Dostupni linkovi

Šta stoji na putu Kosova u INTERPOL?


Potreba za članstvom je velika, posebno radi sprečavanja i borbe protiv kriminala van državnih granica
Potreba za članstvom je velika, posebno radi sprečavanja i borbe protiv kriminala van državnih granica

Dosadašnji napori kosovskih institucija da se Kosovo učlani u INTERPOL nisu bili dovoljno uspešni, a nedostajala je i bolja koordinacija među nadležnim ministarstvima. Kosovo se prvi put obratilo ovoj instituciji za članstvo 2010. pa ponovo 2015. godine.

Za sada, vezu između Kosova i INTERPOL-a ostvaruje misija UN-a na Kosovu, UNMIK, kojoj inače kosovske institucije oklevaju da se obrate zbog velikih kašnjenja povratnih informacija i birokratije.

Sve su ovo nalazi analize kosovskog Centra za bezbednosne studije pod nazivom „Gordijev čvor – Ometanje Kosova prilikom učlanjenja u međunarodne bezbednosne organizacije“. Ipak, kako dodaju, članstvo u INTERPOL-u nije tehnički, već politički problem.

Zahtev Kosova za članstvo u INTERPOL-u nalazi se kod Generalnog sekretara ove organizacije, i on još uvek nije stigao do Izvršnog komiteta ili Generalne skupštine.

Analiza centra navodi da domaće institucije nisu imale dobru koordinaciju i jake diplomatske aktivnosti kada je ovaj proces u pitanju. Pored toga, Srbija, uz pomoć Rusije koja je deo Izvršnog komiteta, identifikovala je INTERPOL kao sledeću diplomatsku borbu protiv Kosova.

Uz to, jedan broj članica INTERPOL-a još uvek nije priznao kosovsku nezavisnost i to otežava situaciju.

Fljorijan Ćehaja, direktor centra, poručio je da je važno da se Kosovo dobro spremi za ovaj proces.

„Očekuje nas teška bitka za članstvo u INTERPOL-u, uzimajući u obzir i proaktivnu ulogu Srbije u ovom slučaju. Kosovo ima kapacitete u tehničkom smislu, ali je ovo pre svega politički problem“, kazao je on.

Potreba za članstvom je velika, posebno radi sprečavanja i borbe protiv kriminala koji prelazi državne granice. Takođe, borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma zahteva međugraničnu i međunarodnu saradnju.

Punopravno članstvo Kosova omogućilo bi direktnu komunikaciju sa INTERPOL-om i državama članicama, kao i pristup bazi podataka. Kosovo inače nema pristup 'watchlisti' sa imenima onih koji se sumnjiče za terorizam.

Nehat Tači uhapšen 28. septembra na graničnom prelazu "Bela Zemlja"
Nehat Tači uhapšen 28. septembra na graničnom prelazu "Bela Zemlja"

Upravo su zbog terorizma nedavno u Srbiji uhapšeni kosovski zvaničnici i državljani. Najpre Nehat Tači, komadant policije u Južnoj Mitrovici, koji je u utorak pušten zbog obustave istrage. Ali, dan pre toga uhapšen je bivši pripadnik OVK-a Hiljmi Kejlmendi pod optužnicom za ratni zločin.

Hapšenja građana Kosova, uključujući i visoke zvaničnike, u Srbji na osnovu poternica INTERPOL-a koje je izdala Srbija, utiče na ionako krhke odnose Kosova i Srbije, navode iz ovog centra.

Plator Avdiu, autor analize, navodi da su nalozi za hapšenje koji se tiču visokih zvaničnika Kosova ili bivših učesnika OVK-a politički motivisani, te da Vlada Kosova, dok se Kosovo ne učlani u INTERPOL, treba da uslovi briselski dijalog.

„Kosovo ovo treba da uslovi putem dijaloga što do sada nije bilo i da traži uklanjanje svih tih naloga za hapšenje građana koje Srbija nema za šta da goni“, kazao je on.

