih u regionu, od Crne Gore lošije je samo zdrastvo u Bosni i Hercegovini i u Albaniji.
Gdje su glavni uzroci u korumpiranosti bijelih mantila, ma koliko da je ima, odgovara doktorka Krivokapić.
“Društvo treba da sagleda razloge. Ukoliko je prioritet i dominantni razlog prepoznat od strane naroda, visina ličnog dohota kao uzrok korupcije, onda treba raditi na tome da se on u dogledno vrijeme poveća i svede na granice kako je to u zemljama u okruženju. Ali ja mislim da treba da dođe do promjena i u samom narodu i naše ljude, koji pribjegavaju tome misleći da je jedini način da im se zdravstvena usluga pruži tako što će nagraditi ili podmititi, dati novac. Mislim da javno mnjenje treba da osudi i doktora koji to radi, ali i onaj čovjek koji nudi mito takođe treba da snosi sankcije.“
Kako najbrže i najlakše stati na put korupciji u zdravstvenom sistemu: strožim sankcionisanjem i većim angažmanom antikoruptivnih institucija, ohrabrivanjem lakšeg prijavljivanja korupcije ili je ključni odgovor u adekvatnog vredovanju rada medicinara? Doktorka Popović Samardžić smatra da je izlaz iz postojeće situacije partnerski odnos na relaciji ljekar- pacijent.
”Moramo da jačamo svijest građana i da radimo na hrabrosti građana Crne Gore, koja je na niskom nivou. Na jačanju nekih drugih institucija koji će štiti te građane, na sve većem uticaju nevladinog sektora i samog društva. Moramo da nešto preduzmemo kako bi u svemu ovome bili partneri. I da građani i zaposleni u institucijama prijavljuju takve stvari. Izgovor ne može da bude u tome da se ljudi plaše, jer na taj način nećemo ništa promijeniti kada je riječ o situaciji u zdravstvu.”
Facebook Forum