Dostupni linkovi

Mogerini: Članice EU ne traže sankcije Rusiji zbog Sirije


Svi napori će biti usredsredjeni da se svrsishodnim potezima za saradnju ključnih igrača u Siriji zaustave oružani sukobi: Federika Mogerini
Svi napori će biti usredsredjeni da se svrsishodnim potezima za saradnju ključnih igrača u Siriji zaustave oružani sukobi: Federika Mogerini

Nijedna članica Evropske unije nije zatražila da se Rusiji uvedu sankcije zbog bombardovanja Alepa u Siriji, ali sankcije EU vlastima u Damasku su već primenjene i mogu biti proširene, rekla je visoka predstavnica EU Federika Mogerini pred zasedanje šefova diplomatija Unije danas u Luksemburgu.

Federika Mogerini je naglasila da ministarsko zasedanje ima za cilj da se pripremi susret vodja EU u četvrtak i petak koji će razmotriti mere za zaustavljanje ilegalne imigracije, kao i znatno jaču i tešnju bitku protiv terorizma.

Cilj je i da obave sveobuhvatnu raspravu o celini odnosa s Rusijom i vide gde ti odnosi mogu napredovati na obostranu korist, nezavisno od sankcija zbog sukoba u Ukrajini, o čijem produžavanju vodji Unije moraju da odluče u decembru.

Federika Mogerini je istakla da će svi napori biti usredsredjeni da se ne samo pritiscima, već i svim svrsishodnim potezima za saradnju ključnih igrača u Siriji zaustave oružani sukobi i krene ka jedino mogućem političkom rešenju.

Federika Mogerini je navela da je tvrdnju o EU sankcijama Rusiji zbog Alepa "čula samo u medijima, ali to niko u sastancima u EU nije spomenuo".

Mediji u EU danas mahom naglašavaju da će biti veoma teško da se članice EU usaglase oko sankcija Rusiji zbog Sirije, budući da su mnoge vlade evropske dvadesetosmorice za to da se vidi da li je moguće da se delom ukinu nedelotvorne i ekonomski štetne sankcije Moskvi zbog sukoba u Ukrajini.

Tako se navode i ruske optužbe da novi hladnoratovski pritisak na Rusiju predvode SAD i NATO, a da je Evropska unija potpuno zavisna od Amerike i ne može da vodi samostalnu politiku skladno svojim interesima.

EU sankcije Rusiji ističu u januaru iduće godine i, uz SAD, glavni zagovornik produžavanja ovih kaznenih mera Moskvi su Velika Britanija, Poljska, Švedska i baltičke zemlje, izričito protiv su Italija, Austrija, Mađarska, Slovačka, Kipar i Grčka.

Opšte je uverenje da neko smirivanje u odnosima Zapad-Rusija, a time i okretanju političkom rešenju u Siriji, može uslediti tek krajem godine pošto bude izabran novi američki predsednik.

Evropska dvadesetsedmorica su ponudili hitnu zamašnu humanitarnu pomoć za civile u istočnom delu Alepa, za šta je potrebna obustava vatre i jemstvo svih strana na ratnom poprištu.

XS
SM
MD
LG