Dostupni linkovi

Predlog francuskog predsednika Nikola Sarkozija da bi zemlje slične kulture i jezika trebale imati zajedničkog poverenika u Evropskoj komisiji, naročito je snažno odjeknuo na Balkanu. I površnim poznavaocima prilika čini se nemogućom situacija u kojoj neko iz Beograda govori i u ime Zagreba?!

Analitičari i predstavnici političkih stranaka slažu se u oceni da je predlog Francuskog predsednika Nikola Sarkozija (Nicholas Sarkozy) da zemlje "slične kulture i jezičnog područja" imaju zajedničkog poverenika u budućoj reformisanoj Evropskoj komisiji, dobar, ali da zbog specifičnih odnosa većina građana Srbije kao i političkih stranaka taj predlog ne bi podržala.

Sarkozi sa svojim predlogom zanemaruje određenu diplomatsku suptilnost koja je neophodna pri tumačenju balkanskih prilika, kaže za RSE Danijel Pantić, istraživač u Institutu za evropske studije. On ističe da će predlog o zajedničkom povereniku izazvati otpor u regionu i to na više strana:

“Videli ste kakve su bile reakcije, posebno u Zagrebu, kada je Sarkozi krajem juna izjavio da neće biti primljne nove države u članstvo unije pre nego što se ratifikuje novi ugovor iz Lisabona, i u tom kontekstu mislim da ova izjave ne deluje pozitivno na aspiracije država u regionu u kontekstu daljih napora u vezi sa evropskim integracijama. Pogotovu zato što ih stavlja u sekundarnu poziciju u uniji. Međutim, postiji problem sa institucionalnom rekonfiguracijom Evropske unije. Ako želi da ostane funkcionalna ona mora da se rekonfiguriše, ali je problem kako to uraditi”.

Taj predlog je dobar, ističe za RSE Ivana Dulić-Marković visoka funkcionerka stranke G17 +, koja čini deo vladajuće koalicije u Srbiji, ali takvoj idej usprotivila bi se većina građana i političkih stranaka, naglašava ona:

“Verujem da bi trenutno takav otpor postojao među građanima i u svim političkim strukturama. Retki su oni koji razumeju regionalizaciju i to da se problemi brže rešavaju ako je mehanizam za rešavanje problema bliži građanima. Tako da mislim da je na ovim prostorima o tome sada uzaludno govoriti”.

Sa druge strane, već postoje organizacije koje okupljaju zemlje regiona. Jedna od takvih je i Savet za regionalnu saradnju koji je nastao kao naslednik Pakta stabilnosti za Jugoističnu Evropu.

Jalica Minić, zamenica generalnog sekretara ovog saveta, kaže za RSE, da uprkos otporima, Savet za regionalnu saradnju pokazuje da Sarkozijev predlog u nekoj sličnoj formi već postoji u regionu i da hrvatski i srbijanski predstavnici u tom savetu odlično sarađuju:

“Mi već imamo Savet za regionalnu saradnju koji radi u interesu svih zemalja Jugoistočne Evrope i na njegovom čelu je gospodin Hido Biščević, predstavnik Hrvatske, u sastavu saveta su predstavnici svih zemalja Jugoistočne Evrope i taj savet dobro radi. Ne verujem da bi Sarkozijev plan, u budućnosti, trebao da predstavlja neki preveliki problem”.

I Aleksandar Popov, iz Centra za regionalizam, kaže za RSE da je Sarkozijev plan dobar, ali da bi protvnici evropskih integracija u Srbiji bili snažno protiv tog predloga:

“Sa gledišta Sarkozija i Evropske unije to ima rezona, jer stvarno je reč o zemljama koje imaju istu kulturnu matricu, zemlje koje su dugo živele u jednoj zajedničkoj državi, gde su se kulture prepitale, čak se deo srpske kulture baštini u Hrvatskoj, da ne govorimo o Bosni i Hercegovini gde je sve to isprepletano, tako da sa te strane to ima logike, ali pošto ovde sve dobija političku konotaciju to može naići na otpor u Srbiji. Na to bi odreagovao ovaj narodnjački ili radikalski deo, ali pošto oni i nisu zainteresovani za evropske inetgracije ili misle da Srbija treba da odloži svoj ulazak u Evropsku uniju, mogu samo jednokratno da odreaguju i da kažu da je to još jedno izjednačavanje ovoga li onoga, ali ne verujem da će to naići na neke žešće reakcije u Srbiji”.

Jelica Minić naglašava da budućnost Evrope leži u reginalizaciji i da zemlje Balkana neće biti izuzetak u tim procesima:

“To je budućnost koja je tek tamo na horizontu i o tome treba potpuno mirno razmišljati koje bi bile najoperativnije kombinacije. Imajući u vidu da se ti procesi, nekog regionalnog objedinjavanja unutar same Evropske unije, dešavaju mi ne bismo bili tu nikakav izuzetak. Mislim i da će se mlada generacija političkih lidera u regionu orjentisati na pitanja boljeg života građana i da će to omogućiti mnogo bolju saradnju i mnogo operativnije odnose nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu”.


Neizvediva ideja – kažu hrvatski eksperti


Zagreb
Sarkozyjeva ideja o smanjenju broja povjerenika u Europskoj komisiji na način da više država „slične kulture i jezičnog područja“ imaju jednog povjerenika po ocjeni hrvatskih eksperata je - neizvediva. U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova tek napominju da je Hrvatska mnogo bliže članstvu u Europskoj uniji nego druge države regije.

Sarkozyjeva ideja će biti osuđena na propast, procjenjuje u izjavi za Radio slobodna Europa profesor europskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša, povodom špekulacija o tome da francuski predsjednik sugerira da bi države „slične kulture i jezičnog područja“ imale u nekoj budućnosti zajedničkog povjerenika. Za sve zemlje članice Europske unije pitanje vlastitog povjerenika je pitanje prestiža, a i smanjenje broja povjerenika ne bi koristilo nužnoj diversifikaciji poslova unutar Europske komisije:


„Tako da mislim da je smanjenje broja povjerenika vrlo nesretna ideja, iako je inače prihvaćena i u Lisabonskom sporazumu. A mislim da je ideja predsjednika Sarkozyja da se susjedi međusobno dogovaraju i dijele zajedničkog povjerenika dodatno još nesretnija. To je u prvom redu vrlo teško izvedivo, jer poznato je da upravo susjedi imaju među sobom najviše razmirica. Naravno, tu je i borba za tihi prestiž, tako da se ta formula često ne bi mogla provesti na opće zadovoljstvo. Uzmite u obzir Veliku Britaniju i Irsku, uzmite nas i – recimo – Srbiju, uzmite čak Italiju i Francusku ili Francusku i Španjolsku, ili recimo Njemačku i Austriju koje – bez obzira što su dosta sukladne u vanjskoj politic - ipak imaju osebujne specifičnosti kada je riječ o nekim pitanjima. Tako da mi se čini će ta Sarkozyjeva ideja biti osuđena na propast.“


Jedan od razloga irskog „ne“ na nedavnom referendumu bio je i prijedlog iz Lisabonskog ugovora o smanjenju broja povjerenika, dakle da Irska ne bi po automatizmu imala svoj povjenika u Europskoj komisiji, kaže za naš radio socijaldemokratski predsjednik Saborskog odbora za europske integracije Neven Mimica:


„I oni će vjerojatno kao jedan od uvjeta za ponovni refrendum tražiti preinake Lisabonskog ugovora – pogotovo u ovom dijelu načina formiranja Europske komisije. Zbog toga sada predlagati rješenja koja bi se temeljila na onom modelu Europske komisije koja će imati manje povjerenika nego zemalja članica je u najmanju ruku – preuranjeno!“


Mimica očekuje da će se – u slučaju da se u Europskoj komisij ipak smanji broj povjerenika – dogovoriti neka rotacija država po abecednom redu.


„Jedini kriteriji koji pri tome - da tako kažem – mogu „proći“ bit će neki matematički ili rotacijski izbor zemalja koje daju svog povjerenika , bez obzira na kulturu, jezik, sličnosti ili nesličnosti zemalja članica. Mislim da će se jednostavno dogovoriti neki abecedni raspored zemalja koje onda u određenom vremenskom redoslijedu daju svog povjerenika. To je način koji puno više odgovara unutarnjoj strukturi i unutarnjem načinu funkcioniranja Europske unije.“


Komentirajući mogućnost da – ako se prihvati ova Sarkozyjeva inicijativa – Hrvatska i Srbija u nekoj budućnosti imaju zajedničkog povjerenika, u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih inicijativa priopćili su kako je Hrvatska je - u odnosu na druge zemlje jugoistočne Europe koje još nisu stekle status kandidata za članstvo u Europskoj uniji - daleko odmakla u procesu svog pristupanja EU, dok ostale države jugoistoka Europe tek trebaju prijeći put do ostvarivanja ovog cilja. U ministarstvu napominju kako je proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji temeljen na načelu individualnog pristupa, da Hrvatska ispunjava svoj dio posla i da takvim pristupom održava dobar tempo.


HDZ-ov ministar vanjskih poslova iz devedesetih Mate Granić procjenjuje kako bio ovaj Sarkozyjev prijedlog mogao proći, pogotovo ako ga prihvate velike države članice Europske unije. Socijaldemokratski ministar vanjskih poslova u Račanovoj koalicijskoj vladi Tonino Picula komentirao je pak da je ova Sarkozyjeva zamisao sirova i gotovo neprovediva jer ne bi trebalo grupirati zemlje prema kulturi i jeziku, već po zajedničkim interesima. U tom kontekstu, Picula procjenjuje kako su Hrvatska i Srbija odličan primjer - nemoguće suradnje.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG