Ako Slovenija i Hrvatska ne riješe otvorena granična pitanja, postoji mogućnost da Slovenija raspiše referendum o potpori hrvatskom ulasku u Europsku uniju, najavio je slovenski premijer Janez Janša. Nakon što je Hrvatska odustala od ZERP-a, zbog kojeg je Slovenija punih pola godine blokirala pristupne pregovore, ovo je nova slovenska prijetnja hrvatskom ulasku u Europu. Međutim, hrvatski premijer Ivo Sanader ne shvaća je ozbiljno i stavlja je u predizborni kontekst u Sloveniji. A kada izbori prođu?
„Slovenija će biti među onima koji će najviše podupirati Hrvatsku u EU, a ne među onima koji bi je blokirali.“
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao je kako se može i mora riješiti probleme između dvije zemlje – a to su prevareni hrvatski štediše „Ljubljanske banke“, crta razgraničenja u Piranskom zaljevu i – zahvaljujući ekscesima Joška Jorasa, slovenskog vikendaša u Istri – neki segmenti kopnene granice:
„Zabrinjava me da službeni krugovi u Ljubljani pristaju na to da taj čudak bude eksponent njihove politike, odnosno da on možda svojim eskapadama i diktira tu politiku.“
Slično kao što Janša najavljuje mogućnost slovenskog referenduma o hrvatskom ulasku u Europu, Mesić najavljuje mogućnost internacionalizacije slučaja pljačke hrvatskih i drugih neslovenskih štediša „Ljubljanske banke“. Ponašanje Slovenije u tom slučaju jedva da zadovoljava standarde članice Europske unije, jer su ti štediše, kaže Mesić, bili opljačkani, prevareni…
„…i izigrani jeftinim trikom. Mislim na proglašenje stečaja Ljubljanske banke i formiranje nove Ljubljanske banke. A za zadržavanje njihovog novca teško je naći drugu riječ, već da su ljudi opljačkani.“
Na pitanje da komentira Janšine najave, europski povjerenik za proširenje Olli Rehn kazao je – ne spominjući izrijekom referendum – da ne vidi nijedan razlog za dalju odgodu pregovora s Hrvatskom, a izvjestitelj Europarlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda je – prema hrvatskim medijima – Janšinu incijativu nazvao budalaštinom. I hrvatsko-slovenski analitičar Davor Gjenero, u izjavi za naš radio ovu Janšinu najavu smješta u predizborni kontekst, ali i u nacionalističko ozračje koje vlada Slovenijom otkako na političkoj sceni nema Drnovšeka i Kučana:
„Slovenija se predizborno trese. Vrlo jasno se vide izrazito loše posljedice sad već troipogodišnje vladavine gospodina Janše i konzervativno-nacionalističke koalicije. Politička nekorektnost i nacionalistički diskurs postali su u Sloveniji u zadnje vrijeme dominantni.“
Ilustracija za taj slovenski zaokret u populizam i nacionalizam je upravo priča o mogućem referendumu o hrvatskom ulasku u Europsku uniju, kaže Gjenero:
„Priča o referendumu protiv hrvatskog ulaska u EU nekad je bila na marginama slovenskog parlamenta i rabio ju je isključivo gospodin Jelinčić, koji nije bio šef stranke u pravom smislu te riječi, bio je šef organizacije za koju se znalo da nikada neće sudjelovati u vlasti, niti utjecati na vlast.“
A sada tu retoriku ne rabi samo desnica u vladajućoj koaliciji u Sloveniji, već i najsnažnija stranka vladajuće koalicije, upozorava Gjenero. On zamjera Mesiću i što pitanje štediša „Ljubljanske banke“, koje je za Gjenera i slovensku stranu sukcesijsko pitanje, postavlja u ovom kontekstu. Hrvatska je već jednu stranu banku, koja je željela ući na privlačno hrvatsko tržište, odbila, jer je ta belgijska banka bila vlasnički povezana sa Ljubljanskom bankom, i Gjenero i službena slovenska politika bi da se to pitanje „utopi“ u sukcesijsku problematiku:
„Hrvatska je pogriješila u tome što je svoj prostor zatvorila za belgijski KBC samo zato što je on vlasnički uključen u Ljubljansku banku. Ovakvo, političko upotrebljavanje sukcesijskog problema, kao što je to učinio predsjednik Mesić, ne može koristiti odnosima.“
