Dostupni linkovi

Jovanović: Svaka kontrola pre ili kasnije postaje cenzura


Jelka Jovanović
Jelka Jovanović

Padom za šest mesta, sa 74. na 80. u slobodi medija prema najnovijem izveštaju nevladine organizacije Fridom haus, Srbija je zabeležila treći najgori rezultat od svih rangiranih država sveta. Gore od nje u 2014. su bile jedino Venecuela i Turska….. Veliki pad Srbije po pitanju medijskih sloboda ne iznenađuje Jelku Jovanović, urednicu internet portala Novi magazin. Ona u razgovoru za RSE podseća da su prošlu godinu koju pokriva izveštaj, u Srbiji obeležili pritisci i uticaji vlasti na izveštavanje o majskim poplavama, kao i skidanje televizijskih emisija sa programskih shema.

Jovanović: Ako se samo prisetimo kako je tekla prošla godina sa onim dramatičnim poplavama i, može se reći, jednom vrstom vanrednog stanja i u medijima koja je potom iskorišćena i za obračune sa ljudima koji su na društvenim mrežama izjašnjavali na načine na koji su to činili…. Pa kad završimo godinu sa “Utiskom nedelje”, pre toga Sarapinim “problemom”, nije ništa iznenađujuće. Ono što upada u oči jesu socijalno-ekonomski uslovi koji sve više novinara, ovo kažem zbog Sarape, teraju da uđu u medije i rade ono što im ne bi padalo na pamet tokom života da rade. Kada sve to saberete dobijete ovu kakofoniju koju imamo: slabe medije. Jer slabo plaćeni ljudi ne mogu dobro da rade pri čemu se plaše i za to malo što imaju.

RSE: Dokazuje li to onda duple standarde vlasti? Prošlog meseca je posle razgovora premijera Srbije Aleksandra Vučić i Dunje Mijatović, predstavnicom OEBS-a zaduženom za slobodu medija, saopšteno da je cilj podizanje slobode medija. A mi, čini se, imamo potpuno suprotne efekte?

Jovanović: Šta će se učiniti? Da li se nešto učinilo? Ništa…. Ni tokom prošle godine, a koliko vidim ne čini se ništa ni ove. Nemojte zaboraviti da to što su doneti zakoni još ništa ne znači. Da nam tek ide poslednji krug privatizacije, u kome će verovatno većina medija u tom procesu biti ugašena, jer nema ko da ih kupi. To će biti još jedna prilika da izvršna vlast drži uzde u svojim rukama. Naravno mnogo je lakše kada imate tu mogućnost laviranja hoćete li nekom pomoći da se održi ili nećete. Mnogo je lakše kontrolisati. Po onome kako teku stvari nisam sigurna da ćemo se naredne godine zadržati na onom mestu na kome smo ove godine.

RSE: Koliko je za loše stanje odgovorna tabloidizacija javne sfere koja sa sobom povlači i tabloidno razračunavanje i diskreditaciju kritičara vlasti… čak i čelnika nezavisnih regulatornih tela poput ombudsmana Saše Jankovića, ali i drugih?

Jovanović: Rekla bih da je to samo novi stepen. Jer mi smo sličnost sa “ružičastom televizijom”, koja je opet u fokusu, imali i tokom devedesetih godina. Došli smo do jednog stepena kada se u društvu uopšte ne razlikuju vrednosti. Ne zna se ispod koje granice se ne sme ići. Ni u uličnoj komunikaciji niti u javnoj. I tu je onda naravno sve moguće: da izvršna vlast ne poštuje instiituciju ombudsmana….. Da se međusobno savetnica predsednika i ministarka obračunavaju preko tabloida, dok se istovremeno otpuštaju desetine hiljada radnika, što niko ne primeti. Kada izbacite neku finu aferu na naslovnu stranu, sve se ostalo zaboravi.

RSE: Da se dotaknemo globalne slike stanja slobode u medijima…. Prema izveštaju Fridom hausa najniža je tokom ove decenije, a u poslednjih sedam godina u 18 država je zabeleženo znatno pogoršanje slobode medija. Zašto je to tako i kakva je sudbina profesije?

Jovanović: Pozvaću se na Stefana Rusmola, jednog od najpoznatijih evropskih istraživača novinarstva. Njegovo zapažanje je da je stepen slobode medija opao i u zemljama sa najstarijim demokratijama. To se u njihovom slučaju odnosi isključivo na vezu kapitala i medija. Oni odavno nisu u rukama novinara i vlasnika, već se isključivo posmatraju kao profitabillna industrijska grana. Drugi razlog je razvoj tehnologije zbog koga svako za sebe danas može da kaže da je novinar. To dovodi do potpuno poremećene percepcije javnosti. Iz toga se na neki način rađa potreba za kontrolom, u ovom slučaju Interneta koja opet zadire u slobodu izražavanja i slobodi medija. Zato što se svaka kontrola pre ili kasnije istrgne kontroli i postaje cenzura.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG