Dostupni linkovi

U regionu se još traga za 17.000 osoba


Sa ekshumacija u masovnoj grobnici Kamenica kod Zvornika.

Od završetka ratova na prostorima bivše Jugoslavije kada je evidentirano oko 40.000 nestalih, danas je taj broj za oko 23.000 slučajeva manji. Uprkos napretku, postoji još čitav niz problema sa kojima se, kako su istakli učesnici 11. Regionalne konferencije umrežavanja po pitanju nestalih osoba, udruženja nestalih, nevladine organizacije i predstavnici vladinih institucija suočavaju u procesima pronalaženja, identifikacije i predaje posmrtnih ostataka porodicama žrtava.

U regionu još oko 17.000 lica vode se kao nestala i države Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju nameru da učine sve kako bi se istina o nestalima što pre saznala, rekla je tokom ove konferencije predsednica Parlamenta Srbije Slavica Đukić-Dejanović:

"Do sada su uglavnom pojedinci i neke institucije, zahvaljujući entuzijazmu, obavljali taj posao i dolazili do nekih podataka u tom procesu. No, učešćem država, parlamenata i vlada kroz predstavnike koji se i konkretno dogovaraju kako će se raditi utvrđuje se i metodologija i saradnja u regionu – to je jedna dobra poruka."

Bosna i Hercegovina pretrpela je najveće ratne strahote, zato se i najveći broj nestalih nalazi upravo tamo.

Od oko 30.000 osoba koje se u Bosni i Hercegovini vode kao nestale, do sada je pronađeno oko 20.000, a traga se za još oko 8.000 do 10.000 tela, rekao je za RSE Beriz Belkić, prvi zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Pralamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. On ističe da zbog uništavanja podataka oko 2.000 osoba verovatno nikada neće biti identifikovano, a da je najveći problem u pronalaženju tela nedostatak novih informacija:

"Vrlo teško se dolazi do informacija iako je jasno, i trebalo bi da bude jasno, da postoje ljudi koji nešto znaju. Informacija nema, a i kada je reč o eshumacijama poslednjih par godina problem su bila sredstva i kadar."

U Hrvatskoj kažu da je posao identifikacije završen. Ivan Grujić, pomoćnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kaže za RSE da su u Hrvatskoj podaci o nestalim osobama kompletno završeni i da se za sada traga za tačno 1.931 osobom. Grujić ističe da uprkos trenutnim bilateralnim problemima na relaciji Srbija - Hrvatska saradnja između sudova i tužilaštava na pronalaženju nestalih i dalje traje:

"Imamo kontinuiranu saradnju koja ima i uspone i padove, a imamo čak i pravnu regulativu, koja je donesena u okviru Dejtonskog sporazuma, i potpisan protokol o saradnji između Hrvatske i Srbije. Kako vreme prolazi dotok informacija je sve manji, ali upravo zato moramo razvijati i jačati taj bilateralni momenat."

Srbija je na svojoj teritoriji imala tri masovne grobnice, Batajnica, Petrovo Selo i Perućac, ali je 95 odsto tela iz tih grobnica već predato porodicama, kaže za RSE Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije. On kaže da najviše nestalih ima na Kosovu, ali da Srbija, ne mali broj osoba, traži i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj:

"Na prostoru Kosova i Metohije postoji ukupno još 1.919 nestalih lica, a od toga je 545 Srba i ostalih nealbanaca. Što se tiče našeg traženja u Bosni i Hercegovini, 103 naša državljana se još vode kao nestali, a u Hrvatskoj 1.200 lica."

Međutim, uprkos svim nastojanjima koje vlade u regionu čine da bi ovaj problem rešile, predstavnici porodica nestalih nisu zadovoljni. Jedan od njih je i Edin Ramulić iz udruženja Prijedorčanke Izvor iz Prijedora:

"Naša ocena je da je stanje, na žalost, sve gore i gore kada je u pitanju pronalaženje nestalih. Imamo katastrofalne rezultate na terenu, u prošloj godini je u Prijedoru od 1.559 nestalih lica sumirano 12 tela, a ove godine samo dva. Iduće godine verovatno neće biti niti jednog."

Sa druge strane, predstavnici nevladinih organizacija koji se bave problemom nestalih lica, kažu da je poslednjih godina broj pronađenih tela sve manji i manji. Vesna Teršelič, direktorka Dokumenta, zagrebačkog centra za suočavanje sa prošlošću, kaže za RSE da je ključno pitanje kako ohrabriti one koji nešto znaju da o tome progovore:

"Ne možete prekopati celo brdo, morate imati približnu lokaciju grobnice kako biste krenuli u eshumaciju. Zato je za proces traganja bitan i proces izgradnje poverenja i stvaranje prilike da ljudi još jednom razmisle gde su to oni bili u ratu, šta su radili, i mogućnosti da u sigurnom prostoru progovore gde se nalaze grobnice."

XS
SM
MD
LG