Dostupni linkovi

U savremenom svijetu očigledan je napredak u svim sferama života i rada, pa su tako zabilježene i nove tehnike čitanja. Zahvaljujući njima, moguće je za sat vremena pročitati oko 200 stranica teksta, što je 5 do 6 puta više od uobičajenog načina savladavanja pisanog štiva. Mladi Tuzle su ovih dana, uz stručnjaka, savladavali novi "brzi način čitanja".

Prema standardnoj metodi čitanja slovo po slovo, slog po slog i riječ po riječ za jedan sat čovjek uspijeva pročitati od 30 do 40 stranica teksta. Međutim, Toni Buzon, britanski znanstvenik, tvrdi da se za sat vremena može pročitati i do 200 stranica teksta na sat uz instrukcije koje nude instruktori Buzon centra. Jedan od njih, Branislav Maričić proteklih dana boravio je u Tuzli organizirajući za mlade seminare na kojima su savladavali tehnike brzog čitanja:

„Toni Buzon, britanski naučnik, razvio je djelotvorne tehnike pomoću kojih možemo da jednim pogledom obuhvatimo i više riječi, tako da znatno povećavamo brzinu čitanja, a s obzirom da čitamo u kontekstu, po nekoliko riječi odjednom, tada bolje razumijemo ono što čitamo, a samim tim i lakše pamtimo. Uz naše instrukcije može se postići i znatno veća brzina, čak i 200, čak i 300 stranica teksta na sat, i to uz izvanredno razumijevanje i pamćenje.“


Tehnike brzog čitanja su veoma jednostavne, tvrdi Branislav Maričić:

„Postoji jedna tehnika vođenja očiju duž linija teksta. To smo radili kao djeca. Intuitivno smo shvatili u čemu je problem - da naše oči ne slijede linije teksta discipilinirano, već se kreću haotično kao što leti muva, pa smo prstićem ispod linije teksta podvlačili, uslovno rečeno, i tako smo vodili oči duž linije teksta. Međutim, prst je debeo i kratak. Potrebno je upotrebiti jedan dugački štapić, nalik onome što u restoranu imamo komade mesa na njemu, ili je to onaj kineski štapić ili četkica za likovno, sasvim je svejedno. Pomoću tog pomagala, odnosno vizuelnog vodiča mi ustvari vodimo oči duž linije teksta. I savjetovao bih svakome, ukoliko želi da poboljša razumijevanje i pamćenje, ali i brzinu čitanja, da počne da čita po nekoliko riječi odjednom, znači da hvata u kontekstu sadržaj teksta i tako će poboljšati razumijevanje i pamćenje.“

Budući da živimo u informatičkom dobu, metoda brzog čitanja mogla bi postati neophodna:

„Možemo reći slobodno da je interenet jedna Aleksandrijska biblioteka dignuta na stoti stepen po broju informacija i potrebno je zaista da imamo jednu mogućnost brzog pretraživanja informacija da bismo mogli da odvojimo one koje su trenutno najvažnije za nas. Nije svejedno čitati 20 stranica teksta na sat i 200 stranica teksta na sat. Ja kažem, pa hajde da ne budemo toliko ambiciozni, da savladamo i 100, pa to je pet puta brže.“

Kako tvrdi instruktor Maričić, tijekom jednog seminara može se postići brzina čitanja i do stotinu stranica na sat. No nije samo važno naučiti brzo čitati, već sve pročitano dobro i upamtiti:

„Većina ljudi danas uči napamet. Štrebajući, bubajući, učeći mehanički, oni dominantno koriste samo lijevu, logičku hemisferu, a desna ostaje zapostavljena. Istraživanja su pokazala da desna hemisfera pamti. Znači kao što koristimo obe noge prilikom hodanja, trebalo bi da koristimo i obe hemisfere prilikom učenja i pamćenja. Zato je neophodno za efikasno učenje da koristimo obe hemisfere mozga i da učimo sa razumijevanjem i tada ćemo imati željeni rezultat.“

Građani su prema ovoj metodi ipak skeptični:

„Koda nas je apsurdna situacija. Ima dosta nepismenih u BiH, a s druge strane se propagira to neko brzo čitanje. Ne znam, nisam razmišljala o tome kakva je korist od brzog čitanja, mada treba prvo opismeniti ove ljude koji ne znaju da čitaju ni sporo.“

„Mislim prvo da svijet nije informisan šta znači to brzo čitanje.“

„Pošto je to trend u svijetu, dobro je da se i BiH s tim susretne i da svi oni koji imaju interesa da nauče i da se osposobe na taj način, pogotovo ako će im to trebati u radu.“

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG