Dostupni linkovi

Nema ko da radi na promociji imidža države


Most Mehmed-paše Sokolovića u VIšegradu, Foto: Branko Vučković

Bosnu i Hercegovinu u svijetu najčešće povezuju s ratom, minskim poljima, zločinima. Ova zemlja ipak, osim teške prošlosti, ima mnogo toga da ponudi putnicima namjernicima. Pitanje je koliko se bogatstvo turizma, kulturnog naslijeđa, ali i sporta koristi u promociji BiH. Kakav je njen imidž u svijetu i šta se može poboljšati?

Mala ulaganja države u turizam i loš rad turističkih zajednica glavni su razlog zbog kojih stranci i dalje BiH prepoznaju po ratu ili ratnim zločinima. Prilike za predstavljanje BiH u drugačijem svijetlu postoje, ali ih turističke zajednice veoma slabo koriste, kaže magistar turizma Faruk Čaluk:

„Najbolji primjer su sajmovi turizma koji se dešavaju po svijetu. Predstavljanje BiH na takvim sajmovima je prilično slabo, pripremljeno prilično skromno, tako da ne dajemo baš tako bogatu sliku o BiH. Smatram da puno toga imamo da ponudimo, da je realna slika potpuno drugačija, a opet to moraju raditi neki malo viši organi, između ostalih i turističke zajednice koje su i zadužene za to.“


Za stvaranje slike o BiH kao zemlji prirodnih ljepota, bogatog kulturnog nasljeđa ili područja pogodnog za razvoj sporta potreban je sistemski pristup koji BiH nedostaje, ističe jedan od učesnika okruglog stola Nazif Hasanbegović:

„Prave strategije za prezentaciju imidža, nema je od onoga što je biznis sektor, do države. Rade se pojedinačni slučajevi. I vrlo je teško objasniti čak i privrednim subjektima, da ne kažem onda dalje, važnost ovoga o čemu govorimo. Otprilike se priča o brendiranju svodi na alate marketinga, znači na izradu oglasa, reklama.“


Državne strukture, mislim na institucije države BiH, su neosposobljene za promociju imidža države BiH u cjelini, a posebno u nekim segmentima, kao što su kultura, sport, turizam, privreda.
Državne institucije nisu dovoljno osposobljene da promovišu zemlju u najboljem svijetlu i zbog toga je BiH u velikom zaostatku u odnosu na region, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović:

„Državne strukture, mislim na institucije države BiH, su neosposobljene za promociju imidža države BiH u cjelini, a posebno u nekim segmentima, kao što su kultura, sport, turizam, privreda. Kad kažem neosposobljeni - vi ćete vrlo malo naći diplomatskih predstavništava koji imaju stručnjake, pripremljene dokumente, filmove itd. koji mogu da rade na tome da predstave naše turističke potencijale, naša prirodna bogatstva, naše sportske potencijale.“


U društvu poremećenih vrijednosti kakvo je trenutno bosanskoherecegovačko afirmiše se subkultura, a ne vrijednosti koje bi u pravom svijetlu pokazale BiH, ističe sociolog Hidajet Repovac:

„To ima vrlo negativne reperkusije na turizam jer mi ljudima koji dolaze u BiH prvo pokažemo subkulturu, pa im onda eventualno plasiramo nešto iz kulture. I u sportu je to također vidljivo.“


Slično razmišlja i doc. dr. Safet Kapo sa Fakulteta za sport:

„Ne možemo pričati o sportu, ne možemo pričati o politici, ne možemo pričati o turizmu, ne možemo ni o čemu pričati kada nemamo temelj. Izgubili smo odgoj, izgubili smo norme. Gdje nema pravila i normi, tu je bezakonje, to je džungla. Tada vladaju oni koji ne bi trebali da vladaju, tada dolaze do izražaja ljudi koji su nesposobni. Ja želim samo da kažem jednu stvar: početi s ovim stvarima, naći prave ljude, graditi prave ljude, educirati, odgajati prave ljude. Tek tada možemo pričati o sportu i o strategiji.“


Pojedinačni elementi za izgradnju imidža BiH postoje, ali imidž je cjelina - sveukupni doživljaj i to svim čulima, kao i uočavanje onog posebnog i jedinstvenog u nekoj zemlji. To BiH ima, naglašava prof. sa Fakulteta političkih nauka Besim Spahić, ali nema sistemski pristup izgradnje imidža:

„BiH izuzetno je bogata na svim područjima, ima apsolutno pojedinačne elemente favoritskog imidža. Međutim, on nije uvezan, nije poentiran, nije dat u adekvatnoj formi - pisanoj, štampanoj, vizualnoj, audiovizualnoj itd. Očito nedostaje subjekat na nivou države koji bi sve to lijepo upakovao, u najljepšem svjetlu. Postoje pojedinačne publikacije fantastične, ali njima treba dati element verifikacije stručnjaka. E to je sastavni dio imidža.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG