Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Zašto novinari u Crnoj Gori nikada nijesu protestovali protiv cenzure, propagande i neobjektivnog informisanja.

Da li u Crnoj Gori takvih problema nema kao u državama regiona u kojima novinari protestuju zbog tih pojava ili u Crnoj Gori dominira autocenzura koja sprječava bilo kakvu pobunu protiv uništavanja integriteta profesije.

Ne treba očekivati da će se u Crnoj Gori u skorijoj budućnosti dogoditi nešto slično kao u zemljama regiona da se novinari pobune zbog uvođenja cenzure, forsiranja neprofesionalizma, manipulacije i rušenja integriteta profesije.

Prema riječima Slavoljuba Šćekića, direktora Televizije Vijesti ključni problem je autocenzura u dominantnom dijelu crnogorskog novinarstva.

"Ono što je generalni crnogorski problem jeste autocenzura i neshvatanje uloge javnog servisa. Javni servis se smatra kao budžetska ustanova i smatra se potpuno normalnim u Crnoj Gori da taj javni servis brani Vladinu politiku, a odmah potom da brani i ustvari stranačku politiku. Na tim temeljima je izgrađena autocenzura", rekao je Sčekić.

"Ko ne želi tako da radi može da promijeni medijsku kuću", kaže Šćekić, dodajući da ko nema takvu mogućnost ostaju mu još dvije mogućnosti od kojih je jedna da se prikloni diktatu vlasnika.

"U konkretnom slučaju ovdje se sada, s obzirom na budžetski karakter televizije, sada može govoriti o Vladi kao vlasniku bez obzira na obje izvedene institucije tipa Savjeta i slično. I ostaje jedan mali broj ljudi koje bih želio da pomenem, koji grade neki svoj mikrokosmos da spasu neki svoj integritet kroz pojedine televizijske forme, određene emisije. Pa vam se ponekad čini da kada gledate dvije emisije jednu za drugom kao da ne gledate emisije na istoj televiziji jer je različit rukopis", dodao je on.

Novinari javnih servisa su u drugim zemljama spremni da zaštite integritet profesije, dok u Crnoj Gori postoji veoma mala spremnost kao i u drugim profesijama da se učini nešto za očuvanje standarda na kojima bi trebalo da počiva profesija, kaže član Savjeta Radio Televizije Crne Gore Goran Đurović:

"U Crnoj Gori se, na žalost, novinari nikad nijesu uspjeli dogovoriti, makar većina novinara, oko toga šta je to novinarska etika, šta su principi i standardi oko kojih nema potrebe da se mimoilaze u nekom svakodnevnom radu. Iako postoji novinarski kodeks Samoregulatornog tijela očigledni su pokušaji da se smanje uticaji i tog organa i očigledno je da se ti novinari, odnosno mediji u kojima rade novinari, na žalost, boje da participiraju u radu takvog organa, takvog tijela upravo ostavljajući sebi prostor da mogu da budu uvijek valjda malo manje uznemireni i da mogu saopštiti da kod njih u njihovom radu ne postoji cenzura, da kod njih ne postoji u medijima u kojima oni rade pritisaka i da sve to u Crnoj Gori izgleda mnogo bolje nego u zemljama regiona".

Posljednje presude novinarima i medijima u Crnoj Gori i izostanak reakcije novinara otvara pitanje novinarske solidarnosti. U novinarsku solidarnost je razočaran Rajko Cerović, nekadašnji glavni urednik radio televizije Crne Gore:

"Kada je počela Antibirokratska revolucija i kada su bili silni napadi na silna rukovodstva televizije vidio sam da su novinari tako željno, tako lako potrčali pod Miloševićev skut, tako rado prihvatili šovinističku retoriku da sam poslije toga do te mjere bio razočaran da uopšte o novinarskoj solidarnosti u Crnoj Gori ne mislim nimalo pozitivno. Istina, postoji niz pojedinačnih slučajeva koji su o.k.. koji imaju moralni integritet, ali i mnoštvo novinara koji jedva čekaju da neko padne, pa da se onda stvori prostor za njih. Mnogo priželjkuju da šljam dođe na čelo, računajući sebe kao sposobne i tako dalje".


Cerović kaže i da ga je ponekad stid što je dio novinarske profesije:

"Novinarstvo se mora posmatrati raslojeno jer tu ima od vrhunskih intelektualaca, ljudi od moralnog integriteta do zlotuca koji jednostavno jedva umiju da sastave tri rečenice. Sve se to zove novinarstvo. Ponekad me je stid kada me ubrajaju u tu profesiju".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG