Dostupni linkovi

Kako društvene mreže utiču na zdravlje


Internet kafe u Kini - ilustracija
Internet kafe u Kini - ilustracija
Piše: Sju Rasel (Sue Russell) za Healthy Outlook Blog, priredio: Dragan Štavljanin

Istražioci veza među ljudima na društvenim mrežama otkrili su da uticaj drugih korisnika može da promeni stavove i osećanja kao i da se odrazi na zdravlje, od gripa do gojaznosti.

Ljudi su stvarali društvene mreže hiljadama godina – ne nalik na Fejsbuk – već tradicionalne veze sa prijateljima, prijateljevim prijateljima, članovima porodice, susedima i kolegama.

“Ljudi stvaraju društvene mreže gde god da su, uključujući i u preduzećima i drugim organizacijama”, kaže Lari Miler (Larry Miller), predsednik “Activate Networks”.

Kao što su ljudi povezani, tako je i njihovo zdravlje, ističe lekar i sociolog Nikolas Kristakis (Nicholas A. Christakis), profesor Univerziteta na Harvardu i jedan od 100 najuticajnijih ljudi na svetu 2009. godine prema magazinu “Tajm” (Time).

On je na čelu istraživačkog projekta o društvenim mrežama i “nauke o mrežama” – oblasti koja je u povoju ali koja se ubrzano razvija.

Dr. Kristakis je sa grupom istraživača posmatrao pre epidemije gripa 2009. godine 744 studenata na Univezitetu u Harvardu. Najpre 319 po sistemu slučajnog uzorka, a potom 425 studenata koje je prva grupa odredila kao svoje prijatelje na društvenim mrežama.

U ovoj studiji je utvrđeno da su u proseku članovi međusobno povezanih grupa “prijatelja” dobili grip između 14 i 46 dana ranije nego ostali koji nisu deo ove mreže.

Dakle, društvene veze su veoma korisne, ali postoji i negativna strana. Rad doktora Kristakisa takođe sugeriše da su sreća, razvodi, gojaznost, prestanak pušenja – rasprostranjeniji preko društvenih mreža.
Društveni uticaj se ostvaruje u meri u kojoj učimo jedni od drugih – preporukom knjige ili filma, prihvatanjem modnih trendova, poboljšanjem navika koje se odnose na zdravlje ili posao. To se ostvaruje i mimo neposrednih prijatelja.

Ovakve analize mogu da pomognu u predviđanju širenja infektivnih bolesti u gradovima i većim oblastima.

Trenutno se grip posmatra po sistemu slučajnog uzorka – lekari gledaju kada pacijenti popunjavaju naloge.

“Gugl ima sopstveni pristup, koji je veoma mudar. On posmatra koliko ljudi pretražuje Internet pod odrednicom grip””, kaže doktor Miler. “To znači da možemo dobiti nekoliko sedmica kako bismo predupredili epidemiju”, dodaje on.

Hipotetički, možemo videti kako određenog dana grupe dobrovoljaca u gradovima mere temperature i zdravstvene vlasti koji koriste te rezultate da utvrde koja mesta su podložna širenju gripa.

“Može se organizovati vakcinacija, jer imate na raspolaganju nekoliko sedmica”, ističe dr. Miler.

Laboratorija doktora Kristakisa, u kojoj su genotipovi trenutno veoma aktuelna tema, jeste istinski Petrijeva šolja inovacija. Sada se istraživanja kompanije “Activate Networks”, koju Kristakis vodi sa Milerom, primenjuje u komercijalne svrhe. “Potencijali su ogromni”, ističe dr. Miler.

Društveni uticaj se ostvaruje u meri u kojoj učimo jedni od drugih – preporukom knjige ili filma, prihvatanjem modnih trendova, poboljšanjem navika koje se odnose na zdravlje ili posao. To se ostvaruje i mimo neposrednih prijatelja - preko stotina ljudi – a mnoge od njih nikada nećemo sresti. S obzirom da društvene mreže mogu da izuzetno osnaže određene tendencije, one su idealne za širenje važnih poruka velikom broju ljudi, naglašava dr. Miler.

Važna je grupa, a ne pojedinac

Sada je ključno proučiti kako funkcioniše društveni uticaj u određenoj mreži i utvrdi ko ima u njoj najjači uticaj.

“Novija otkrića omogućavaju sistematsku procenu i merenje društvenog uticaja”, kaže dr. Miler. “Govoreći jezikom Fejsbuka, prijateljevog prijatelja prijatelj – koga možda ne znate – utiče na vas. To uključuje navike koje se tiču zdravlja, kao što su pušenje, gojaznost, upotreba alkohola i droge, spavanje, depresija, osećanja kao što su sreća i usamljenost i čitav spektar ponašanja koji je predmet analize”, dodaje on.
Čovek ispred monitora na kojem se vidi logo dve društvene mreže Fejsbuk i Gugl plus
Čovek ispred monitora na kojem se vidi logo dve društvene mreže Fejsbuk i Gugl plus

Optimalni domet društvenog uticaja se ostvaruje u tri nivoa separacije. Ako se potroši nekoliko stotina dolara da se nekome pomogne da prestane pušiti, to može uticati na njegove prijatelje i prijatelje njihovih prijatelja – čime se minimalizuju troškovi.

Zaposleni formiraju veze koje malo liče na stukturu njihovih korporacija. Oni se možda povezuju jer osećaju potrebu da redovno razgovaraju ili su povezani unutar odeljenja u kojem rade ili po osnovu zaduženja.

“Mi tvrdimo da su ove mreže u najmanju ruku važne, a verovatno su još važnije od formalne organizacione strukture. To je način na koji se stvarno prenose informacije unutar kompanija a time i navike u ponašanju ljudi”, objašnjava dr. Miler.

“Active Networks” savetuje korporacije kako da poboljšaju saradnju, inovacije, upravljanje, zdravlje i relaksaciju.

“Možete da pratite relativno malu grupu ljudi u mreži i na osnovu njihovog ponašanja može da se predvidi ponašanje svih učesnika u mreži”, ističe dr. Miler.

Njegova kompanija koristi sličan metod da predvidi korišćenje recepata, odnosno lekova.

Možete steći sliku dva meseca unapred šta će se desiti u čitavoj populaciji. To je značajan period”, kaže on.

Na taj način se takođe mogu utvrditi mreže zajednica lekara kao i korišćenje boljih tehnika za, na primer, tretman dijabetisa. Kada se utvrdi ko ima ključni uticaj, poruka može biti preneta licem u lice ili elektronski.

“Kada im se predoči informacija o njihovim kolegama (na mreži), ljudi menjaju ponašanje. To čine intiutivno”, ističe dr. Miler.

Ako neko shvati da je većina njegovih kolega prihvatilo efikasnije ili korisnije metode, to snažno utiče na promenu ponašanja.

Dr. Miler smatra da će mnoštvo programa relaksacije biti realizovano preko mreža.

“Uskoro treba da otpočnemo projekat koji podrazumeva pravljenje skice društvene mreže cele države Ajova kao i program relaksacije, jer njen guverner želi da Ajova postane najzdravija država u SAD”, kaže on.

Ima još dosta toga da se uči jer se uticaj ostvaruje na misteriozne načine, a mnogi od njih nisu još shvaćeni. Za nekoga u Bostonu, ko ima gojaznog prijateljevog prijatelja koji živi u Kaliforniji, povećava se rizik i od njegove gojaznosti, bez obzira da li se poznaju. To je zanimljivo i ukazuje da geografska blizina ima manje uticaja nego što se očekivalo.

“Uticaj se ne ostvaruje samo između individua, već i između grupa ljudi. To je jedno od ključnih zapažanja. Važna je grupa, a ne samo pojedinac”, zaključuje dr. Miler.

Neki od nalaza studija “nauke o mrežama” dr. Kristakisa

Neki od nalaza studija “nauke o mrežama” dr. Kristakisa


- Da li je razvod zarazan? Studija iz 2010. je pokazala da je za 75 odsto veća verovatnoća razvoda ako su to učinili nečiji prijatelji, rođaci ili kolege.

- Zdravlje. U studiji iz 2009. su analizirane zdravstvene karakteristike prijatelja na mreži i promene u njihovom statusu. Depresija i krvni pritisak nisu uticali na veze među prijateljima. Najmanja je verovatnoća da se okončaju veze između pušača. Takođe, najveća je verovatnoća da će pušači međusobno uspostaviti vezu na društvenoj mreži.

- Sreća. U studiji iz 2008., kojom je obuhvaćeno 4,739 ispitanika, utvrđeno je da njihova sreća zavisi od sreće ljudi sa kojima su povezani na mreži. Srećan prijatelj na mreži udaljen oko jedne milje, povećava za 25 odsto verovatnoću da ćete i vi biti srećni, dok supružnik sa kojim živite uvećava tu mogućnost za samo 8 odsto.

- Gojaznost. U studiji iz 2007., u koju je bilo uključeno 12,067 odraslih, utvrđeno je da osobi koja ima gojazne prijatelje na mreži, za 57 odsto se povećava rizik da i ona postane gojazna.

“Nije reč o tome da gojazne ili mršave osobe traže slične osobe sa kojima će se družiti…Pre je u pitanju direktna uzročno-posledična veza”, ističe dr. Kristakis.
XS
SM
MD
LG