Nakon objavljivanja informacije da je inspekcija rada podnijela krivične prijave protiv tri direktora podgoričkog Kombinata aluminijuma, nameće se pitanje - da li je država konačno odlučila da čvršćim stavom disciplinuje menadžment KAP-a.
Pošto je u međuvremenu, našem Radiju potvrđena i, do sad nezvanična, informacija da je predstavnik državnog kapitala u bordu direktora Kombinata Radomir Mitrović podnio ostavku zbog opstrukcije Rusa, čini se da je zaoštravanje neminovno.
"Došlo je vrijeme da se menadžment podgoričkog Kombinata aluminijuma uozbilji i da počne da ispunjava obaveze prema državi kao i sva druga preduzeća", rekao je za naš program nekadašnji član rukovodstva KAP-a, Vojin Đukanović, komentarišući informaciju da je inspekcija rada podnijela krivične prijave protiv izvršnog direktora KAP-a Leonida Krilova i direktora pogona Prerade i Kovačnice: Gojka Dapčevića i Udara Ginijatulina, jer radnicima mjesecima nijesu isplaćivane zarade.
"Svaki menadžment u skladu sa Kolektivnim ugovorom mora da ispunjava svoje obaveze. Nije u redu ako osnovni pogon KAPa - Elektroliza i administracija dobijaju plate a Kovačnica i Prerada ne dobija. Ja mislim da je tu inspekcija u pravu. Dobijanjem statusa kandidata za Evropsku uniju sigurno se moraju poštivati prava i menadžmenta i radnika", navodi Đukanović.
Podsjetimo. Većinski paket akcija podgoričkog Kombinata aluminijuma je krajem 2005. godine za nepunih 50 miliona eura prodat Centralno-evropskoj aliminijumskoj komapniji ruskog tajkuna Olega Deripaske. Vlada je tada tvrdila da je privatizacija, za KAP, spasonosno rješenje, odnosno, da će, ako se ne privatizuje, Kombinat propasti.
Novi većinski vlasnik je imao obavezu da fabriku unaprijedi i modernizuje, ali se naknadno ispostavilo da ustvari građani Crne Gore treba godinama da finansiraju poslovanje ove privatne kompanije. Samo prošle godine su njene račune dotirali sa 20 miliona eura, a ove i naredne, daće još 25 miliona.
Vlada je garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih 135 miliona eura. Tako je Vlada povratila polovinu akcija koje prethodno prodala za 50 miliona i dobila mjesto u bordu direktora sa pravom veta.
Zaoštriti stav
Kao predstavnik državnog kapitala, sada ravnopravnog sa ruskim udjelom u Kombinatu, prije samo dva mjeseca je imenovan nekadašnji direktor KAP-a Radomir Mitrović koji je, kako je našem Radiju i potvrđeno u Ministarstvu ekonomije, upravo podnio ostavku zbog nemoći da se izbori sa opstrukcijom ruskog dijela menadžmenta.
Sa jednog od protesta radnika KAP-a, mart 2010Predsjednik Sindikata KAP-ovog pogona Kovačnice, Radosav Petrović smatra da bi država svakako trebalo da zaoštri stav i konačno disciplinuje menadžment KAP-a.
"Država je ta koja je trebalo o svemu da vodi računa, ona je privatizovala KAP. Da li se ona više posvetila i okrenula vlasniku kombinata ili ne, ja ne bih mogao da komentarišem jer nemam ništa opipljivo na papiru. A ne mora ništa da bude na papiru jer se sve vidi prema odnosu i prema kompaniji i prema radnicima. Vlada je prije dva mjeseca odredila svog predstavnika koji će ući u Odbor direktora. No, koliko ja imam informacija on još nije ušao u fabriku . Ja ne znam zašto se čeka", navodi Petrović.
Čekalo se, ili ne, Mitrović je već podnio ostavku, a kao najozbiljniji kandidat za člana borda direktora KAP-a, pominje se upravo nekadašnji član uprave Vojin Đukanović, koji kaže da je vijest saznao iz medija.
"Meni niko nije nudio to mjesto. I ako bi došlo do toga, mi prije svega moramo razmotriti zašto je gospodin Mitrović podnio ostavku jer se radi o ozbiljmo čovjeku. Da se vidi koji su to problemi, da li su realno savladivi ili ne. Treba Vlada, kao većinski vlasnik sa ruskom firmom da se vidi da li u kombinatu ima izlaza ili nema I tek tada donijeti neku odluku", kaže Đukanović.
Ukoliko se država odlučila za oštriji stav prema ruskom investitoru, to će zapravo biti nova epizoda u njihovom medjusobnom odnosu koji je imao različite faze. Na vladinu adresu su često upućivane optužbe da je suviše servilna prema Rusima.
Razlog su bile izdašne subvencije za električnu energiju, obilata finansijska pomoć i opraštanje utajenog poreza. Međutim, ovaj odnos je imao i konfliktni aspekt.
Nakon posrnuća KAP-a uslijed pojeftinjenja aluminijuma i drastičnog poskupljenja električne energije, predstavnici tadašnjeg većinskog vlasnika, Centalno-evropske aluminijumske kompanije, ruskog tajkuna Olega Deripaske i Vlade su mjesecima pregovarali o državnoj pomoći kroz garancije pri zaduživanju i odloženo plaćanje poreza, doprinosa i energenata, ali je od početka bilo više spornih tačaka, među kojima je glavna bila tužba, odnosno, odštetni zahtjev Rusa, vrijedan 300 miliona eura, jer je Vlada, navodno, prikrila odredjene podatke prilikom privatizacije KAP-a.
