Vijest o hapšenju haškog optuženika Ratka Mladića obilježila je proteklu sedmicu u Briselu, gdje je u posjeti evropskim institucijama boravio visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik EU u BiH, Valentin Inzko.
Inače, proteklih dana se u sjedištu “evropske porodice naroda”, o BiH govorilo često, sa sličnim povodima i u sličnom tonu - uz zabrinutost i ozbiljan apel da se konačno krene u posao širokih reformi i evropskih integracija. Vjeruje se da uklanjanje prijetnje referendumom u tome može pomoći, ostavljajući prostor za ozbiljan dijalog.
Došla je nova era, uvjeren je visoki predstavnik Valentin Inzko, kojeg sam pred Evropskom komisijom susreo ni sat nakon što je došla vijest da je u Srbiji uhapšen Ratko Mladić.
„Ogromno je olakšanje. Znate, to je bio olovni teret svakom čovjeku, na svakoj duši. Međutim, moram prvo da kažem da ja sad mislim na žrtve, na porodice žrtava“, poručio je Inzko.
RSE: Imate li utisak da od ovog trenutka može sve ići lakše?
Inzko: Vi ste u pravu. Bilo je loše od 25. jula 1995. godine, otkad se Ratko Mladić sakrivao, ali danas možemo obilježiti novi datum – opet baš 25, tu smo nekako. Sve će biti lakše. Naravno, neće biti automatski lakše. Treba i političke volje, ali sada su i bolje šanse za formiranje vlade na državnom nivou. Već imamo Predstavnički dom na državnom nivou, sa rukovodstvom. Ja sam ubijeđen da je Bosna i Hercegovina u stanju da bude producent dobrih vijesti u budućnosti. Apsolutno u to vjerujem.
Inače, sedmica je počela skupom ministara vanjskih poslova EU, koji su, nakon što su saslušali izvještaj visoke predstavnice Evropske unije Catherine Ashton o nedavnoj posjeti Bosni i Hercegovini, podržali njen rezultat.
"Ministri su pozdravili otkazivanje referenduma u Republici Srpskoj poslije moje posjete prije desetak dana”, kazala je ona.
Opšte je mišljenje da se uklanjanjem referendumske prijetnje otvara prostor za dijalog o otvorenim političkim pitanjima u BiH - dijalog koji se smatra evropskim načinom rješavanja problema, naglašavaju ovdje, ukazujući na snagu evropskih integracija koje su po mnogim primjerima iz regiona katalizator promjena.
Fajon: Budućnost je put ka EU
Da su promjene neophodne, jasno je svima. Međutim, kako se mijenjati, kako, primjerice, parlamentarne klupe učiniti mjestom odakle se - umjesto planova političkih lidera - čuje glas birača? Teško pitanje, a put do odgovora bi se mogao naći i u iskustvima Evropljana – zato je bh. „Parlament za Evropu” u dvodnevnoj posjeti Briselu.
„To tijelo je u Briselu i biće ovih dana ovdje, da vidimo što je to što mi moramo uraditi u pripremi Bosne i Hercegovine da bude partner Evropi, da participira u parlamentarnim strukturama Evrope i Evropske komisije. Danas ćemo se sresti sa nekim zvaničnicima, imaćemo razgovore. Osnovna je intencija da na licu mjesta doživimo onaj ambijent odgovornosti koji moramo učiniti u vlastitoj zemlji da bismo se pripremili za evropski put“, kazao je Fehim Škaljić, iz Parlamenta BiH.
RSE: Mislite li da Parlament može biti ta koheziona snaga da napravi državu koja je po mjeri svima?
Škaljić: Naravno. Parlament je jedino ustavno zakonodavno tijelo koje ima tu ulogu, tu funkciju i to treba da radi.
Tanja Fajon
Sasa Čudić, Parlament RS: „Stvar je političara, odnosno članova samog Parlamenta, i mislim da sami parlamentarci svojim kvalitetnim radom i mogu da daju aktivan doprinos u Bosni i Hercegovini. Dakle, prije svega parlamentarci oba entiteta, a samim tim i parlamentarci na nivou Bosne i Hercegovine.“
Zvonko Jurišić, Parlament BiH: „Ovo je sigurno dobar put da se upoznamo s radom Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope – koje su to sve institucije ovdje u Briselu koje na neki način brinu o Jugoistočnoj Evropi, a samim tim i o Bosni i Hercegovini. Mislim da smo jedinstveni – čini mi se bar deklarativno – da smo svi tu jedinstveni kad je u pitanju put Bosne i Hercegovine k Evropi.“
RSE: Kada se kaže 'parlamentarac', odmah se misli na nekoga ko je uhljebljen, ko ima dobru platu, a radi malo ili ne radi gotovo ništa. Imate li utisak da biste mogli nešto u tom smislu promijeniti?
Jesenko Selimović, Federalni parlament: „Mislim da smo mi silom prilika bili blokirani par mjeseci nakon izbora, nakon dodjele mandata, ali mislim da smo sada krenuli jednim ubrzanim tempom da radimo i mislim da ćemo opravdati povjerenje. Na kraju krajeva, siguran sam da će ovaj saziv Parlamenta, pogotovo iz razloga što je nova parlamentarna većina, uspjeti da generalno promijeni sliku o parlamentarcima i političarima među građanima Bosne i Hercegovine.“
Članica Evropskog parlamenta, Tanja Fajon: „S parlamentarcima smo danas imali vrlo prijatan i, naravno, ozbiljan razgovor. Mogu reći da smo razmijenili stavove o situaciji u Bosni i Hercegovini oko pitanja kao što su proširenje Evropske zajednice, pitanje migracije i, naravno, viza, čime se ja bavim. Za mene lično bitno je da svi političari i parlamentarci rade zajedno, a u interesu svih građana. Oni su mi dali tu poruku, a ako se to ostvari, ja bih bila vrlo sretna. Mislim da osobito mlade generacije, mladi ljudi, trebaju neku jasnu budućnost. Ta budućnost je, uvjerena sam, put prema Evropskoj uniji.“
Deklaracija je novi početak
A dan poslije, u Evropskom parlamentu i delegacija Parlamenta Federacije – sa Deklaracijom u rukama.
“Predsjednik i potpredsjednik Federalnog parlamenta su me posjetili i predočili Deklaraciju kakva je izglasana, deklaraciju koju vidim kao opredjeljenje evropskom putu Bosne i Hercegovine. Mislim da je to obećavajuće. Rekla sam im da ako Deklaraciju budu slijedili konkretni potezi vlasti na svim nivoima, mislim da tada može imati uspjeha”, kazala je izvjestiteljka za BiH Evropskog parlamenta, Doris Pack.
Doris Pack, februar 2011.
RSE: Da li je po Vama sada politička klima u BiH bolja nakon što je uklonjena prijetnja referendumom?
Pack: Referendum je instrument kakav Dodik koristi uvijek - ovo nije bio prvi put. Kao što sam vam jednom rekla - ako iza referenduma stoje samo lični razlozi jer se neki političari boje državnog tužiteljstva, tada se referendum ne smije održati i moraju biti sankcije. Međutim, ako zaista postoje razumni razlozi, tada treba da bude dijalog. Čini mi se da je ta poruka dobro shvaćena.
Baronesa Ashton je bila tamo i barem je postigla da se započne sa strukturnim dijalogom, tako da referendum više nije tema. Međutim, nikada se ne zna. Znate da predsjednik Republike Srpske zlopotrebljava instrumente, što stvara brojne probleme, što se nekada završi kao ova epizoda sa susretom sa lady Ashton. S druge strane, tužiteljstvo mora biti nezavisno, sposobno da se bavi ozbiljnim slučajevima kakvih ima u državi, mora biti veoma profesionalno, jer bez toga nikada nećete dobiti investitore, ne samo u Federaciji, već ni u RS. A tu je odmah i mogućnost gradnje budućnosti za mlade generacije - a bez posla, oni će napustiti Bosnu i Hercegovinu. To moramo ozbiljno shvatiti. Deklaraciju Federalnog parlamenta vidim kao dobar početak. Nadam se da će se formirati i zajednička vlada, bez koje se stvari ne mogu odvijati brzo kao što bi trebalo. Pogledajte šta drugi rade - Hrvatska je na kraju pregovora, Crna Gora je u veoma dobroj situaciji. Dakle, zašto da ne shvate ovo ozbiljno i krenu naprijed? Ovo je na političarima, a mislim da ljudi od svojih političara traže da rade na boljoj budućnosti.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Denis Zvizdić: „Mi mislimo da ova Deklaracija na neki način predstavlja novi početak. Naravno, puno toga je urađeno u zadnjih deset ili petnaest godina, ali ovaj put Deklaracija – koja je obavezujuća za zakonodavnu i izvršnu vlast – predstavlja potpuno nepodijeljeno opredjeljenje za evropske integracije i za NATO pakt.“
Zvuči obećavajuće, obećava novo raspoloženje. Evropljani, naslušani svega i svačega iz našeg pravca, prije nego što se obraduju promjenama, žele ih vidjeti u stvarnom životu.
Inače, proteklih dana se u sjedištu “evropske porodice naroda”, o BiH govorilo često, sa sličnim povodima i u sličnom tonu - uz zabrinutost i ozbiljan apel da se konačno krene u posao širokih reformi i evropskih integracija. Vjeruje se da uklanjanje prijetnje referendumom u tome može pomoći, ostavljajući prostor za ozbiljan dijalog.
Došla je nova era, uvjeren je visoki predstavnik Valentin Inzko, kojeg sam pred Evropskom komisijom susreo ni sat nakon što je došla vijest da je u Srbiji uhapšen Ratko Mladić.
„Ogromno je olakšanje. Znate, to je bio olovni teret svakom čovjeku, na svakoj duši. Međutim, moram prvo da kažem da ja sad mislim na žrtve, na porodice žrtava“, poručio je Inzko.
RSE: Imate li utisak da od ovog trenutka može sve ići lakše?
Inzko: Ja sam ubijeđen da je Bosna i Hercegovina u stanju da bude producent dobrih vijesti u budućnosti. Apsolutno u to vjerujem.
Inzko: Vi ste u pravu. Bilo je loše od 25. jula 1995. godine, otkad se Ratko Mladić sakrivao, ali danas možemo obilježiti novi datum – opet baš 25, tu smo nekako. Sve će biti lakše. Naravno, neće biti automatski lakše. Treba i političke volje, ali sada su i bolje šanse za formiranje vlade na državnom nivou. Već imamo Predstavnički dom na državnom nivou, sa rukovodstvom. Ja sam ubijeđen da je Bosna i Hercegovina u stanju da bude producent dobrih vijesti u budućnosti. Apsolutno u to vjerujem.
Inače, sedmica je počela skupom ministara vanjskih poslova EU, koji su, nakon što su saslušali izvještaj visoke predstavnice Evropske unije Catherine Ashton o nedavnoj posjeti Bosni i Hercegovini, podržali njen rezultat.
"Ministri su pozdravili otkazivanje referenduma u Republici Srpskoj poslije moje posjete prije desetak dana”, kazala je ona.
Opšte je mišljenje da se uklanjanjem referendumske prijetnje otvara prostor za dijalog o otvorenim političkim pitanjima u BiH - dijalog koji se smatra evropskim načinom rješavanja problema, naglašavaju ovdje, ukazujući na snagu evropskih integracija koje su po mnogim primjerima iz regiona katalizator promjena.
Fajon: Budućnost je put ka EU
Da su promjene neophodne, jasno je svima. Međutim, kako se mijenjati, kako, primjerice, parlamentarne klupe učiniti mjestom odakle se - umjesto planova političkih lidera - čuje glas birača? Teško pitanje, a put do odgovora bi se mogao naći i u iskustvima Evropljana – zato je bh. „Parlament za Evropu” u dvodnevnoj posjeti Briselu.
„To tijelo je u Briselu i biće ovih dana ovdje, da vidimo što je to što mi moramo uraditi u pripremi Bosne i Hercegovine da bude partner Evropi, da participira u parlamentarnim strukturama Evrope i Evropske komisije. Danas ćemo se sresti sa nekim zvaničnicima, imaćemo razgovore. Osnovna je intencija da na licu mjesta doživimo onaj ambijent odgovornosti koji moramo učiniti u vlastitoj zemlji da bismo se pripremili za evropski put“, kazao je Fehim Škaljić, iz Parlamenta BiH.
RSE: Mislite li da Parlament može biti ta koheziona snaga da napravi državu koja je po mjeri svima?
Škaljić: Naravno. Parlament je jedino ustavno zakonodavno tijelo koje ima tu ulogu, tu funkciju i to treba da radi.
Sasa Čudić, Parlament RS: „Stvar je političara, odnosno članova samog Parlamenta, i mislim da sami parlamentarci svojim kvalitetnim radom i mogu da daju aktivan doprinos u Bosni i Hercegovini. Dakle, prije svega parlamentarci oba entiteta, a samim tim i parlamentarci na nivou Bosne i Hercegovine.“
Zvonko Jurišić, Parlament BiH: „Ovo je sigurno dobar put da se upoznamo s radom Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope – koje su to sve institucije ovdje u Briselu koje na neki način brinu o Jugoistočnoj Evropi, a samim tim i o Bosni i Hercegovini. Mislim da smo jedinstveni – čini mi se bar deklarativno – da smo svi tu jedinstveni kad je u pitanju put Bosne i Hercegovine k Evropi.“
RSE: Kada se kaže 'parlamentarac', odmah se misli na nekoga ko je uhljebljen, ko ima dobru platu, a radi malo ili ne radi gotovo ništa. Imate li utisak da biste mogli nešto u tom smislu promijeniti?
