Kandidat SDP-a Ivo Josipović je pobijedio na izborima za trećeg predsjednika Hrvatske nakon osamostaljenja, objavilo je Državno izborno povjerenstvo nekoliko minuta iza ponoći.
Josipović, stručnjak za Ustavno pravo i skladatelj klasične muzike, je osvojio 60,29 posto glasova naspram 39,71 posto za neovisnog kandidata, gradonačelnika Zagreba i njegovog bivšeg stranačkog kolegu Milana Bandića.
Obrađeno je 99,62 posto biračkih mjesta a glasalo je 50,28 posto glasača.
Josipović je treći predsjednik Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stipe Mesića, koji su bili na čelu države po deset godina. On je i prvi predsjednik iz redova SDP-a.
Josipović je najavio je u svom prvom obraćanju da će Hrvatska vrijednostima koje će promovirati biti „jedna od sjajnih zvijezda na europskom nebu“ i da će voditi i pobijediti u ratu protiv korupcije u „velikom savezu za pravdu“.
On je za svoj cilj postavio Hrvatsku kao „dom svih poštenih ljudi“:
"Želim biti i vaš predsjednik jer ne želim razdvajati, želim spajati. Stojim ovdje pred svima vama, pružam ruku i kažem - služit ću vama, služit ću Hrvatskoj".
"SURADNJA I MOSTOVI"
Svoje je istupanje završio riječima: „Neću vas razočarati! Živjeli, živjela nam jedina Hrvatska!, “ a potom je u njegovom stožeru u zagrebačkom Novinarskom domu zasvirala Beethovenova Oda radosti – himna Europe.
Poraženi Bandić čestitao je Ivi Josipoviću na pobjedi, ali je najavio i kako će znati opravdati povjerenje onih 900 tisuća hrvatskih građana koji su za njega glasali.
On je kazao kako ga je srušila "kampanja mržnje":
„Tolika količina mržnje, prezira i netrpeljivosti nezabilježena je u zadnjih 20 godina ove države, koja se sručila od novinskih pera do ozbiljnih kritika. Ali ja idem dalje sa vama, neću odustati,“ poručio je Bandić.
Premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor čestitala je Josipoviću izbornu pobjedu, i izrazila očekivanje da će suradnja biti na dobrobit svih građana i građanski Hrvatske.
"Želim da u suradnji gradimo mostove između Banskih dvora i Pantovčaka", rekla je Kosor.
Ona je kazala kako očekuje da će novi predsjednik dati potporu Vladi u svim njenim nastojanjima, a pogotovo daljem jačanju parlamentarizma u Hrvatskoj.
„Sa Josipovićevom pobjedom pobijedila je europska Hrvatska i europske vrijednosti,“ kazao je čestitajući aktualni predsjednik Stipe Mesić, dodajući da je pred njim velik posao – učvrstiti suradnju sa susjedima, nastaviti sa započetim reformama i nastavati put prema Europi.
"DOBAR PREDSJEDNIK"
Politički analitičar Žarko Puhovski za RSE pojašnjava što će značiti dolazak Josipovića na Pantovčak za nešto više od mjesec dana:
„To će značiti da se izlazi iz herojske faze – prvo Tuđmanove namrgođene, pa onda Mesićeve herojske faze predsjednika s ljudskim likom, u predsjednika bez ikakvog lika koji će funkcionirati i učinit će ono što za demokraciju treba: sakrit će čovjeka iza institucije, umjesto da bude obrnuto.“
Puhovski je analizirao i šta se može očekivati nakon SDP-ove i Josipovićeve pobjede u odnosu prema zemljama regije?
„Josipović će funkcionirati odlično u odnosu na sve osim u odnosu na Srbiju, jer je tužba protiv srbije njegovo 'čedo'. On ju je koordinirao i dijelom pisao, i jako će teško osobno od nje odustati – nakon svih ostalih u Hrvatskoj," rekao je Puhovski
I politički analitičar Mate Granić kaže kako treći hrvatski predsjednik mora biti drugačiji i od Tuđmana i od Mesića, i da će se Josipović dobro nositi sa izazovima koji su pred njim.
