Dostupni linkovi

Deminiranje bi moglo potrajati 100 godina


Deminer na jednoj od lokacija u BiH na kojoj se vrši deminiranje.

Procjenjuje se da je 3,5 procenta teritorije BiH još uvijek pokriveno minama, i to na preko 13.000 lokacija. Da bi se ostvario plan čišćenja od mina do 2019. godine, svake godine bi trebalo očistiti oko 30 kvadratnih kilometara, ali se godišnje "obradi" tek polovica od toga. Što je najgore, od 1996. stradalo je preko 1.600 ljudi. a među njima je i 500 poginulih. Nažalost, BiH je suočena s manjkom deminera, koji zbog većih plaća i boljih uvjeta rada, odlaze u inozemstvo. To je slučaj i u Tuzlanskom kantonu.

BiH se suočava s problemom odlaska deminera u druge zemlje, čemu je razlog bolje plaćen posao. To samo po sebi govori da je hitno potrebno poduzeti neke korake kako ovaj problem ne bi postao sve izraženiji, upozorava Benedin Pejić, stručni savjetnik deminera Tuzlanskog kantona:

„Bosna se već, kažu, suočava sa nedostatkom deminera, ali ove godine imamo pokretanje novih akcija kad je u pitanju osposobljavanje novih pripadnika sa posjedovanjem certifikata za rad sa minama i minsko-eksplozivnim sredstvima, tako da očekujem da će u ovom periodu, svjesni ovoga odliva stručnog kadra, pojedine kompanije i državne ustanove prići ponovnom organiziranju obuka za stjecanje novih deminera i stvaranju uvjeta tako da bi se mogao nesmetano nastaviti proces deminiranja.“

Pored ovih problema, demineri su svakodnevno u životnoj opasnosti, a zvanični podaci o ostvarenim rezultatima deminiranja u prošloj godini govore da su je obilježile i deminerske nesreće:

„Prošle godine je bilo šest deminerskih nesreća, u kojima je šest ljudi smrtno stradalo i još trojica su trajno izgubljena. To je devet ljudi. Ako se vidi da je naš tim sačinjen od 10 ljudi. znači da je samo prošle godine trajno izgubljen jedan deminerski tim. Mi kao jedina institucija sa certifikatiom za izvlačenje iz minskih polja smo dosad intervenirali ukupno 34 puta na području svih općina Tuzlanskog kantona. U tim akcijama bilo je 31 smrtno stradala osoba, teže 16 i lakše 15. Inače, nemojte da mislite da je samo ovih 34 minskih nesreća dosad bilo na kantonu – bilo je dosad preko 200 mino incidenata gdje je stradalo mnoštvo ljudi.“

Iako je za prošlu godinu postojao dosta ambiciozan plan za Tuzlanski kanton, koji je jedan od najzagađenijih minama, ipak je tek razminirano 36,65 posto terena. No problem se ne zaustavlja ovdje. Naime, u Tuzlanskom kantonu još uvijek minirano 85 milijuna četvornih metara, što dovoljno govori samo po sebi.

I nadležna tijela se slažu da je situacija vrlo ozbiljna jer ako se nastavi ovim tempom, za potpuno razminiranje trebaće više od stotinu godina. Kao i za sve drugo, tako i za razminiranje ključni problem predstavlja novac koji je potrebno osigurati kako bi se ovaj proces ubrzao. Zdenko Tadić, direktor kantonalne Uprave civilne zaštite Tuzla:

„Prvi put u prošloj godini je naša vlada u bužetskim sredstvima kojima raspolaže kanton, planirala određena sredstva konkretno za posao deminiranja. Moram reći da pored tih konkretnih sredstava, radi se o 100.000 maraka, mi smo u tom dijelu prvi put ušli u jedan dugoročni, strateški projekat saradnje sa Međunarodnim fondom za deminiranje i pomoć žrtvama mina. To je jedna slovenačka firma - ITF, preko koje idu sva donatorska sredstva u BiH za deminiranje. Kroz taj projekat i memorandum o saradnji koji smo potpisali smo preuzeli obavezu da oni na svaku našu marku koju izdvoji kanton u cjelini, znači općine i kanton skupa, oni daju svoju marku, znači da pola - pola sufinansiramo projekte deminiranja.“

Tek kada građani u potrazi za ogrjevom ili nekim drugima stvarima ulazak u neobilježeno minirano područje plate svojim životom, onda i deminerski timovi saznaju da je u BiH otkrivena još jedna u nizu površina zagađena ovim ubojitim sredstvima, ističe Nedžad Kukuruzović, predstavnik Minsko-akcijskog centra za uklanjanje mina:

„Upravo mine predstavljaju jednu od glavnih opasnosti za sigurnost građana i prepreku za ekonomski i društveni razvoj zemlje. Veoma je komplikovano njihovo lociranje, većina nije uredno dokumentirana, zapisnici su izgubljeni ili uopće nisu prijavljeni. U BiH na početku 2009. godine imamo 1.573 kilometra kvadratnih sumnjivih površina na 13.077 lokacija.“

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG