Mala ulaganja države u turizam i loš rad turističkih zajednica glavni su razlog zbog kojih stranci i dalje BiH prepoznaju po ratu ili ratnim zločinima. Prilike za predstavljanje BiH u drugačijem svijetlu postoje, ali ih turističke zajednice veoma slabo koriste, kaže magistar turizma Faruk Čaluk:
„Najbolji primjer su sajmovi turizma koji se dešavaju po svijetu. Predstavljanje BiH na takvim sajmovima je prilično slabo, pripremljeno prilično skromno, tako da ne dajemo baš tako bogatu sliku o BiH. Smatram da puno toga imamo da ponudimo, da je realna slika potpuno drugačija, a opet to moraju raditi neki malo viši organi, između ostalih i turističke zajednice koje su i zadužene za to.“
Za stvaranje slike o BiH kao zemlji prirodnih ljepota, bogatog kulturnog nasljeđa ili područja pogodnog za razvoj sporta potreban je sistemski pristup koji BiH nedostaje, ističe jedan od učesnika okruglog stola Nazif Hasanbegović:
„Prave strategije za prezentaciju imidža, nema je od onoga što je biznis sektor, do države. Rade se pojedinačni slučajevi. I vrlo je teško objasniti čak i privrednim subjektima, da ne kažem onda dalje, važnost ovoga o čemu govorimo. Otprilike se priča o brendiranju svodi na alate marketinga, znači na izradu oglasa, reklama.“
Državne institucije nisu dovoljno osposobljene da promovišu zemlju u najboljem svijetlu i zbog toga je BiH u velikom zaostatku u odnosu na region, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović:
„Državne strukture, mislim na institucije države BiH, su neosposobljene za promociju imidža države BiH u cjelini, a posebno u nekim segmentima, kao što su kultura, sport, turizam, privreda. Kad kažem neosposobljeni - vi ćete vrlo malo naći diplomatskih predstavništava koji imaju stručnjake, pripremljene dokumente, filmove itd. koji mogu da rade na tome da predstave naše turističke potencijale, naša prirodna bogatstva, naše sportske potencijale.“
U društvu poremećenih vrijednosti kakvo je trenutno bosanskoherecegovačko afirmiše se subkultura, a ne vrijednosti koje bi u pravom svijetlu pokazale BiH, ističe sociolog Hidajet Repovac:
„To ima vrlo negativne reperkusije na turizam jer mi ljudima koji dolaze u BiH prvo pokažemo subkulturu, pa im onda eventualno plasiramo nešto iz kulture. I u sportu je to također vidljivo.“
Slično razmišlja i doc. dr. Safet Kapo sa Fakulteta za sport:
„Ne možemo pričati o sportu, ne možemo pričati o politici, ne možemo pričati o turizmu, ne možemo ni o čemu pričati kada nemamo temelj. Izgubili smo odgoj, izgubili smo norme. Gdje nema pravila i normi, tu je bezakonje, to je džungla. Tada vladaju oni koji ne bi trebali da vladaju, tada dolaze do izražaja ljudi koji su nesposobni. Ja želim samo da kažem jednu stvar: početi s ovim stvarima, naći prave ljude, graditi prave ljude, educirati, odgajati prave ljude. Tek tada možemo pričati o sportu i o strategiji.“
Pojedinačni elementi za izgradnju imidža BiH postoje, ali imidž je cjelina - sveukupni doživljaj i to svim čulima, kao i uočavanje onog posebnog i jedinstvenog u nekoj zemlji. To BiH ima, naglašava prof. sa Fakulteta političkih nauka Besim Spahić, ali nema sistemski pristup izgradnje imidža:
„BiH izuzetno je bogata na svim područjima, ima apsolutno pojedinačne elemente favoritskog imidža. Međutim, on nije uvezan, nije poentiran, nije dat u adekvatnoj formi - pisanoj, štampanoj, vizualnoj, audiovizualnoj itd. Očito nedostaje subjekat na nivou države koji bi sve to lijepo upakovao, u najljepšem svjetlu. Postoje pojedinačne publikacije fantastične, ali njima treba dati element verifikacije stručnjaka. E to je sastavni dio imidža.“
