Potrošači u zemljama bivše Jugoslavije još uvijek nisu dovoljno zaštićeni. Oni nisu ni dovoljno edukovani o svojim pravima, niti imaju dovoljno jake mehanizme da bi se zaštitili. Ovo bi mogli biti zaključci današnjeg regionalnog sastanka o zaštiti potrošača na prostoru bivše Jugoslavije.
Bosanskohercegovački potrošači, osim što muku muče sa lošim životnim standardom, još uvijek nisu ni dovoljno zaštićeni, kaže Ljubo Janjić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Plava sfera“:
„A nepoštovanje prava potrošača dolazi iz razloga što je više od dvije trećine potrošača u BiH neobrazovano o svojim pravima i nemaju razvijen sistem samozaštite. Potrošači bi trebalo da se aktivnije uključe i da obraćaju pažnju na cijene, na prateće dokumente koji idu uz proizvod, na kvalitetu prozvoda - da li je cijena srazmjerna kvaliteti kako bi mogli ostvariti pravo na reklamaciju i zaštitu svojih budžeta.“
Jedan od razloga zbog kojeg su bh. potrošači još uvijek nedovoljno zaštićeni je i činjenica da se Zakon o zaštiti potrošača samo djelomično provodi, objašnjava Zoran Krndelj iz Spoljnotrgovinske komore BiH:
„Postoji širok spektar institucija i nevladinih organizacija koji su subjekti zaštite potrošača u BiH prema postojećem zakonu. Logično je da i sama politička situacija prilično doprinosi okruženju i implementaciji tog zakona, međutim na nama nije da obraćamo pažnju na to - na nama je da radimo naš dio posla, a primarno je da na adekvatan način informišemo potrošače o njihovim pravima, da provodimo kvalitetnu edukaciju i zbog toga sačinjavamo i ovaj nacionalni, državni godišnji program o zaštiti potrošača, koji je u fazi pripreme za 2009. godinu, kojim ćemo na cjelovit način zacrtati ciljeve, zadatke i nosioce implementacije tog zakona.“
Slična situacija je i u Srbiji, kaže pomoćnik ministra za trgovinu, cene i zaštitu potrošača Srbije Liljana Stanković:
„Potrošači su uglavnom neinformisani o svojim pravima. Jako se trudimo da stvorimo institucionalno okruženje koje će zaista pružiti punu zaštitu. Ali u kojoj god oblasti zaštite potrošača da zagrebete, videćete da ima jako puno posla da se radi.“
U zaštiti potrošača najdalje se otišlo u Republici Hrvatskoj gdje postoje profesionalna savjetovališta za potrošače. Međutim, ni u Hrvatskoj civilni sektor koji bi trebao reagirati u situacijama kakva je sada sa globalnom ekonomskom krizom nije ništa bolja nego u drugim zemljama bivše nam države. Nenad Kurtović, predsjednik Udruga za zaštitu potrošača, o iskustvima iz Hrvatske kaže:
„S jedne strane imamo državnu vlast, odnosno vladu koja želi rješavati stvari na jedan način, a mi mislimo da neke stvari ne bi trebalo tako. Razlike postoje u tome i trenutno se usaglašavamo kroz Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača, kojeg mi u Hrvatskoj imamo, stavljamo na dnevni red bitne točke, kao što su cijene energenata, kao što je cijena hrane itd., i pokušavamo transparentno to riješiti. Moram kazati da u nekim stvarima se nismo dogovorili i najvjerojatnije ćemo pokrenuti prema Vladi Republike Hrvatske sudsku tužbu zbog načina kako su nam podigli cijenu električne energije.“
Osim dogovaranja zajedničke saradnje o zaštiti potrošača, današnji sastanak mogao bi rezultirati i inicijativom za izmjene Zakona o zaštiti potrošača BiH, o čemu ministar Trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković kaže:
„Zadnje izmjene su bile 2006. godine i mislim da su neki od članova prevaziđeni u samom zakonu i da ćemo konkretno na ovom zajedničkom sastanku danas pokrenuti incijativu za izmjene Zakona o zaštiti potrošača BiH.“