Jesenko Selimović, Federalni parlament: „Mislim da smo mi silom prilika bili blokirani par mjeseci nakon izbora, nakon dodjele mandata, ali mislim da smo sada krenuli jednim ubrzanim tempom da radimo i mislim da ćemo opravdati povjerenje. Na kraju krajeva, siguran sam da će ovaj saziv Parlamenta, pogotovo iz razloga što je nova parlamentarna većina, uspjeti da generalno promijeni sliku o parlamentarcima i političarima među građanima Bosne i Hercegovine.“
Članica Evropskog parlamenta, Tanja Fajon: „S parlamentarcima smo danas imali vrlo prijatan i, naravno, ozbiljan razgovor. Mogu reći da smo razmijenili stavove o situaciji u Bosni i Hercegovini oko pitanja kao što su proširenje Evropske zajednice, pitanje migracije i, naravno, viza, čime se ja bavim. Za mene lično bitno je da svi političari i parlamentarci rade zajedno, a u interesu svih građana. Oni su mi dali tu poruku, a ako se to ostvari, ja bih bila vrlo sretna. Mislim da osobito mlade generacije, mladi ljudi, trebaju neku jasnu budućnost. Ta budućnost je, uvjerena sam, put prema Evropskoj uniji.“
Deklaracija je novi početak
A dan poslije, u Evropskom parlamentu i delegacija Parlamenta Federacije – sa Deklaracijom u rukama.
“Predsjednik i potpredsjednik Federalnog parlamenta su me posjetili i predočili Deklaraciju kakva je izglasana, deklaraciju koju vidim kao opredjeljenje evropskom putu Bosne i Hercegovine. Mislim da je to obećavajuće. Rekla sam im da ako Deklaraciju budu slijedili konkretni potezi vlasti na svim nivoima, mislim da tada može imati uspjeha”, kazala je izvjestiteljka za BiH Evropskog parlamenta, Doris Pack.
Pack: Referendum je instrument kakav Dodik koristi uvijek - ovo nije bio prvi put. Kao što sam vam jednom rekla - ako iza referenduma stoje samo lični razlozi jer se neki političari boje državnog tužiteljstva, tada se referendum ne smije održati i moraju biti sankcije. Međutim, ako zaista postoje razumni razlozi, tada treba da bude dijalog. Čini mi se da je ta poruka dobro shvaćena.
Baronesa Ashton je bila tamo i barem je postigla da se započne sa strukturnim dijalogom, tako da referendum više nije tema. Međutim, nikada se ne zna. Znate da predsjednik Republike Srpske zlopotrebljava instrumente, što stvara brojne probleme, što se nekada završi kao ova epizoda sa susretom sa lady Ashton. S druge strane, tužiteljstvo mora biti nezavisno, sposobno da se bavi ozbiljnim slučajevima kakvih ima u državi, mora biti veoma profesionalno, jer bez toga nikada nećete dobiti investitore, ne samo u Federaciji, već ni u RS. A tu je odmah i mogućnost gradnje budućnosti za mlade generacije - a bez posla, oni će napustiti Bosnu i Hercegovinu. To moramo ozbiljno shvatiti. Deklaraciju Federalnog parlamenta vidim kao dobar početak. Nadam se da će se formirati i zajednička vlada, bez koje se stvari ne mogu odvijati brzo kao što bi trebalo. Pogledajte šta drugi rade - Hrvatska je na kraju pregovora, Crna Gora je u veoma dobroj situaciji. Dakle, zašto da ne shvate ovo ozbiljno i krenu naprijed? Ovo je na političarima, a mislim da ljudi od svojih političara traže da rade na boljoj budućnosti.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Denis Zvizdić: „Mi mislimo da ova Deklaracija na neki način predstavlja novi početak. Naravno, puno toga je urađeno u zadnjih deset ili petnaest godina, ali ovaj put Deklaracija – koja je obavezujuća za zakonodavnu i izvršnu vlast – predstavlja potpuno nepodijeljeno opredjeljenje za evropske integracije i za NATO pakt.“
Zvuči obećavajuće, obećava novo raspoloženje. Evropljani, naslušani svega i svačega iz našeg pravca, prije nego što se obraduju promjenama, žele ih vidjeti u stvarnom životu.