„Najbolji primjer su sajmovi turizma koji se dešavaju po svijetu. Predstavljanje BiH na takvim sajmovima je prilično slabo, pripremljeno prilično skromno, tako da ne dajemo baš tako bogatu sliku o BiH. Smatram da puno toga imamo da ponudimo, da je realna slika potpuno drugačija, a opet to moraju raditi neki malo viši organi, između ostalih i turističke zajednice koje su i zadužene za to.“
Za stvaranje slike o BiH kao zemlji prirodnih ljepota, bogatog kulturnog nasljeđa ili područja pogodnog za razvoj sporta potreban je sistemski pristup koji BiH nedostaje, ističe jedan od učesnika okruglog stola Nazif Hasanbegović:
„Prave strategije za prezentaciju imidža, nema je od onoga što je biznis sektor, do države. Rade se pojedinačni slučajevi. I vrlo je teško objasniti čak i privrednim subjektima, da ne kažem onda dalje, važnost ovoga o čemu govorimo. Otprilike se priča o brendiranju svodi na alate marketinga, znači na izradu oglasa, reklama.“
Državne strukture, mislim na institucije države BiH, su neosposobljene za promociju imidža države BiH u cjelini, a posebno u nekim segmentima, kao što su kultura, sport, turizam, privreda.
„Državne strukture, mislim na institucije države BiH, su neosposobljene za promociju imidža države BiH u cjelini, a posebno u nekim segmentima, kao što su kultura, sport, turizam, privreda. Kad kažem neosposobljeni - vi ćete vrlo malo naći diplomatskih predstavništava koji imaju stručnjake, pripremljene dokumente, filmove itd. koji mogu da rade na tome da predstave naše turističke potencijale, naša prirodna bogatstva, naše sportske potencijale.“
U društvu poremećenih vrijednosti kakvo je trenutno bosanskoherecegovačko afirmiše se subkultura, a ne vrijednosti koje bi u pravom svijetlu pokazale BiH, ističe sociolog Hidajet Repovac:
„To ima vrlo negativne reperkusije na turizam jer mi ljudima koji dolaze u BiH prvo pokažemo subkulturu, pa im onda eventualno plasiramo nešto iz kulture. I u sportu je to također vidljivo.“
Slično razmišlja i doc. dr. Safet Kapo sa Fakulteta za sport:
„Ne možemo pričati o sportu, ne možemo pričati o politici, ne možemo pričati o turizmu, ne možemo ni o čemu pričati kada nemamo temelj. Izgubili smo odgoj, izgubili smo norme. Gdje nema pravila i normi, tu je bezakonje, to je džungla. Tada vladaju oni koji ne bi trebali da vladaju, tada dolaze do izražaja ljudi koji su nesposobni. Ja želim samo da kažem jednu stvar: početi s ovim stvarima, naći prave ljude, graditi prave ljude, educirati, odgajati prave ljude. Tek tada možemo pričati o sportu i o strategiji.“
Pojedinačni elementi za izgradnju imidža BiH postoje, ali imidž je cjelina - sveukupni doživljaj i to svim čulima, kao i uočavanje onog posebnog i jedinstvenog u nekoj zemlji. To BiH ima, naglašava prof. sa Fakulteta političkih nauka Besim Spahić, ali nema sistemski pristup izgradnje imidža:
„BiH izuzetno je bogata na svim područjima, ima apsolutno pojedinačne elemente favoritskog imidža. Međutim, on nije uvezan, nije poentiran, nije dat u adekvatnoj formi - pisanoj, štampanoj, vizualnoj, audiovizualnoj itd. Očito nedostaje subjekat na nivou države koji bi sve to lijepo upakovao, u najljepšem svjetlu. Postoje pojedinačne publikacije fantastične, ali njima treba dati element verifikacije stručnjaka. E to je sastavni dio imidža.“