Nakon toga je uslijedila i kontratužba Vlade i zahtjev da Rusi odustanu od međunarodne arbitraže, što je prošlogodišnjim poravnanjem i učinjeno.
Pošto je u međuvremenu, našem Radiju potvrđena i, do sad nezvanična, informacija da je predstavnik državnog kapitala u bordu direktora Kombinata Radomir Mitrović podnio ostavku zbog opstrukcije Rusa, čini se da je zaoštravanje neminovno.
"Došlo je vrijeme da se menadžment podgoričkog Kombinata aluminijuma uozbilji i da počne da ispunjava obaveze prema državi kao i sva druga preduzeća", rekao je za naš program nekadašnji član rukovodstva KAP-a, Vojin Đukanović, komentarišući informaciju da je inspekcija rada podnijela krivične prijave protiv izvršnog direktora KAP-a Leonida Krilova i direktora pogona Prerade i Kovačnice: Gojka Dapčevića i Udara Ginijatulina, jer radnicima mjesecima nijesu isplaćivane zarade.
'Dobijanjem statusa kandidata za Evropsku uniju sigurno se moraju poštivati prava i menadžmenta i radnika", navodi Vojin Đukanović.
"Svaki menadžment u skladu sa Kolektivnim ugovorom mora da ispunjava svoje obaveze. Nije u redu ako osnovni pogon KAPa - Elektroliza i administracija dobijaju plate a Kovačnica i Prerada ne dobija. Ja mislim da je tu inspekcija u pravu. Dobijanjem statusa kandidata za Evropsku uniju sigurno se moraju poštivati prava i menadžmenta i radnika", navodi Đukanović.
Podsjetimo. Većinski paket akcija podgoričkog Kombinata aluminijuma je krajem 2005. godine za nepunih 50 miliona eura prodat Centralno-evropskoj aliminijumskoj komapniji ruskog tajkuna Olega Deripaske. Vlada je tada tvrdila da je privatizacija, za KAP, spasonosno rješenje, odnosno, da će, ako se ne privatizuje, Kombinat propasti.
Novi većinski vlasnik je imao obavezu da fabriku unaprijedi i modernizuje, ali se naknadno ispostavilo da ustvari građani Crne Gore treba godinama da finansiraju poslovanje ove privatne kompanije. Samo prošle godine su njene račune dotirali sa 20 miliona eura, a ove i naredne, daće još 25 miliona.
Vlada je garantovala i za nove kredite, pa će, ako ih ne vrate Rusi, građani morati da plate i tih 135 miliona eura. Tako je Vlada povratila polovinu akcija koje prethodno prodala za 50 miliona i dobila mjesto u bordu direktora sa pravom veta.
Zaoštriti stav
Kao predstavnik državnog kapitala, sada ravnopravnog sa ruskim udjelom u Kombinatu, prije samo dva mjeseca je imenovan nekadašnji direktor KAP-a Radomir Mitrović koji je, kako je našem Radiju i potvrđeno u Ministarstvu ekonomije, upravo podnio ostavku zbog nemoći da se izbori sa opstrukcijom ruskog dijela menadžmenta.
"Država je ta koja je trebalo o svemu da vodi računa, ona je privatizovala KAP. Da li se ona više posvetila i okrenula vlasniku kombinata ili ne, ja ne bih mogao da komentarišem jer nemam ništa opipljivo na papiru. A ne mora ništa da bude na papiru jer se sve vidi prema odnosu i prema kompaniji i prema radnicima. Vlada je prije dva mjeseca odredila svog predstavnika koji će ući u Odbor direktora. No, koliko ja imam informacija on još nije ušao u fabriku . Ja ne znam zašto se čeka", navodi Petrović.
Čekalo se, ili ne, Mitrović je već podnio ostavku, a kao najozbiljniji kandidat za člana borda direktora KAP-a, pominje se upravo nekadašnji član uprave Vojin Đukanović, koji kaže da je vijest saznao iz medija.
"Meni niko nije nudio to mjesto. I ako bi došlo do toga, mi prije svega moramo razmotriti zašto je gospodin Mitrović podnio ostavku jer se radi o ozbiljmo čovjeku. Da se vidi koji su to problemi, da li su realno savladivi ili ne. Treba Vlada, kao većinski vlasnik sa ruskom firmom da se vidi da li u kombinatu ima izlaza ili nema I tek tada donijeti neku odluku", kaže Đukanović.
Ukoliko se država odlučila za oštriji stav prema ruskom investitoru, to će zapravo biti nova epizoda u njihovom medjusobnom odnosu koji je imao različite faze. Na vladinu adresu su često upućivane optužbe da je suviše servilna prema Rusima.
Razlog su bile izdašne subvencije za električnu energiju, obilata finansijska pomoć i opraštanje utajenog poreza. Međutim, ovaj odnos je imao i konfliktni aspekt.
Nakon posrnuća KAP-a uslijed pojeftinjenja aluminijuma i drastičnog poskupljenja električne energije, predstavnici tadašnjeg većinskog vlasnika, Centalno-evropske aluminijumske kompanije, ruskog tajkuna Olega Deripaske i Vlade su mjesecima pregovarali o državnoj pomoći kroz garancije pri zaduživanju i odloženo plaćanje poreza, doprinosa i energenata, ali je od početka bilo više spornih tačaka, među kojima je glavna bila tužba, odnosno, odštetni zahtjev Rusa, vrijedan 300 miliona eura, jer je Vlada, navodno, prikrila odredjene podatke prilikom privatizacije KAP-a.
Nakon toga je uslijedila i kontratužba Vlade i zahtjev da Rusi odustanu od međunarodne arbitraže, što je prošlogodišnjim poravnanjem i učinjeno.