Pored toga, i od međunarodne zajednice je potrebno da se uradi pritisak nad Srbijom za uklanjanje tih lica sa poternica.

Ne očekuje se da će se članstvo Kosova u INTERPOL-u razmotriti u naredne dve godine zato što je INTERPOL formirao verifikacionu komisiju koja treba da utvrdi da li Kosovo i druge zemlje koje su aplicirale, ispunjavaju uslove za članstvo. Na to čekaju Palestina i Solomonska ostrva.

Kosovo nema pristup 'watch listi' sa imenima onih koji se sumnjiče za terorizam
Kosovo nema pristup 'watch listi' sa imenima onih koji se sumnjiče za terorizam

Kako je rekla Šćipe Mjekići, savetnica ministra unutrašnjih poslova, Kosovo može doći na red Generalne skupštine onda kada Komisija odradi svoj posao.

Ono što je olakšavajuće je to da za članstvo u INTERPOL-u nije potrebno članstvo u Ujedinjenim nacijama.

U međuvremenu, saradnja Kosova i INTERPOL-a i dalje se ostvaruje preko UNMIK misije na Kosovu, na osnovu memoranduma iz 2002. godine, koji je još uvek na snazi. Ova misija sarađuje sa Policijom Kosova, ali iz kosovskih institucija kažu da saradnja sa UNMIK-om po ovom pitanju nije efektivna, i veoma je spora kada je u pitanju razmena informacija.

U analizi se navodi da pored policije, saradnju sa UNMIK-om ima i Odeljenje za pravno-međunarodnu saradnju Ministarstva pravde, koje je inače zaduženo za postupke ekstradicije i međunarodnih poternica. Ipak, ta saradnja se ne odvija direktno sa UNMIK-om već putem Specijalnog predstavnika EU na Kosovu.

Sve ovo proizvodi dosta kašnjenja a kada su u pitanju podaci koji se traže od UNMIK-a. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova čak je donelo odluku da ne učestvuje na konferencijama međunarodnog nivoa preko UNMIK-a, odbijajući tako da bude predstavljano od UNMIK-a čak i na sastancima INTERPOL-a.

Poteškoće u komuniciranju i postojeća birokratija otežava Kosovu borbu protiv kriminala, terorizma, trgovine ljudima, krijumčarenje migranata i dr.

Kosovo je prvi put za članstvo u INTERPOL apliciralo 2010., ali aplikacija nije prošla. Druga aplikacija je poslata aprila 2015., preko misije UNMIK-a. Na osnovu procena EULEX-a, Policija Kosova ispunjava tehničke i operativne uslove za članstvo, ali postoje političke smetnje koje otežavaju ovaj proces, kao što je nepriznavanje Kosova od jednog broja članica. Ipak, ono što je uočeno je slaba koordinacija između kosovskih institucija u lobiranju za ovo pitanje.

Ovom pitanjem je rukovodilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, umesto Ministarstvo spoljnih poslova, i to je stvorilo konfuziju kod lobiranja, kaže autor analize Plator Avdiu. Iz tog razloga, ove godine je uspostavljena bolja komunikacija između ova dva ministarstva putem jedne radne grupe formirane ove godine.

Kosovo je do sada priznalo 112 država UN-a, što je nedovoljno za članstvo u ovim međunarodnim organizacijama kao što je INTERPOL, u kojem je učlanjeno 190 država. Za učlanjenje je potrebna dvotrećinska većina glasova prisutnih članica Generalne skupštine.

Kosovski centar za bezbednosne studije je predložio da se Kosovo ozbiljnije angažuje za članstvo u INTERPOL-u, da dva nadležna ministarstva uže sarađuju, i da Ministarstvo spoljnih poslova predvodi ovaj proces. A ukoliko oni u tome ne uspu, onda da neka druga prijateljska zemlja aplicira za članstvo Kosova.

To bi značilo da bi kosovska diplomatija trebala da proširi saradnju sa albanskom diplomatijom da zahtev za članstvo podnese neka država koja ima ’težinu’ u INTERPOL- u, kao što su SAD ili Velika Britanija.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG