Dostupni linkovi

Dekadi Roma, kojoj do 2015. predsedava Srbija, danas je pristupila i Bosna i Hercegovina. Premijer Srbije Mirko Cvetković istakao je da je u zaštiti i unapređenju prava Roma nužno povezivanje država u regionu, a predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić da su u toj zemlji već urađeni akcioni planovi za rešavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.

Otvarajući sastanak Međunarodnog upravnog odbora Dekade inkluzije Roma, ministar Srbije Mirko Cvetković je rekao da će Srbija tokom svog predsedavanja insistirati da zemlje bivše Jugoslavije zajedno rade na poboljšanju položaja Roma. On je rekao da zemlje treba zajedno da rade na rešavanju položaja Roma koji su interno raseljena lica i izbeglice i povratnici u procesu readmisije:


"Evropska orijentacija Srbije i do sada preuzeti koraci ka pridruživanju Evropskoj uniji stvaraju dobar osnov za veće učešće Srbije u rešavanju pitanja inkluzije Roma u Srbiji i regionu. Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina Romima je u Srbiji 2002. godine priznat status nacionalne manjine i stvoren je osnov za pristup pravima koja imaju pripadnici nacionalnih manjina. Takođe, evropskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima Srbija je odabrala i romski jezik tako da se pitanjima unapređivanja položaja Roma u Srbiji ne prilazi samo kao pitanjima unapređivanja socijalnog položaja jedne marginalizovane grupe već i kao pitanju položaja jedne nacionalne manjine."

Premijer Cvetković pozdravio je Bosnu i Hercegovinu koja će danas potpisom predsedavajućeg Saveta ministra Bosne i Hercegovine Nikole Špirića, postati članica Dekade Roma. Postoje dva veoma važna razloga zbog kojih sam danas u Beogradu, rekao je Špirić:

"Prvo želim da kažem romskoj zajednici Bosne i Hercegovine, kao i zemljama članicama Dekade, da je ovaj Savet ministara, kao i ja lično, odlučan da radi predano na ostvarivanju ciljeva Dekade, da naše članstvo neće biti rekreativno već suštinska namera da se promeni položaj romske populacije. Drugi razlog je želja da podržim napore Republike Srbije u demokratizaciji i stabilizaciji našeg suseda na putu evropskih integracija, gde ćemo se, neko pre neko kasnije, ali sasvim sigurno, svi zajedno naći. Početak predsedavanja Srbije Upravnim komitetom je takođe dobra prilika da se utvrde prioriteti u rešavanju problema Roma, a mojoj zemlji šansa da što brže uhvati korak sa zemljama osnivačima koje su već pristupile realizaciji ciljeva Dekade."

Imajući u vidu ciljeve Dekade, a to su smanjenje neprihvatljivih razlika između Roma i ostalog dela društva, kao i suzbijanje diskriminacije, Srbija je na osnovu toga izdvojila svoje prioritete, kaže ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić:

"To su stanovanje, suzbijanje diskriminacije u oblasti obrazovanja, izrada evropske romske politike, kao i dostupnost fondovima Evropske unije za programe namenjene unapređenju položaja Roma. Srbija svoje predsedavanje Dekadom Roma vidi kao veliku mogućnost angažovanja svih državnih subjekata na nacionalnom nivou, s jedne strane, kao i mogućnost da primi pomoć međunarodnih organizacija, s druge strane, a sve u cilju realizacije konkretnih projekata usmerenih na postizanje željenih ciljeva."

Šef sekretarijata za nacionalnu romsku strategiju pri Vladi Srbije Koko Ljuan rekao je da Srbija samo svojom evropskom politikom može da unapredi život Roma, kako u Srbiji tako i u regionu:

"Očekujemo da ćemo našim aktivnostima, planom i programom Dekade, kao i sopstvenom angažovanom evropskom politikom doprineti da se unapredi položaj Roma u našoj zemlji i regionu i da se smanje neprihvatljive razlike između položaja Roma i ostalog dela društva, što je i osnovni cilj društvenog, kulturnog, ekonomskog i političkog procesa koji nazivamo Dekada inkluzije Roma 2005.-2015. godine."


Predrasude svakodnevna pojava

Iskustva Sanele Bešić, studentice treće godine Pravnog fakulteta u Sarajevu, svjedoče o predrasudama koja Bosanci i Hercegovci imaju spram pripadnika romske populacije. Naime, još kao učenica osnovne škole Sanela je na svojoj koži osjetila teret samo zbog pripadnosti romskoj populaciji:

„Ja sam imala, ustvari, jako puno problema. To su neke klasične stvari koje se dešavaju djeci koja su romske nacionalnosti. Ja sam imala stvarno problema u osnovnoj školi jer djeca me nisu baš najbolje prihvatila takvu kakva jesam. Moja sreća je da sam ja u osnovnoj školi imala super učiteljicu, koja je, kad je shvatila kakve ja probleme imam i kroz šta sve ja prolazim, ’postrojila’ sve roditelje mojih kolega i objasnila im neke stvari, tako da je ona, ustvari, u samom startu zaustavila neke stvari koje su meni kao djetetu jako smetale.“

Sanela je već tri godine zaposlena u Romskom informativnom centru. Kaže da je tek kroz posao spoznala sa koliko se problema pripadnici romske populacije svakodnevno susreću:

„Nekad je možda teško i ja razumijem te ljude koji ne žele da se izjasne kao Romi - koliko bi, ustvari, ljudi došlo i izjasnilo se: ’Ja sam Rom’, a da pritom nema nekih negativnih posljedica i na njegov položaj u društvu i položaj na poslu itd. Ja znam jako puno Roma koji studiraju, ali ih je stid da se izjasne kao takvi jer smatraju da bi onda imali neke posljedice u svom životu.“

Dragana Seferović je treći razred srednje tekstilne škole, ali svoj dar prema muzici i plesu nije željela potisnuti, pa uporedo pohađa i drugi razred srednje muzičke škole na odsjeku za balet. Kaže da je mrzila sebe samo zato što je romskog porijekla, međutim, nakon predstave o životu i običajima Roma postala je ponosna na svoje porijeklo. Svjesna je da se tek 10 odsto pripadnika romske populacije obrazuje:

„Svako romsko dijete isto ima pravo kao i bošnjačko, ili bilo koje dijete koje nije romskog porijekla. Uvijek ću podržavati da romska djeca idu u školu i da pokažu da mogu isto kao i sva ostala djeca.“

Da je položaj Roma u BiH itekako težak svjedoči i rad NVO „Budi moj prijatelj“ koja se bavi isključivo problemima romske populacije. Najveći problem Roma je ekstremno siromaštvo, ističe Boris Pupić, iz NVO „Budi moj prijatelj“:

„Kroz naš rad sa romskom populacijom, a i rad struktura vlasti, došlo se otprilike do četiri osnovne teme koje su sami Romi, znači stanovnici romskih zajednica identificirali kao svoje osnovne probleme, a to su: obrazovanje, zapošavljanje, zdravstvena zaštita i stanovanje.“

Pored ovih problema, Odjel za Rome pri Vijeću ministara BiH suočava se sa sve većim brojem onih koji sum da bi ostvarili osnovna ljudska prava spremni se odreći romskog porijekla. Govori potpredsjednik Odjela, Ivica Kovačević:

„S obzirom da se na posljednjem popisu stanovništva 8.868 osoba izjasnilo kao da su osobe romske pripadnosti, međutim po istraživanjima koja je napravio World vision po znanstvenim metodama kaže se da je taj broj negdje oko 70.000 osoba. Tu imamo i druge probleme - da te osobe teže ostvaruju na taj način pristup osnovnim pravima, a to su posjedovanje dokumenata, ostvarivanje zdravstvene i socijalne zaštite itd.“

U BiH postoje četiri akciona plana koja bi trebala riješiti ove probleme. Međutim, još uvijek se nisu ni počela implementirati iako su potpisani prije četiri godine. Većinu aktivnosti koje su usmjerene ka poboljšavanju životnog standarda Roma još uvijek realiziraju nevladin sektor i udruženja, kaže Pupić:

„Još uvijek je sve to što se tiče države daleko od terena, daleko od stvarnih potreba ljudi. Tek se kreiraju budžeti koji će se raspodjeljivati po opštinama, odakle bi oni trebali povlačiti sredstva za svoje neke projekte, za neke svoje potrebe. Uglavnom, mi nismo zadovoljni načinom na koji država BiH prilazi ovom problemu.“

Predstavnici BiH danas u Beogradu potpisali su strateški dokument Dekade Romske inkluzije kojim su definisani način rješavanja problema Roma. Međutim, i predstojeći lokalni izbori Romima daju nadu. U tridesetak općina uspjeli su se kao predstavnici manjinskih grupa u BiH kandidovati na mjesta općinskih vijećnika. Ne očekuju bolji život preko noći, ali se nadaju da će konačno početi živjeti život dostojan svakog čovjeka.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG