Staroslavensko pismo koje je u X vijeku došlo iz Bugarske na naše prostore, u različitim vremenima i područjima različito nazivano, negdje rvatica, negdje hrvatska ćirilica, mnogo kasnije i bosančica, govori o zajedničkom jezičkom korijenu naroda sa ovih prostora. Pismo sa primjesama glagoljice i latinice, koje se, kako stručnjaci kažu, razlikovalo od bugarske i srpske ćirilice, danas nazivano i zapadna ćirilica, jedan klesar umjetnik iz Širokog Brijega pokušava sačuvatio od zaborava. Autor: Mirsad Behram