Dostupni linkovi

Mada je Đurđevdan kršćanski praznik koji proslavljaju i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, Dan svetog Georgija je takođe veliki praznik Roma sa prostora bivše Jugoslavije, bez obzira na njihovu vjeroispovjest. Rome u BiH kišovito i hladno vrijeme omelo je da praznik proslave onako kako su planirali, ali je ipak bilo veselo…

Đurđevdan je jedan od najvećih romskih blagdana kada odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i početak novih putovanja.

Obitelj Zijada Jusića ne propušta niti jednu godinu, a da Đurđevdan ne obilježi onako kako mu to priliči:

Ja sam ujutro rano ustao, otišao sam na tekuću rijeku, jeste da je bilo malo zima, ali tamo svi smo se skinuli i uzeli smo jaja i lišće i malo smo se vodom poprskali. To znači da je početak došao da može romska čerga da krene od grada do grada, tj. od države do držve. Ali, kratko naše putovanje traje. Traje od 6. maja do početka Aliđuna, tj. početka avgusta.“

U Tuzli je na Đurđevdan bilo dosta veselo. U udruženju žena Romkinja Bolja budućnost Tuzla organizirali su svečano slavlje, te su uz pjesmu, ples i pokoju čašicu razgovora proslavile jedan od najvećih romskih blagdana Đurđevdan.

Indira Bajramović, predsjednica ovog udruženja, kaže da je đurđevdanska večer posebna upravo za žene:

„Žene se posebno uređuju na ovaj dan. Ustaju rano ujutro, ili idu na rijeku pa se okupaju ili navečer djevojke, pa i žene stavljaju latice ruža ili neko lijepo cvijeće u vodu i tom vodom se ujutro kad ustanu rano umivaju ili se kupaju. Znači, oblače se lijepo, svečano, stavljaju nakit na sebe više nego inače i šminkaju se da budu lijepe. A to što se kupaju to simbolizuje da sve ono što nije valjalo, da li bolest, da li nešto drugo, sve što je nečisto i što nije valjalo da s tom vodom ode.“

Romske obitelji Đurđevdan slave u svojim obiteljima uz bogatu, prazničnu trpezu za kojom ima mjesta za svakog dobronamjernog gosta:

„Pa kažu da se pale krpe, pale se papiri, kao nešto tako. Ali ja nisam prilike, kiša je padala, pa ćemo sutra to da obavimo.“

„Ustali, čestitali jedno drugom. Čestitam svima, i Indiri i vama, a i meni bilo dobro. Kupali se u jajima, napravili travu, ono kolut - pravo dobro. Svima čestitam, i vama i nama.“


I kad ti je najteže, nasmiji se

Ahmed Mujić, predsjednik Roma Tuzlanskog kantona, ispričao nam je o samom putovanju Roma koje počinje upravo na Đurđevdan, a na koja odlazi i on sam:

„I da svi idu da rade, da zarade tako da imaju nešto pripremljeno za zimu. Oni dolaze kući od 2. do 5. avgusta da sumiraju tu svoju zaradu i da budu na praznik Roma, koji inače Aliđun se zove i koji traje od 2. do 5. avgusta, i tu se sumiraju rezultati. Znači, odlaze na put koji traje do kraja ljeta i kasnije dolaze kućama da se pripremaju za zimu i za sve ono što im treba.“

Ni ovaj Đurđevdan nije mogao proći bez još jednog apela vlastima da Romi još nisu zastupljeni u političkim i svim drugim institucijama u onoj mjeri u kojoj bi trebali:

„Sigurno 75 posto Roma je bez zdravstvenog osiguranja, 0,001 posto je zaposleno, a ako hoćete da vam dam podatak da u BiH ima oko 100.000 Roma, onda možete vidjeti koji je to broj zaposlenih. Više imamo penzionera nego što imamo zaposlenih. Također imamo polupismenih ili nepismenih dosta, imamo dosta djece nevakcinisane, ali imamo i mnogo više djece u osnovnim školama, u srednjim, pa i na fakultetima i posebno mi je drago da među njima ima i puno djevojaka, i pored ove sve situacije. Ne znam, možda to da bude recept i za druge - i kad ti je najteže, nasmiji se.“

Kao tradicionalno nomadski narod Romi ovim blagdanom prekidaju zimovanje i, pokrećući svoje čerge, večeras polaze na put.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG