Facebook i financiranje njegove „društvene misije“

Autor: Charles Recknagel, prevod: Ena Stevanović

Kada facebook ove sedmice ponudi javnosti svoje dionice na prodaju, očekuje se da će prikupiti dosta novca. Oko pet milijardi dolara.

Ukoliko u tome uspije, to će biti najveća početna javna ponuda dionica tehnološke kompanije u povijesti SAD-a i pomoći će ovoj kompaniji da zadrži svoju poziciju kreatora internet trendova.

Prema podacima kompanije, oko 845 milijuna ljudi posjeti Facebook svaki mjesec, što je šestina svjetske populacije.

Facebook je vodeća društvena mreža u više od stotinu zemalja, s najbržim rastom u Indiji i Brazilu.

U onome što osnivač facebooka Mark Zuckerberg naziva „društvena misija“, osam godina stara kompanija ima za cilj približiti svoje korisnike i učiniti svijet otvorenijim i povezanijim.

Facebook je na putu da zauzme svoje mjesto na listi najbogatijih američkih kompanija i da proširi svoje buduće izvore prihoda.

Brojni mogući izvori prihoda

„Dijelom zato što imaju toliko informacija i dijelom zato što imaju društveno-mrežnu platformu, to je ustvari platforma koja ne samo da povezuje ljude, kao što to oni danas čine, već im pruža i određene usluge,“ rekao je Viktor Mayer-Schoenberger, profesor na Oxfordskom Institutu za internet.

„Neki Facebook smatraju platformom za isporuku sadržaja, a neki platformom za marketing i prodaju osobnih podataka među korisnicima. Postoji mnogo mogućih dodatnih izvora prihoda, ali sve ovo znači da je Facebook u svojoj srži zapravo u potrazi za novim modelom poslovanja“, navodi on.

Prošle godine su Facebook korisnici donijeli kompaniji prihode od oko 3.7 milijarde dolara, uglavnom od oglašavanja.

Međutim podaci koje korisnici daju o sebi kada se priključe na društvenu mrežu omogućuju da se ciljano isporuči mnogo više usluga nego što je samo marketing.

Mogućnosti su velike kako za internet trgovinu, društvene igre, tako i za download filmova i muzike.

Zuckerberg „ne vjeruje u privatnost“

Međutim, pružanje takvih ciljanih usluga ima određene rizike. Gotovo je sigurno da će to učiniti granice internet privatnosti još nejasnijim. Time će se testirati ne samo to koliko informacija korisnici žele otkriti online, već će se zahtijevati od facebooka da pronađe pravi balans ili će u suprotnom izgubiti klijente.

„Najveća prepreka za budući razvoj facebooka je njegov postojeći DNA. Naime, Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, je slavno izjavio da ne vjeruje u privatnost,“ kaže Mayer-Schoenberger.

„I tako je potpuna transparentnost građena na toj prvobitnoj DNA, na prvobitnoj kulturi Facebooka. Sada kada se Facebook razvija, on se mora suočiti s potrebom i željom mnogih svojih korisnika za privatnošću.“

Ni Facebook ni njegovi korisnici nisu zaboravili „Isključite se s Facebooka na jedan dan“, online događaj iz maja 2010. kada su korisnici Facebooka zaprijetili da će zatvoriti svoje profile zbog pitanja privatnosti.

Samo nekoliko desetina hiljada ljudi je to stvarno i učinilo, ali poruka je bila jasna.

Mnogi posmatrači očekuju da će Facebook iskoristiti barem dio svoje 5 milijardi dolara visoke zarade za kampanju kojom će se boriti protiv osjetljivosti korisnika na privatnost, kako kroz reklamu tako i putem lobiranja.

Borba protiv oglašavanja mobitelom

Međutim, Facebook će vjerovatno koristiti svoje prihode kako bi pokušao prevladti ono što do danas ostaje njihov najveći izazov, a to su poteškoće da se reklame isporuče putem mobilnih telefona s obzirom da polovina Facebook korisnika danas koristi mobitele.

Jedna od strategija bi moglo biti umetanje „postova pod pokroviteljstvom“ u downloade korisnika mobitela. Druga strategija bi mogao biti pokušaj da se javnosti nametnu mobilni uređaji sa velikim ekranom, koji su prijateljski nastrojeni prema reklamama.

Jedino što je izvjesno u ovoj masovnoj ekspanziji Facebooka je da Facebook vjeruje da će ga njegovi korisnici slijediti u tome.

Danas prosječni američki korisnik provede oko osam sati mjesečno na Facebooku, a kompanija to očito vidi kao samo početak.

Od nastanka interneta giganti kao što su Microsoft, Apple i Google su se borili da postanu sinonim za "cyber" prostor.

John Battelle, stručnjak za internet je to sažeto opisao u nedavnom članku u vodećem stručnom časopisu „Wired“.

„Sve ove kompanije se bore da postanu operativni sistem naših života. One žele biti mjesto na koje ćemo mi pohraniti sve naše podatke, a oni će ih iskoristiti za bilo šta“, kazao je Battelle.

Došlo je vrijeme da i Facebook pokuša to isto.