„Vjerujem da smo dobili dobrog predsjednika, i da će kohabitacija između premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Josipovića biti dobra i civilizirana, u prvom mjestu u interesu Hrvatske, i da se ta dobra suradnja ničime neće dovoditi u pitanje,“ rekao je Granić.
Josipović je rođen 28. kolovoza 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980.) te položio pravosudni ispit.
Magistrirao je 1985. na poslijediplomskom studiju kaznenopravnih znanosti, a doktorirao 1994. s temom "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu". Na zagrebačkom Pravnom fakultetu predaje Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo.
Kao pravnik, zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, surađivao je na nekoliko međunarodnih projekata, a kao ekspert Vijeća Europe sudjelovao je u vrjednovanju zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.
Nakon srednje glazbene škole Josipović je glazbeno obrazovanje nastavio na studiju kompozicije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.
Skladao je za različita glazbala, komorne sastave i simfonijski orkestar, a za skladbe je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada, uključivo i Nagradu Europske radiounije te diskografsku nagradu "Porin" 1999. i 2000.
Član je više domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga, govori engleski jezik, a služi se i njemačkim.
Josipović je od 1980. bio član Saveza komunista Hrvatske te sudjelovao u njegovoj transformaciji tijekom demokratskih promjena kad je pristupio Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske (SDP), a autor je prvog statuta te stranke.
Političko djelovanje i stranku napušta 1994. te se posvećuje struci - pravu i umjetnosti.
Službeno se u članstvo SDP-a vraća u ljeto 2008., a prošle je godine na unutarstranačkom odlučivanju za SDP-ova predsjedničkog kandidata pobijedio Ljubu Jurčića.
U predsjedničkoj je kampanji kao temeljni koncept zagovarao "Novu pravednost" kao društveno-pravni okvir za stvaranje boljeg i naprednijega hrvatskog društva, najavivši žestoku borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala.
U braku je sa suprugom Tatjanom, također sveučilišnom profesoricom prava, s kojom ima 18-godišnju kćer Lanu.
Josipović, stručnjak za Ustavno pravo i skladatelj klasične muzike, je osvojio 60,29 posto glasova naspram 39,71 posto za neovisnog kandidata, gradonačelnika Zagreba i njegovog bivšeg stranačkog kolegu Milana Bandića.
Obrađeno je 99,62 posto biračkih mjesta a glasalo je 50,28 posto glasača.
Josipović je treći predsjednik Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stipe Mesića, koji su bili na čelu države po deset godina. On je i prvi predsjednik iz redova SDP-a.
Josipović je najavio je u svom prvom obraćanju da će Hrvatska vrijednostima koje će promovirati biti „jedna od sjajnih zvijezda na europskom nebu“ i da će voditi i pobijediti u ratu protiv korupcije u „velikom savezu za pravdu“.
On je za svoj cilj postavio Hrvatsku kao „dom svih poštenih ljudi“:
"Želim biti i vaš predsjednik jer ne želim razdvajati, želim spajati. Stojim ovdje pred svima vama, pružam ruku i kažem - služit ću vama, služit ću Hrvatskoj".
"SURADNJA I MOSTOVI"
Svoje je istupanje završio riječima: „Neću vas razočarati! Živjeli, živjela nam jedina Hrvatska!, “ a potom je u njegovom stožeru u zagrebačkom Novinarskom domu zasvirala Beethovenova Oda radosti – himna Europe.
Poraženi Bandić čestitao je Ivi Josipoviću na pobjedi, ali je najavio i kako će znati opravdati povjerenje onih 900 tisuća hrvatskih građana koji su za njega glasali.
On je kazao kako ga je srušila "kampanja mržnje":
„Tolika količina mržnje, prezira i netrpeljivosti nezabilježena je u zadnjih 20 godina ove države, koja se sručila od novinskih pera do ozbiljnih kritika. Ali ja idem dalje sa vama, neću odustati,“ poručio je Bandić.
Premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor čestitala je Josipoviću izbornu pobjedu, i izrazila očekivanje da će suradnja biti na dobrobit svih građana i građanski Hrvatske.
"Želim da u suradnji gradimo mostove između Banskih dvora i Pantovčaka", rekla je Kosor.
„Sa Josipovićevom pobjedom pobijedila je europska Hrvatska i europske vrijednosti,“ kazao je čestitajući aktualni predsjednik Stipe Mesić, dodajući da je pred njim velik posao – učvrstiti suradnju sa susjedima, nastaviti sa započetim reformama i nastavati put prema Europi.
"DOBAR PREDSJEDNIK"
Politički analitičar Žarko Puhovski za RSE pojašnjava što će značiti dolazak Josipovića na Pantovčak za nešto više od mjesec dana:
„To će značiti da se izlazi iz herojske faze – prvo Tuđmanove namrgođene, pa onda Mesićeve herojske faze predsjednika s ljudskim likom, u predsjednika bez ikakvog lika koji će funkcionirati i učinit će ono što za demokraciju treba: sakrit će čovjeka iza institucije, umjesto da bude obrnuto.“
Puhovski je analizirao i šta se može očekivati nakon SDP-ove i Josipovićeve pobjede u odnosu prema zemljama regije?
„Josipović će funkcionirati odlično u odnosu na sve osim u odnosu na Srbiju, jer je tužba protiv srbije njegovo 'čedo'. On ju je koordinirao i dijelom pisao, i jako će teško osobno od nje odustati – nakon svih ostalih u Hrvatskoj," rekao je Puhovski
I politički analitičar Mate Granić kaže kako treći hrvatski predsjednik mora biti drugačiji i od Tuđmana i od Mesića, i da će se Josipović dobro nositi sa izazovima koji su pred njim.
„Vjerujem da smo dobili dobrog predsjednika, i da će kohabitacija između premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Josipovića biti dobra i civilizirana, u prvom mjestu u interesu Hrvatske, i da se ta dobra suradnja ničime neće dovoditi u pitanje,“ rekao je Granić.
Biografija Ive Josipovića
Ivo Josipović, sveučilišni profesor, skladatelj i saborski zastupnik, izabran je za trećega hrvatskog predsjednika.Josipović je rođen 28. kolovoza 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980.) te položio pravosudni ispit.
Magistrirao je 1985. na poslijediplomskom studiju kaznenopravnih znanosti, a doktorirao 1994. s temom "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu". Na zagrebačkom Pravnom fakultetu predaje Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo.
Kao pravnik, zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, surađivao je na nekoliko međunarodnih projekata, a kao ekspert Vijeća Europe sudjelovao je u vrjednovanju zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.
Nakon srednje glazbene škole Josipović je glazbeno obrazovanje nastavio na studiju kompozicije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.
Skladao je za različita glazbala, komorne sastave i simfonijski orkestar, a za skladbe je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada, uključivo i Nagradu Europske radiounije te diskografsku nagradu "Porin" 1999. i 2000.
Član je više domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga, govori engleski jezik, a služi se i njemačkim.
Josipović je od 1980. bio član Saveza komunista Hrvatske te sudjelovao u njegovoj transformaciji tijekom demokratskih promjena kad je pristupio Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske (SDP), a autor je prvog statuta te stranke.
Političko djelovanje i stranku napušta 1994. te se posvećuje struci - pravu i umjetnosti.
Službeno se u članstvo SDP-a vraća u ljeto 2008., a prošle je godine na unutarstranačkom odlučivanju za SDP-ova predsjedničkog kandidata pobijedio Ljubu Jurčića.
U predsjedničkoj je kampanji kao temeljni koncept zagovarao "Novu pravednost" kao društveno-pravni okvir za stvaranje boljeg i naprednijega hrvatskog društva, najavivši žestoku borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala.
U braku je sa suprugom Tatjanom, također sveučilišnom profesoricom prava, s kojom ima 18-godišnju kćer Lanu.
